RIJEKA – S 962 novootkrivena slučaja zaraze koronavirusom jučer se u Hrvatskoj dnevni broj novozaraženih gotovo udvostručio u odnosu na dan ranije, kada je zabilježen 491 novi slučaj, a ništa bolja slika nije bila ni u Primorsko-goranskoj županiji koja je jučer zabilježila 148 slučajeva zaraze u odnosu na 88 novih slučajeva dan ranije.

U PGŽ-u je laboratorijski obrađeno 829 uzoraka te je povećan i udio pozitivnih nalaza s 14,8 na 17,9 posto. Raste broj pacijenata koji se zbog dijagnoze COVID-19 liječe u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, kao i onih kojima je potrebna intenzivna skrb i koji u riječku bolnicu dolaze iz susjedne dvije županije, Ličko-senjske i Istarske županije.

Tako je broj hospitaliziranih u riječkoj bolnici s 45 pacijenata, koliko ih je bilo u utorak, porastao na 50, dok se broj pacijenata koji se liječe uz pomoć respiratora povećao za dva pacijenta i iznosio je devetero osoba. Najveća koncentracija novih slučajeva zaraze i dalje je na riječkom području, a slijede Liburnija, Krk i Gorski kotar. Aktivnih slučajeva zaraze u PGŽ-u jučer je bilo 701.

Nakon duljeg mirnog razdoblja, u PGŽ-u je broj novih slučajeva ponovo troznamenkast, a kako pojašnjava ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Vladimir Mićović, jučerašnja dnevna brojka vraća nas na početak veljače. Podsjećanja radi, rekordan broj novih slučajeva u PGŽ-u u jednom danu zabilježen je koncem prošle godine i iznosio je 497 novih slučajeva.

Unatoč rastu dnevnih brojki, Mićović ipak izražava nadu da do takvog eksponencijalnog rasta kakav je obilježio zadnji kvartal prošle godine, odnosno trećeg vala epidemije, ipak neće doći.

– Trenutno smo na svojevrsnom »zubu« i uskoro ćemo vidjeti radi li se o valu epidemije ili se radi o krivulji koja će ostati na svom platou. Nadam se da vala neće biti jer on podrazumijeva eksponencijalan rast, ističe Mićović.

Ponovo jačanje epidemije kojem trenutno svjedočimo, prema njegovom mišljenju, ima veze sa sveprisutnijim novim verzijama virusa, ali kao glavni uzrok Mićović i dalje vidi češća neformalna druženja, kao i otvaranje škola za učenike svih uzrasta.

– Britanski soj je zarazniji i sigurno je i on faktor koji govori o tome da se zaraza lakše širi i time se i same greške skuplje plaćaju. Mi smo ušli u hladnije vrijeme, došlo je i do svojevrsnog opuštanja ljudi sredinom veljače, a vidjet ćemo i hoće li ove mjere popuštanja, kao što je otvaranje terasa ugostiteljskih objekata, tome pridonijeti.

Ipak, mislim da je prerano govoriti o tome segmentu jer mislim da je opuštanje krenulo u trenutku kad su se škole otvorile i kad su se djeca počela družiti.

Vidjeli smo okupljanja i neformalna druženja, a novi sojevi su prisutni u cijeloj populaciji i nema europske zemlje u kojoj oni već pomalo ne dominiraju, što je i dokazano sekvenciranjem, objašnjava Mićović.