Ilustracija
Klinička slika očituje se povišenom temperaturom, proljevom, bolovima u trbuhu i povraćanjem, a iako je riječ o prolaznoj virozi, valja biti na oprezu i držati se osnovnog pravila – nadoknade izgubljene tekućine
U ambulantama Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka svakog ljeta priča je više-manje ista: povećan je broj malih pacijenata, a jedna od najčešćih dijagnoza svakako su infekcije probavnog sustava djece. Klinička slika u općim crtama očituje se povišenom temperaturom, proljevom, povraćanjem i bolovima u trbuhu, a iako je najčešće riječ o prolaznoj virozi, prema riječima dječjeg gastroenterologa i predstojnika Klinike za pedijatriju prof. dr. Gorana Palčevskog, u proljeva kod djece valja biti na oprezu i pridržavati se osnovnog pravila sprječavanja daljnjih komplikacija – nadoknade izgubljene tekućine.
Preporuka – dijetna prehrana i termički obrađena hrana
– Proljevi kod djece najčešće su virusno uzrokovani. Na prvom mjestu uzročnika, posebice u ljetnim mjesecima, je rotovirus. Slijedi norovirus dok je na trećem mjestu adenovirus. Za viruse nema specifičnog liječenja odnosno ne primjenjuje se specifičan lijek poput, recimo, antibiotika već u prvom redu rehidracija i sprječavanje mogućih komplikacija te primjena probiotika, ističe prof. dr. Palčevski.
U manjem broju proljeva kod djece uzročnik je bakterijska infekcija, no i u tim se slučajevima izbjegava liječenje antibioticima budući da je većina njih samoizlječiva. U posljednje vrijeme u primjeni je lijek koji sprječava učestalost vodenastih stolica, a on se primjenjuje isključivo ako ga propiše liječnik.
– Tipične kliničke slike zapravo nema, no ono što možemo reći jest da virusni proljevi u pravilu počinju prolaziti za dva dana dok je u slučaju bakterijskih to nešto duže i traje pet do šest dana. Moja preporuka roditeljima koji putuju s djetetom na godišnji odmor ljeti svakako bi bila da u torbi za prvu pomoć ponesu sa sobom antipiretik, kapi za nos i probiotik. Za prevenciju ovakih zaraza potrebno je izbjegavati sunce u razdoblju od 11 do 17 sati i svakako nastojati konzumirati termički obrađenu hranu, poručuje prof. dr. Palčevski.
Dehidracija zbog proljeva je češća ako su djeca mlađa od tri godine te ako je bolest teža. Kod kuće se mogu liječiti djeca koja nisu dehidrirana ili ona koja su blago do umjereno dehidrirana. Sve slučajeve teže dehidracije treba liječiti u bolnici. Pouzdani pokazatelji značajnijeg manjka tekućine se najprije mogu zamijetiti znacima suhoće usta, obloženošću i manje vlažnim jezikom. Ako jezik postane potpuno suh, treba odmah zatražiti liječničku pomoć.
