Županijska skupština Primorsko-goranske županije nedavno je jednoglasno potvrdila reizbor Roberta Maršanića za ravnatelja Županijske uprave za ceste (ŽUC). Bio je to povod za razgovor o planovima u njegovom drugom mandatu na čelu ove ustanove.

Ne događa se često da imenovanje na neku čelnu funkciju županijskih ustanova dobije jednoglasnu podršku u Skupštini. Kako komentirate činjenicu da vas podržava i oporba?

– Jednoglasnu potporu svih županijskih vijećnika tumačim činjenicom da sam u ove četiri godine uvijek bio na raspolaganju, dostupan i spreman rješavati, ali i riješiti sve, odnosno većinu problema koji su se dešavali prilikom održavanja prometnica na području Primorsko-goranske županije. Normalno, to ponekad i nije bilo moguće, no u svakom slučaju znao sam saslušati ako je postojao neki problem s održavanjem cesta i nastojao sam pomoći koliko je to bilo moguće u danim okolnostima i u okviru raspoloživih financijskih sredstava. Ovdje bih posebno istaknuo i odličnu suradnju sa svim gradonačelnicima i načelnicima svih 36 gradova i općina na području naše županije. Vjerujem da su županijski vijećnici neposredno prije Županijske skupštine kontaktirali gradonačelnike i načelnike pojedinih jedinica lokalne samouprave, pa su i oni indirektno pridonijeli jednoglasnoj podršci. Jednoglasnu potporu županijskih vijećnika ne bih mogao dobiti bez pomoći svojih najbližih suradnika u ŽUC-u, stoga im ovim putem zahvaljujem na suradnji i angažmanu u obavljanju svakodnevnih poslovnih obaveza i aktivnosti.

Izvanredno održavanje

Koji su planovi Županijske uprave za ceste u predstojećem mandatu, što biste izdvojili kao kapitalne projekte?

– Svi radovi izvanrednog održavanja vidljivi su u planu nabave roba, radova i usluga za tekuću godinu koji donosi Županijska uprava za ceste, a na temelju važećih zakona te odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Županijske uprave za ceste koju donosi Županijska skupština Primorsko-goranske županije.

Prema tome, izvanrednim održavanjem željeli smo obuhvatiti lokacije na području PGŽ-a, kao što su: proširenje ceste ŽC 5138 (DC105 – turističko naselje San Marino) u dužini od 860 metara na području Općine Lopar, izmicanje županijske ceste ŽC 5033, izvan naselja Kuželj, Grbajel i Guče Selo u gradu Delnice, sanacija dijela ceste i oborinske odvodnje na ŽC 5087, lokalitet Šilo na području Općine Dobrinj, obnova i proširenje kolnika dijela ceste ŽC 5030 – Platak do spoja s D3, obnova i proširenje kolnika dijela ceste ŽC 5062, lokalitet Kraljev Jarak u općini Fužine, sanacije kolnika te rješavanje oborinske odvodnje na ŽC-u 5068, dionica 3, od priključka Janafa do bunkera prije naselja Križišće u dužini od oko 2.700 metara u gradu Bakru, sanacija završnog sloja asfalta na ŽC 5025, na dionici Marinići – Viškovo u Općini Viškovo, sanacija dijela županijske ceste ŽC 5059, lokalitet Škrljevo na području grada Bakra, sanacije dijela ceste na ŽC 5183 u Vrbniku, sanacija kolnika i oborinske odvodnje na LC 58014, na dionici Lisac – granica RH na području Općine Klana, sanacija kolnika i oborinske odvodnje na LC 58019, na dionici Zoretići – Kukuljani u Općini Jelenje, sanacija kolnika, bermi te osiguranje preglednosti na LC 58082, na dionici Mošćenice – Sveta Jelena na području općine Mošćenička Draga, sanacije dijela ceste LC 58084, na dionici D100 – Beli na Cresu te sanacija raskrižja u kružni tok na LC 58088 u Pinezićima na području grada Krka.

