RIJEKA – Na dnevnom redu današnje sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci naći će se prijedlog Odluke o pokretanju postupka izbora rektora Sveučilišta u Rijeci za mandatno razdoblje 2025. – 2029. godine. Prvi je to korak u provedbi izbora novog rektora, jer nakon dvaju uzastopnih rektorskih mandata, sadašnja rektorica, prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, više nema zakonsku mogućnost isticanja kandidature za tu funkciju.

Hodogram aktivnosti

Nakon osam godina aktualna će rektorica 26. travnja iduće godine napustiti tu dužnost, a preuzet će je kandidat koji će se na predstojećim izborima iskristalizirati kao najbolji. Tko će to biti, znat će se dva mjeseca prije isteka mandata, a točan hodogram sa svim koracima i datuma izbora bit će usvojen na današnjoj sjednici Senata. Posljednji izbori za rektora na Sveučilištu u Rijeci provedeni su prije tri i pol godine, a s obzirom na to da je tada jedini kandidat bila sadašnja rektorica, proveden je reizbor, dok je prava utrka za rektorsko mjesto posljednji put održana prije osam godina.

Tada se za tu funkciju nadmetalo šestero kandidata, a izborom prof. dr. Prijić-Samaržije, Sveučilište u Rijeci je, nakon prof. dr. Katice Ivanišević, dobilo drugu rektoricu u svojoj povijesti.

Nagađanja tko će se sve kandidirati na predstojećim rektorskim izborima u kuloarima su prisutna već dugo, a izvjesno je da će biti više kandidata te da će se voditi izborna utrka. Međutim, ovi bi izbori, prijavi li se više od dvoje kandidata, mogli biti povijesni ne samo za riječko sveučilište već i cjelokupni hrvatski visokoškolski sustav, jer prvi put će se primijeniti sasvim novi izborni sustav. Naime, Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište koje je prije četiri godine promijenilo način izbora rektora te ga značajno demokratiziralo. Na svim hrvatskim sveučilištima izbori za rektora provode se na identičan način, odnosno pravo glasa prilikom izbora imaju isključivo članovi Senata. Uvriježena je praksa da se četverogodišnji rektorski mandat povjerava kandidatu koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Senata, a senatore u većini čine dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici te pravo glasa imaju i studentski predstavnici. Takav se izborni sustav već godinama spominje u kontekstu nedemokratičnosti.

Predstavljanje programa

Promjenu koja se uvodi na riječko sveučilište inicirala je sama rektorica, prof. dr. Prijić-Samaržija, nakon dobivanja prvog mandata kad je dio akademske zajednice artikulirao potrebu za uvođenjem transparentnijeg sustava izbora. Kako bi se postigla veća transparentnost, uveden je institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora. Prema novom izbornom sustavu svaki će kandidat svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Svi mogu sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta. Također, između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svakoj od sastavnica, izabrati rektora.

Jedini uvjet – najmanje troje kandidata

Usvajanju ovih statutarnih promjena prethodila je javna rasprava o predloženom modelu izbora rektora, a prije toga je Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta u Rijeci dobio zadatak istražiti modele i prakse izbora rektora, poglavito u europskim zemljama te je izrađen prijedlog modela izbora koji će demokratizirati postupak i uključiti širu akademsku zajednicu.

Jedini uvjet za provedbu takvog modela je isticanje kandidature najmanje troje kandidata. Iako je model bio usvojen prije posljednjih rektorskih izbora, upravo se zbog samo jedne kandidature, aktualne rektorice, nije mogao primijeniti te bi na predstojećim izborima mogao doživjeti svoju premijeru.