Foto Vedran Karuza
Hrvatsku dijele u šest izbornih jedinica u kojima se bira različit broj zastupnika, ali ukupan broj zastupnika ostaje isti
povezane vijesti
Predsjednik Savjeta za politički sustav SDP-a Hrvatske i bivši riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio je na stranačkoj tribini o izbornim jedinicama da je SDP-ov prijedlog koji je u saborskoj proceduri više od godinu dana, jedini od onih koji su objavljeni u javnosti koji poštuje odluku Ustavnog suda, ali i administrativno-teritorijalno načelo da se ne cijepaju administrativne granice županija.
– Priča o izbornim jedinicama zakuhala se nakon odluke Ustavnog suda koji je ukinuo zakon o izbornim jedinicama, a novi se mora prihvatiti do listopada ove godine kako bi sljedeći parlamentarni izbori bili u skladu s ustavnim rokovima.
Izborne jedinice su ukinute jer ne odgovaraju ustavnom načelu da svaki birački glas mora vrijediti jednako. Razlike u broju birača veće su od pet posto, a u nekim izbornim jedinicama prelaze 20 posto.
Izborne jedinice morale bi pratiti administrativno-teritorijalnu podjelu, ali to nije tako pa je Grad Zagreb podijeljen u četiri izborne jedinice, a 7. izborna jedinica ide od Jaruna do Bakra.
Temelj stanovnici
Naš je prijedlog takav da usklađuje izborne jedinice po broju birača, prati administrativno-teritorijalni ustroj. Hrvatsku dijeli u šest izbornih jedinica u kojima se bira različit broj zastupnika, ali ukupan broj zastupnika ostaje isti.
Veličine izbornih jedinica određuju se temeljem broja stanovnika, a ne birača. Predlažemo i smanjenje praga za preferencijalne glasove unutar liste s 10 na pet posto i predlažemo uvođenje dva preferencijalna glasa, naveo je Obersnel.
RASPODJELA1. Zagreb: 28 mandata 2. Zagrebačka, Krapinska i Međimurska županija: 21 mandat 3. Cijela Slavonija: 24 mandata 4. Središnja Hrvatska: 20 mandata 5. Istra, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija: 18 mandata 6. Cijela Dalmacija: 29 mandata |
SDP-ov prijedlog, dodao je, Hrvatsku dijeli u šest izbornih jedinica koje obuhvaćaju dvije ili tri županije, a Zagreb je jedna izborna jedinica.
– Dakle, Zagreb bi bio prva izborna jedinica, druga bi uključivala Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku županiju, treća bi obuhvatila cijelu Slavoniju, četvrta središnju Hrvatsku, peta Istru, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju, a šesta cijelu Dalmaciju.
Najviše mandata bi se dijelilo u šestoj izbornoj jedinici, 29, U Zagrebu, 28, Slavoniji, 24, na sjeveru Hrvatske 21, u središnjoj Hrvatskoj 20 i kod nas 18.
Trenutno izgleda da HDZ razmatra mogućnost povećanja broja zastupnika u Saboru na 160 jer imaju pritisak iz slavonskih županija.
Formalno HDZ nije prezentirao njihov prijedlog izbornih jedinica, ali to bi moglo biti na tragu prijedloga Nenada Pokosa.
Naš je prijedlog najbolji, ali priča će završiti onako kako HDZ-u bude odgovaralo. Čini se i da je odluka Ustavnog suda prihvaćena u koordinaciji s Vladom.
O našem prijedlogu se ne raspravlja, iako je on u saborskoj proceduri, naglasio je Obersnel.
Četiri stupa
Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk za početak je citirao Grunfa iz Alana Forda, kazavši da ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti.
– Naš je stav da dobar prijedlog izbornog zakona mora biti temeljen na četiri stupa: proporcionalnom sustavu, regionalnoj zastupljenosti, mogućnosti utjecaja birača na izborne liste kroz preferencijsko glasanje i glas mora vrijediti jednako.
Treba dodati i da se izborne jedinice moraju poklapati s granicama županija. Trenutno je stanje neprirodno, a takav je i prijedlog profesora Pokosa.
Kako god se na kraju odluči, HDZ ne može puno ušićariti za sebe i to je dobro. Najbolje bi im bilo da prihvate naš prijedlog jer je logičan i pošten.
Jedan od najčešćih prigovora nama kao SDP-u je zbog čega to nismo uredili kada smo bili na vlasti, a nismo jer nismo mogli postići suglasnost s koalicijskim partnerima kako bi sve trebalo izgledati, priznao je Bauk.
Važni izborni za mjesne odbore u Rijeci
Predsjednik riječkoga SDP-a Marko Filipović također je izrazio nezadovoljstvo zbog činjenice da se SDP-ov prijedlog izgubio u nekoj od političkih ladica, iako je prije godinu dana upućen u saborsku proceduru.
– Približava nam se 2024. godina u kojoj će se održati niz važnih izbora, ali najprije moramo odraditi izbore za mjesne odbore 12. ožujka ove godine. Cilj nam je zadržati mjesne odbore u kojima imamo predsjednika i proširiti politički utjecaj u mjesnoj samoupravi.
Gradski vijećnik SDP-a Željko Jovanović osvrnuo se na optimizam premijera Andreja Plenkovića koji je prije nekoliko dana izjavio da će HDZ pobijediti na mjesnim izborima u Rijeci i da će to biti uvod u superizbornu 2024. godinu.
– Poraz HDZ-a na izborima za mjesnu samoupravu u Rijeci bit će najava njihovih izbornih poraza u 2024. godini, zaključio je Jovanović.