Foto Mateo Levak

Kapitalni projekti u ovoj godini su izmicanje županijske ceste ŽC 5033, izvan naselja Kuželj, Grbajel i Guče Selo u gradu Delnice u iznosu od 4,3 milijuna eura, pri čemu navedeni iznos u cijelosti financiraju Hrvatske ceste te rješavanje oborinske odvodnje na ŽC 5068 dionica 3, priključak Janaf, u iznosu od 1,4 milijuna eura koje financira tvrtka Janaf. Svi ostali radovi su veće ili manje vrijednosti, od čega neke radove sufinanciraju i jedinice lokalne samouprave kao što su Grad Bakar te općine Jelenje, Lopar, Vrbnik, Dobrinj i Viškovo. Neki od navedenih zahvata sadrže sanaciju ceste, neki sanaciju kolničke konstrukcije, oborinske odvodnje, zaštite pokosa, sanacije klizišta i drugo, uz angažiranje i ostalih sudionika u gradnji poput nadzornih inženjera, kao i projektanata. Kako je vidljivo iz navedenih radova izvanrednog održavanja, ŽUC nastoji ravnomjerno ulagati u ceste na području naše županije.

Skupa zimska služba

U svojem programu naveli ste da ćete u idućem mandatu poseban naglasak staviti na zimsku službu, naglašavajući područja Gorskog kotara i Ćićarije. Koliko je zahtjevno održavanje prometnica na tim područjima PGŽ-a i koliko je sredstava potrebno?

– Održavanje prometnica u Primorsko-goranskoj županiji tijekom zime izuzetno je važno zbog izazova koje donose oborine, pojava leda i niske temperature. Zbog specifičnih geografskih obilježja, posebno područja Gorskog kotara i Ćićarije, uvijek je potrebna naša dobra organizacija kako bi se osigurali dovoljni kapaciteti ljudi, vozila i specijalnih strojeva koja rade na održavanju prometnica, ali i posipnih materijala, bez obzira što je, recimo, ove godine zima »blaža« nego prethodnih godina. Županijska uprava za ceste sukladno važećoj regulativi svake godine na prijedlog izvođača radova donosi izvedbeni program rada zimske službe kojim se opisuje primjena načina održavanja kolnika u zimskim uvjetima, ovisno o vrsti javne ceste te razinama prednosti. Naravno, tu moramo uključiti obavješćivanje javnosti o prohodnosti cesta u zimskim uvjetima, ograničenjima i zabrani prometa, te obavijesti o izvanrednim uvjetima i posebnim mjerama za promet na javnim cestama. Koliko je tema zimske službe opširna i zahtjevna, dovoljno govori i podatak da je obavljanje zimske službe, s nabavkom soli i održavanjem kolnika s pripadajućom razlikom u cijeni, financijski i prioritetno najznačajnije u redovnom održavanju s preko 50 posto ukupnog proračuna redovitog održavanja. Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije je za potrebe nabave 4,5 tisuće tona soli i održavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima u 2024. godini osigurala više od 2,5 milijuna eura, a zimskom službom je obuhvaćeno oko 550 kilometara javnih cesta kojima upravlja. Da rezimiram, obavljanje zimske službe zahtjevan je i ozbiljan posao koji u financijskim okvirima naše Uprave ima ogroman utjecaj, ali pod čijim financijskim pritiskom nažalost stagniraju ostali poslovi redovitog i izvanrednog održavanja, stoga je bitno primijeniti drukčiji model financiranja županijskih uprava za ceste koji će, uz zimsku službu, adekvatno omogućiti ostale poslove održavanja javnih cesta kojima upravljamo, koji su nužno potrebni, međutim teško ostvarivi u okviru trenutno raspoloživih sredstava.

Povećano opterećenje

U programu spominjete i uvođenje naplate za prekomjerenu uporabu županijskih cesta. Možete li pojasniti o čemu se tu radi i kako bi se ona provodila?

