RIJEKA – Klinički bolnički centar Rijeka jučer je izvijestio o čak osmero preminulih pacijenata koji su se u riječkoj bolnici liječili od COVID-19, što je jedan od najvećih brojeva preminulih pacijenata u jednom danu od početka pandemije.

Istovremeno, u bolnici se zbog zaraze koronavirusom liječilo 208 pacijenata, od čega je njih 28 zahtijevalo neki od oblika mehaničke ventilacije, a njih 12 liječilo se na respiratoru. U sekundarnom centru za liječenje COVID-19, opatijskoj Thalassotherapiji liječilo se 18 bolesnika, a ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić ističe kako je broj pacijenata koji zahtijevaju bolničko liječenje zbog infekcije koronavirusom realno i veći.

– Imamo 208 COVID-bolesnika, a dan ranije ih je bilo 212, što znači da bilježimo mali pad u apsolutnom broju, a treba reći da u ove statistike ulaze i naši post-COVID pacijenti koji nisu infektivni i koji se nalaze na našoj Pulmologiji, koja broji 18 kreveta i koja ima takve bolesnike koji zahtijevaju dodatno liječenje, kaže dr. Ružić.

Nema pravila

– To znači da je realan broj bolesnika zapravo veći od dnevnih brojeva, a današnji se odnosi samo na infektivne bolesnike na našim COVID-odjelima. Što se same smrtnosti tiče, imamo velik broj preminulih od osam ljudi u 24 sata. Moram ipak reći da su, kad pogledmo unazad, te dnevne oscilacije velike. Naravno da svaki smrtni ishod jako teško pada nama i obiteljima, no kad pogledamo brojeve u dužem vremenskom razdoblju, dan ranije smo imali dvoje preminulih, prije toga jednog, pa pet, zatim šest, a prošlog smo petka također imali velik broj preminulih u KBC-u Rijeka, njih sedam. Zbog toga mislim da statistika u jednom dužem razdoblju od nekoliko tjedana u ovom valu odgovara referencama koje se dešavaju u vodećim sveučilišnim bolnicama diljem Europe koje također imaju problem s pandemijom, objašnjava Ružić.

No za razliku od prethodnog epidemijskog vala, virus ovaj put sve više pogađa mlađe ljude i nije rijetkost da se zbog teže kliničke slike u bolnici susreću i tridesetogodišnjaci. Posljedica toga je i smanjenje prosječne dobi umrlih od posljedica COVID-19.

– S obzirom na to da u ovom razdoblju hospitaliziramo pacijente nešto mlađe životne dobi, tako je i prosječna životna dob preminulih nešto niža. Prosjek se preminulih kreće oko 60 godina, no postoje tu i slučajevi gdje imamo neželjene gubitke bolesnika između 40 i 50 godina. Nažalost, simptomi su nepredvidljivi, a sve dobne skupine ulaze u kategoriju mogućih neželjenih ishoda, bez obzira na poduzete mjere intenzivnog liječenja, ističe ravnatelj riječke bolnice.

Puno opterećenje

S maksimalnim kapacitetom od 250 postelja namijenjenih COVID-bolesnicima riječka bolnica već tjedan dana raspolaže sa samo petinom slobodnih kapaciteta za teže slučajeve infekcije koronavirusom. Ružić se ipak nada da će bolnica izdržati ovaj posljednji i dosad najsnažniji val epidemije koji je pogodio Primorsko-goransku županiju.

– Pritisak na sustav je vrlo velik. Neprestano imamo akutne bolesnike iz svih drugih područja medicine, a to su ozljede, druge infektivne bolesti, cerebrovaskularne i kardiovaskularne događaje tako da teoretski stalno vodimo računa o broju slobodnih mjesta u bolnici i mogu reći da provodimo vrlo uspješno krizno upravljanje u kojem se stalno brinemo da imamo dovoljne kapacitete.

Upravo je zato i otvoren sekundarni centar u Opatiji. Svaki dan, svaku noć, neprestano smo na telefonima i vjerujem da ćemo uspjeti izdržati i da će stalno biti dovoljno kreveta za sve one koji to trebaju, ali i, naravno, osoblja koje je pod konstantnim prisitkom i nije pretjerano reći da svi rade sa 150 posto svojih kapaciteta, rekao je Ružić izrazivši i nadu da bi se prema sadašnjim epidemiološkim kretanjima početkom ili tijekom idućeg tjedna trebalo osjetiti prvo znatno olakšanje pritiska epidemije u PGŽ-u, a to znači i olakšanje rada samog zdravstvenog sustava.

No jučer je u PGŽ-u ponovo zabilježen porast broja novih slučajeva kao i njihov udio u ukupnom broju testiranih u odnosu na prethodne dane. Novih je slučajeva bilo 428 od ukupno 1.239 laboratorijski obrađenih testova pa je udio pozitivnih ponovo prešao trećinu te je iznosio 34,5 posto