Nije Morski prasac mjesto što nema svoju publiku. Jedna od najposjećenijih riječkih plaža i jedan od godinama najpopularnijih beach barova na ovom dijelu jadranske obale, štoviše prvi službeno registrirani hrvatski beach bar, imali su u svojoj dosadašnjoj povijesti mnogih svijetlih trenutaka, ali se malo kada na Kantridi osjetila takva količina emocija na jednom mjestu kao što je to bilo u subotu navečer na tematskoj večeri nazvanoj „Sevdah za Bekima“.

I zbog samog Bekima Sejranovića, prerano preminuloga pisca novije generacije koji je jedan dio svog života proveo upravo u Rijeci i kojega su na jedinstven način brojnim gledateljima predstavili njegovi riječki prijatelji i izdavači, ali i zbog onoga što je uslijedilo po završetku ugodnog ćaskanja o Bekimu, njegovu životu i stvaralaštvu, kada su na mali improvizirani stage stali Šadrvani i svojim dobro znanim sevdahom probudili emocije i kod onih najravnodušnijih gledatelja.

Poveznica sevdaha i Bekima

I dok se plažom na Kantridi širio zamamni miris „Bosanskog lonca“, kojega je na samo sebi svojstven način pripremio kulinarski performer Igor Anjoli uz asistenciju poznatog riječkog novinara i humanitarca Edija Prodana „Sevdah za Bekima“ postao je događaj kojega neće biti lako zaboraviti.

Možda su se mnogi i zapitali na koji su način povezani sevdah i Bekim, ali se u subotu na Kantridi to činilo baš onako kako je trebalo biti, savršen spoj onoga što se dojučer činilo nespojivo. Sve u svemu, nezaboravna večer posvećena jednom nezaboravnom autoru.

Sevdah za Bekima bio je dio projekta Kantrida Europski kvart kulture FKK 2020, koji polako ulazi u svoju završnu fazu, ali je bio i neslužbeni uvod u Vrisak, 13. riječki sajam knjiga i festival autora, koji će ove godine biti upravo u znaku Bekima Sejranovića.

Posljednjeg dana Vriska održat će se službena promocija sabranih djela Bekima Sejranovića tijekom koje će ekskluzivno biti prikazan i tridesetominutni film na kojemu Bekim čita svoju posljednju priču, Miss Missery na otoku Susku, govorit će se o Bekimovom stvaralačkom opusu, njegovu pisanju i njegovoj književnoj ostavštini pa je sasvim logično bilo da se u subotu na Kantridi o tome najmanje govori. Najviše je tako riječi bilo o Bekimu Riječaninu.

Riječka pank etika

– Od svih ljudi koji su ovdje večeras ja sam posljednji upoznao Bekima – započeo je Marko Tomaš.

– Bilo je to 2005. godine u Oslu. I od samog početka sam ga doživljavao kao Riječanina. Bio je tipični predstavnik riječke pank etike.

Svi znaju da je Bekim strašno volio sve rijeke pa mi se nekako najpoštenije čini da se i grad u kojemu je živio između početka i kraja zove Rijeka. A Bekim je bio svačiji i ničiji, životne okolnosti navele su ga da se na neki način lako prilagodi.

U Hrvatskoj je uvijek pričao tipično riječkim naglaskom, u Mostaru bi se činilo da nikad nije otišao iz Brčkog. Nije bio sklon bilo kome bilo što uzimati za zlo, samog sebe je krivio za bilo koju katastrofu što mu se dogodila u životu. Bio je pošten i baš zbog toga nije imao problem izložiti se, jer nikad nije imao skrivenih agendi.

Kroz Bekimov riječki život gledatelje su vodili njegovi prijatelji Miro Šarić i Zlatko Gostić Vojo, te Drago Glamuzina i Marko Tomaš. Moderator Ernest Marinković vješto ih je usmjeravao ka željenom cilju, priči o Bekimu kakav je zaista i bio. Naročito u tim svojim riječkim formativnim godinama, koje su na njega ostavile dubok trag.

Šarmantan i pozitivno zarazan

– Bekim je bio zabavan, šarmantan, pozitivno zarazan. Kakav je bio? Luckast, imao je sjeban život ali je uvijek težio tome da bude normalan. Bio je prilagodljiv, nikad nije odavao dojam nesretnog čovjeka, ali u tim nekim intimnim situacijama je bio tužan – prisjetio se Miro.

– Bili smo klinci, drugi, treći srednje škole. Uvijek je bio upečatljiv, kreativan. Znam da je jednom rekao da je želio biti zvijezda, ne znam koliko je želio biti rock ‘n’ roll zvijezda, ali se na njemu vidjelo da je želio biti nešto više. Šta je slušao? Azru, Smithse, Pixiese – kazao je Vojo, koji je s Bekimom svirao u bendu Paranoya i koji je na Morskom prascu izveo pjesmu skladanu Bekimu u čast.

Sasvim jedinstveno prisjećanje na Bekima Serjanovića zaključili su Šadrvani, koji su prvi put u svojem višegodišnjem glazbenom radu sevdah donijeli uz samo more. I nimalo zbog toga nisu požalili. Nije tu bio samo sevdah, bilo je tu i drugih pjesama, jer kako to kaže frontmen Zemir Delić, sve pjesme u Bosni i Hercegovini na neki način počivaju na sevdahu.

Riječani vole sevdah

– Izuzetno smo zadovoljni, izuzetno toplo smo primljeni kod gledatelja i još jednom smo se osvjedočili da Riječani jako vole sevdah. U ovakvom ambijentu nikada nismo svirali i oduševljeni smo. Gledatelji uživaju u sevdahu kojega mi izvodimo, nije to onaj klasičan način, ali u posljednje vrijeme ima puno izvođača koji sevdahu pristupaju drugačije pa tako smo i mi.

I moramo se zahvaliti svim organizatorima, Damiru Čargonji, Kantridi FKK 2020 i Vrisku što su nam omogućili da doživimo jednu ovakvu večer – zaključio je Zemir Delić.

U utorak, 15. rujna, u okviru projekta Kantrida Europski kvart kulture FKK 2020 i partnerstva s Vriskom, na Morskom prascu održat će se promocija biografije Arsena Dedića „Čovjek kao on“ splitskog autora Zlatka Galla uz nastup Nenada Krnete Krkija, lokalne glazbene legende, koji će izvesti nekoliko Arsenovih pjesama u pratnji Venelina Mehića na harmonici.