Foto Mateo Levak

– Već duže vrijeme je u pripremi Pravilnik o prekomjernoj uporabi cesta koji donosi nadležno ministarstvo. Navedenim pravilnikom bi se propisala mjerila za utvrđivanje prekomjerne uporabe javne ceste, postupak odobravanja i određivanja naknade i mjerila za izračun naknade za prekomjernu uporabu javne ceste. Prekomjerna uporaba javne ceste podrazumijeva njezinu uporabu iznad vrijednosti prometnog opterećenja za koju je projektirana, odnosno građena, nastalu zbog obavljanja djelatnosti pravnih ili fizičkih osoba uz javnu cestu. Pod povećanjem prometnog opterećenja smatra se porast prometa srednje teških i teških teretnih vozila za više od deset posto u odnosu na postojeći prosječni dnevni promet istih vozila na javnoj cesti za vrijeme trajanja obavljanja djelatnosti. Pod srednje teškim i teškim teretnim vozilima smatraju se vozila ukupne mase veće od 7,5 tona. Ako bi javna cesta bila izložena povećanom prometnom opterećenju, pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost uz javnu cestu dužna bi bila platiti naknadu za prekomjernu uporabu javne ceste. Naknada bi se koristila za pokriće povećanih troškova održavanja javnih cesta. ŽUC ima već duže vrijeme velikih problema prilikom održavanja cesta zbog teških teretnih vozila koja prekomjerno i znatno uništavaju ceste, što smatramo da nije u redu u odnosu na vozače osobnih vozila koji istu prometnicu manje uništavaju. Smatram nužnim donijeti navedeni pravilnik kako bi se na taj način prihodi ŽUC-a PGŽ-a povećali, pri čemu bi se ti uvećani prihodi ponovo vratili u održavanje i gradnju cesta.

Financijski gubici

Kažete da prihodi županijskih uprava za ceste posljednjih godina padaju te da ćete se kao član Udruge županijskih uprava za ceste zalagati za njihovo održivo financiranje. Kako to mislite postići i koliko bi prema vašoj procjeni trebali porasti prihodi Županijske uprave za ceste PGŽ-a?

– Uzimajući u obzir činjenicu kako se naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila nije mijenjala od 2003. godine, a potrebe za modernizacijom naših cesta sve su veće, možemo reći kako nažalost sredstva nisu dostatna. Pogotovo ako tome pridodamo smanjenje prihoda uzrokovano promjenom Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta u 2015. godini, koja je imala za posljedicu smanjenje naknada za autobuse, kamione i prikolice, zatim smanjenje pomoći iz državnog proračuna i od strane Hrvatskih cesta, kao i obveza uplate dijela godišnje naknade za uporabu javnih cesta Gradu Rijeci (6,8%) sukladno Odluci o cestama na području velikih gradova koje su prestale biti razvrstane kao javne ceste. Dakle, uvažavajući sve navedeno, možemo zaključiti da je Županijska uprava za ceste doživjela značajne financijske gubitke u proteklih desetak godina. Sve to rezultira smanjenjem ulaganja u naše javne ceste, a time stagnacijom u procesima povećanja standarda županijskih i lokalnih cesta. Naglašavam da je ŽUC PGŽ-a kroz radove izvanrednog održavanja u 2023. godini sanirao ukupno 12,23 km dužine javnih cesta, što s obzirom na ukupnu dužinu cesta od 880,87 km čini samo 1,38 posto sanirane cestovne mreže. Takvim tempom za rekonstrukciju ostatka cestovne infrastrukture potrebno je više od 70 godina, što nije zadovoljavajuće s obzirom na to da je projektirani vijek trajanja ceste 25 do 30 godina, naravno uz potrebno redovito održavanje cesta. Županijska uprava za ceste i dalje ukazuje da će u okviru raspoloživih sredstava održavati sigurnost i protočnost prometa na županijskim i lokalnim cestama u zadovoljavajućem stanju, odnosno zadržati dosadašnji nivo ulaganja u redovito održavanje. Međutim, trenutnim ulaganjima u izvanredno održavanje doći će do stagnacije razvoja cesta, a kroz kratko razdoblje i pogoršanja tehničkih svojstava cestovne mreže te sve veće potrebe za ulaganje u redovito održavanje bez učinaka na poboljšanje standarda ukupne cestovne mreže. Sve županijske uprave za ceste u RH su preko Zajednica županija te Udruge gradova tijekom 2014. godine pokrenule inicijativu povećanja osnovnih prihoda županijskih uprava za ceste, odnosno naknadu za uporabu javnih cesta koja se nije promijenila od 2003. godine. Inicijativa je išla u pravcu podizanja naknade za ceste u vrijednosti od približno 40 posto, što bi rezultiralo povećanjem prihoda Županijske uprave za ceste za oko 3,3 milijuna eura na godišnjoj razini.

