RIJEKA – Dosadašnji ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije dr. Davor Vukobrat odlazi u mirovinu nakon 11 godina provedenih na čelu ove ustanove. Na ravnateljskom mjestu zamijenit će ga dr. Senka Kajčić, a kako na samom odlasku objašnjava Vukobrat, kao ravnatelj je obavio jedan razvojni ciklus u radu Zavoda u suradnji sa svojim suradnicima u ravnateljstvu i sa svima na terenu, te u mirovinu odlazi – zadovoljan.

Jedina prava reforma

– Bilo je to razdoblje implementacije ključnih reformskih zahvata u sustavu hitne medicine u Hrvatskoj. Ta reforma koja je započela 2009. godine bila je jedina prava, strukturna reforma u sustavu hrvatskog zdravstva uopće. Ključna stvar u toj reformi bilo je osnivanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u svibnju 2009. godine, nakon čega je uslijedilo i osnivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu diljem Hrvatske. Naš Zavod je započeo s radom kao jedinstvena županijska ustanova za izvanbolničku hitnu medicinu 1. studenoga 2011. godine. Od tada su se desile krupne promjene u organizaciji i načinu rada u hitnoj medicini u PGŽ-u. Dobili smo medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu koja je zapravo »srce« cijelog sustava hitne medicine. Više ne postoje granice između gradova i općina u županiji, a niti između susjednih županija, koje su ponekad bile veće i od Berlinskog zida. Najvažnije odlike nove reforme bile su uvođenje jedinstvenog dokumentacijskog sustava, uvođenje sustava preuzimanja otočnih pacijenata, uspostavljanje trajne, kontinuirane edukacije svih stručnih profila, utvrđivanje standarda medicinske opreme i vozila, uvođenje specijalizacije iz hitne medicine za liječnike, i da dalje ne nabrajam. Naš zavod se vrlo brzo prilagodio svim ovim promjenama, tako da smo postali perjanica u izvanbolničkoj hitnoj medicini u Hrvatskoj. Želim naglasiti da smo bili i prvi županijski zavod za hitnu medicinu u Hrvatskoj koji je u svoj rad implementirao i sustav upravljanja kvalitetom sukladan međunarodnoj normi ISO 9001:2015. Time smo pokazali da nam je interes pacijenta uvijek na prvom mjestu. Jednom riječju, to je bila reforma koju je hitna medicina kao struka već dugi niz godina očekivala, jer su se njome preklopili interesi djelatnika s interesima pacijenata. Naši pacijenti su dobili modernu, dobro opremljenu, dobro educiranu i motiviranu hitnu medicinsku službu. Zato mogu reći da sam bio privilegiran biti sudionikom ovih reformskih zahvata u hitnoj medicini, ističe Vukobrat.

Novi razvojni ciklus

S obzirom na to da je u javnu raspravu otišao novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, aktualna su tema i izmjene koje će donijeti kad je riječ o hitnoj medicinskoj pomoći. Vukobrat očekuje nastavak reformskih zahvata koje su započele 2009. godine među kojima je uvođenje specijalizacije iz hitne medicine za srednji i viši medicinski kadar, uvođenje telemedicine u sustav izvanbolničke hitne medicinske službe, brzih brodova, novost po kojoj bi PGŽ trebao dobiti dva broda – jedan u Malom Lošinju, a drugi u Rabu – te uspostava prave helikopterske hitne medicinske službe.

– Nacrt novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa i da sanitetski prijevoz iz domova zdravlja mora prijeći pod ingerenciju županijskih zavoda za hitnu medicinu, tako da će se taj preustroj dogoditi i u našoj županiji. Sve navedeno su zapravo projekti na državnoj razini, ali ovaj zavod očekuje i još jedan važan lokalni projekt, a to je izgradnja Zdravstvenog centra Rujevica zapad, u kojem će biti smješteni svi riječki kapaciteti Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a koji su sada dislocirani i rade u skučenim prostorima. Sve ovo čini zapravo jedan novi razvojni ciklus u radu zavoda koji će moja nasljednica na čelu zavoda dr. Senka Kajčić morati odraditi, a poznavajući je, u uspjeh uopće ne sumnjam, ističe Vukobrat.

Poput ostalih »hitnjaka«, Vukobrat smatra da je današnja organizacija helikopterske hitne medicinske službe neadekvatna i ne prati potrebe na terenu, što se dobro vidi na primjeru PGŽ-a. Prijevoz životno ugroženih pacijenata s kvarnerskih otoka zračnim putem do KBC-a Rijeka obavljaju helikopteri MORH-a koji mogu koristiti samo zračnu luku i uređene helidrome, a pritom uopće nisu namijenjeni samo za medicinske letove.

