Šefica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahut Jurišić na konferenciji za novinare izvijestila je kako je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti u radu u KBC-u Rijeka, zbog velikog broja prekovremenih sati medicinskih sestara.

“Služba za nadzor radnih odnosa Državnog inspektorata – Područnog ureda Rijeka obavila je inspekcijski nadzor u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u kojem su utvrđene nepravilnosti u radu te poduzete zakonom propisane mjere.

Prijava Sindikata za kršenje zakona

Nadzor je obavljen temeljem prijave Sindikata zdravstva Hrvatske za kršenje zakona o radu, podnešene krajem rujna prošle godine, a u svezi velikog i nezakonitog broja prekovremenih sati medicinskih sestara, prema kojima Uprava KBC-a Rijeka ima robovlasnički odnos.

Ne samo da je taj broj prekovremenih sati, kojih je zakonom o radu dozvoljeno 180 godišnje, a neke su sestre u šest mjesci imale i 230, pa i više prekovremenih sati, nezakonit, nego najčešće i nije plaćen u cijelosti.

Na to smo ukazivali u više navrata, kao i na činjenicu da riječkom KBC-u nedostaje 200 medicinskih sestara, a istovremeno se konstantno povećava broj pravnika”, kazala je to na konferenciji za novinare predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahut Jurišić.

Dodala je kako je Sindikat nalaz Državnog inspektorata dobio 7. siječnja ove godine te kako je on proslijeđen Prekršajnom sudu da odredi novčanu kaznu za ovaj, prema riječima Čahut Jurišić, najteži prekršaj poslodavca, za koji je predviđena novčana kazna između 61.000 i sto tisuća kuna.

Četvrta prijava protiv Uprave KBC-a Rijeka

Čahut Jurišić podsjetila je kako je ovo već četvrta prijava protiv Uprave KBC-a Rijeka u godinu dana mandata aktualnog ravnatelja dr. Alena Ružića te kako su sve prijave riješene u korist Sindikata zdravstva Hrvatske, a ova posljednja rezultirat će i novčanom kaznom, koja će, kazala je, ići na teret bolničkog proračuna, kao što je slučaj i s izgubljenim pravnim sporovima.

– Sve navedeno rezultat je jednogodišnjeg upravljanja KBC-om Rijeka od strane dvojca Ružić-Plazonić, odnosno ravnatelja riječkog KBC-a i državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva Željka Plazonića, koji konstantno krše zakon o radu, što je kulminiralo ogromnim brojem, većinom neplaćenih prekovremenih sati medicinskih sestara.

Neke od njih prekinule su ugovore o radu s KBC-om Rijeka i otišle u inozemstvo, dio ih se obratio našem Sindikatu, a dio pokrenuo vlastiti pravni postupak.

Nigdje u Europskoj uniji više se ne rade turnusi kao što je kod nas slučaj, u većini zemalja sestre rade u tri smjene. Naše medicinske sestre su preumorne i psihički i fizički iscrpljene, a njihove greške u radu s pacijentima mogu biti kobne.

U KBC-u Rijeka u prošlom je mjesecu 900 djelatnika bilo na bolovanju, to je skoro trećina zaposlenih, a jedna sestra brine o 32 bolesnika.

Teret pandemije nose u cijelosti, pa nije čudo da odlaze u inozemstvo.

Premijer Plenković trebao bi uvesti obvezno cijepljenje, a ne teret pandemije prenositi isključivo na zdravstvene djelatnike, kaže Čahut Jurišić.

Ona smatra kako sve navedeno treba rezultirati hitnom smjenom Ružića i Plazonića i formiranjem novog Upravnog vijeća KBC-a Rijeka s novim, apolitičnim kadrom.

Oglasio se KBC-a Rijeka

O svemu se oglasilo i Ravnateljstvo riječkog KBC-a, u čijem dopisu piše kako su u pogledu određenih navoda istaknutih u javnoj sferi, a u cilju cjelovitog i istinitog informiranja javnosti, među kojima se nalaze i pacijenti koji koriste usluge KBC-a Rijeka, nužne dodatne informacije koje se tiču problematike prekovremenih sati, koje inače regulira zakon o radu, u odnosu na koji je lex specialis zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji ne propisuje gornju granicu odrađenih prekovremenih sati.

– Nitko od radnika nije se žalio poslodavcu na prekovremeni rad, oni koji po zakonu ne mogu ili ne moraju raditi prekovremeno, to i ne rade, a ostvareni prekovremeni rad u cijelosti je plaćen djelatniku.

KBC-e Rijeka nema informacija da je pokrenut prekršajni postupak u konkretnom predmetu koji se ističe u javnosti, ali može pouzdano ustvrditi da je vođenjem poslovanja po načelima dobre poslovne prakse Uprava KBC-a Rijeka osigurala zaštitne mehanizme financijskog poslovanja, budući je godinama poznata situacija na nacionalnoj razini s prekovremenim satima u zdravstvu, kao i problematika nedostatka medicinskog kadra.

Obje teme osobito su se izoštrile u vrijeme aktualne borbe s krizom uslijed širenja zaraze virusom COVID-19. Neke procjene navode da u zemlji manjka oko pet tisuća medicinskih sestara i tehničara.

Istovremeno, KBC-e Rijeka zapošljava sve medicinske sestre i tehničare dostupne na tržištu rada. KBC-e Rijeka dužan je pružiti zdravstvene usluge, Ustanova čini maksimalne napore da djeluje na dobrobit pacijenata, a istodobno posluje u skladu sa zakonskim propisima, piše u dopisu Ravnateljstva KBC-a Rijeka.

U izvanrednim uvjetima ulažemo adekvatne napore

Nadalje, ističu kako je trenutno na bolovanju 410 djelatnika u KBC-a Rijeka, među kojima 145 zbog zaraze COVID-19.

– Već dvije godine svi djelatnici suočeni su s pandemijom COVID-19 i u izvanrednim uvjetima ulažu adekvatne napore u cilju osiguranja potrebne zdravstvene usluge liječenja, skrbi i njege za pacijente s područja Primorsko-goranske, Ličko-senjske te dijela Istarske županije.

Zbog pandemije organizirano je osam novih COVID-19 odjela uz Centralni respiracijski centar.

Bolnički sustav prilagođen je zbrinjavanju COVID-19 bolesnika, ali se paralelno ulažu napori u maksimalno održavanje redovnog bolničkog programa, COVID-dijagnostike te se bez odgode zbrinjavaju onkološki pacijenti i sve hitnoće, kao i održava maksimalni mogući opseg hladnog programa, piše u dopisu.

Alen Ružić: Hvala svima na iznimnom trudu i predanome radu

Oglasio se i ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med., koji osjeća potrebu zahvaliti svim djelatnicima KBC-a Rijeka koji ne odstupaju pred brojnim i u suvremenoj povijesti zdravstva neviđenim izazovima na njihovom iznimnom trudu i predanome radu.

– KBC-e Rijeka i dalje je na poziciji maksimalne odgovornosti prema zaštiti zdravlja građana šire regije ovog dijela Hrvatske, ali štiteći i interese djelatnika, uz poštivanje zakonskih obveza u poslovanju na načelima dobre poslovne prakse, a to ne bi bilo izvedivo bez maksimalnih napora doslovce svakog pojedinog djelatnika KBC-a, poručio je ravnatelj Ružić.