Stupanjem na snagu Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila dogodilo se upravo suprotno, odnosno naknada za uporabu javnih cesta za autobuse i kamione smanjena je za 20 posto, dok je za prikolice smanjena za 40 posto, što je zajedno rezultiralo smanjenjem prihoda Županijske uprave za ceste PGŽ-a za oko 800 tisuća eura. Kada se tome pridoda više od milijun eura kojima su Hrvatske ceste od 2014. godine prestale sufinancirati Županijsku upravu za ceste, kao i 900 tisuća eura godišnje koje Županijska uprava za ceste PGŽ-a prosljeđuje Gradu Rijeci za dio prometnica koji im je prepustila sukladno Odluci o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste, a koje su bile u dobrom stanju i nisu iziskivala velika ulaganja u smislu održavanja, evidentno je da je Županijska uprava za ceste PGŽ-a u zadnjih šest godina izgubila značajan dio osnovnih prihoda u iznosu od približno 2,7 milijuna eura.

Velika baza podataka

Koliko je sustav županijskih cesta unaprijeđen implementacijom GIS sustava?

– Geografsko informacijski sustav (GIS) ŽUC-a ili, kako ga mi nazivamo, Informacijski sustav održavanja cesta, implementiran je u rad Uprave prije više od 20 godina. Ono što je važno istaknuti je da je 2017. godine napravljen velika nadogradnja kojom su se premostila određena ograničenja sustava koji se tada koristio. Tom nadogradnjom otvorila se i mogućnost efikasnijeg prikupljanja podataka u pogledu kvalitete i kvantitete s obzirom na to da je postojala velika količina podataka koju je ŽUC trebao prikupiti zbog boljeg upravljanja cestovnom infrastrukturom. Ovom metodologijom ŽUC ima ažurni pregled promjena cestovne infrastrukture kojom upravlja i dobar temelj za prikupljanje podataka koji proizlaze iz iste, a u prilog tome govori podatak da u ovome trenutku Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije ima evidentirano preko 15.000 prometnih znakova, oko 20.000 lokacija horizontalne signalizacije i preko 3.000 lokacija postavljene odbojne ograde. Kada se tome pridodaju podaci o školama, pješačkim prijelazima, propustima, mostovima, zidovima, nadvožnjacima, zatim moduli koji omogućuju pregled katastarskih čestica, adresnog registra, granice jedinica lokalne samouprave, jasno je da Županijska uprava za ceste raspolaže velikom bazom podataka.

Odlična suradnja sa svima

Kakva je vaša suradnja s Primorsko-goranskom županijom, a kakva s resornim ministarstvom?

– Suradnja je više nego dobra, usudio bih se reći odlična. Primorsko-goranska županija je osnivač ŽUC-a, pri čemu nas Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze svakodnevno prati i nadzire u radu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je naše resorno ministarstvo s kojim također imamo izvrsnu suradnju. Ovdje također moram spomenuti i Hrvatske ceste, posebno poslovnu jedinicu Rijeka, s kojom odlično surađujemo po pitanju različitih projekata i suglasnosti vezano za ceste, kako županijskih i lokalnih, tako i državnih.