U mirovinu odlazi zadovoljan – dr. Davor Vukobrat / Snimio Sergej DRECHSLER

Suradnja s PGŽ-om

– Helikopteri koji se koriste u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi su sasvim drukčiji, manjih su dimenzija, lakši su, opremljeni svom potrebnom medicinskom opremom i što je najvažnije, mogu slijetati na samo mjesto nesreće, bez obzira gdje to bilo. Takvi helikopteri se onda mogu koristiti za sve terene, ne samo za otoke koji imaju uređene helidrome ili zračne luke. Ministarstvo zdravstva priprema i taj projekt i nadam se da će i on uskoro biti realiziran. Uz našu novu zgradu na Rujevici, riječki HGSS će graditi i novi helidrom, što je svakako dobra stvar. Ostaje samo vidjeti, kada jednom zaživi HHMS, kako će se stvar organizirati, tj. hoće li taj helidrom na Rujevici biti stalna helikopterska baza ili će Rujevica preuzeti ulogu sadašnjeg helidroma na Delti, a da helikopterska baza bude u zračnoj luci na Krku, tumači Vukobrat.

Prema njegovim riječima, Primorsko-goranska županija lijepa je i privlačna brojnim turistima jer uključuje otoke, priobalje i područje Gorskog kotara, ali je zbog svoje geografske specifičnosti ujedno i puno zahtjevnija za organizaciju hitne medicinske službu od kopnenih županija.

– Zbog toga je bilo nužno da u svakoj ispostavi imamo dovoljan broj i rezervne opreme i vozila, kako ne bi došlo do problema u radu u slučaju bilo kakvog zastoja ili kvara. Što se tiče suradnje našeg Zavoda s PGŽ-om kao našim osnivačem, s velikim zadovoljstvom želim reći da je ona sjajna. Kroz cijeli svoj mandat nailazio sam na puno razumijevanje nadležnog Upravnog odjela za zdravstvo kao i samog župana Zlatka Komadine. Uvijek su prepoznavali naše potrebe, imali razumijevanja za sve naše probleme, davali financijski suport, ne samo za naše nužne potrebe, nego i za nadstandard. Bez županijskog novca ne bismo mogli redovito zanavljati naš vozni park, medicinske uređaje i opremu, kao ni organizirati kadrovska pojačanja tijekom turističke sezone. Želim također iskazati zadovoljstvo i velikim zalaganjem zamjenika župana Vojka Brauta oko projekta Rujevica zapad i siguran sam da se rijetko koji zavod u nas može pohvaliti tako dobrom suradnjom sa svojom županijskom vlašću, kaže Vukobrat.

Negativan učinak

Primorsko-goranska županija, točnije njezin proračun, uvijek je bio podrška Zavodu koji, kad je riječ o financijama, ne stoji ni danas bajno. Vukobrat kaže da je pandemija puno toga promijenila i u radu svih zdravstvenih ustanova, pa tako i zavoda te je sigurno da je i na financijskom planu imala negativan učinak.

– No, na naše financijske probleme utjecali su i neki drugi faktori. Nerealno niska vrijednost timova koje nam plaća HZZO je jedan od tih faktora, a to se posebno odnosi na premalu vrijednost tima pripravnosti. I treći faktor koji nam stvara financijske probleme su pravomoćne presude u sudskim sporovima temeljem dvije osnove: isplata razlike plaće s osnove prekovremenog rada i isplata razlike plaća u vezi osnovice plaće od šest posto. Za oba ova razloga koja su dovela do sudskih sporova nisu krive zdravstvene ustanove, nego nadležna ministarstva. Tek kada se ovi problemi riješe, sustav može opet biti konsolidiran, upozorava Vukobrat.

Neostvarena želja

U mirovnu odlazi s jednom neostvarenom profesionalnom željom.

– Želja mi je bila da naš zavod postane Nastavni zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, jer za to ispunjavamo sve uvjete. Nastavna smo baza za dva fakulteta – Medicinski fakultet u Rijeci i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci – a uz to ispunjavamo i ostale uvjete. Upravo u vrijeme kada sam planirao započeti ovaj projekt, izbila je pandemija COVID-19, što nam je poremetilo planove. Moja nasljednica će to realizirati u bliskoj budućnosti jer je i sama svjesna te potrebe, zaključuje Davor Vukobrat.