Izrazito sušno ljeto ove godine pogoduje izbijanju i širenju požara na otvorenim prostorima. Kako sezona odmiče, uz često jak vjetar i izostanak padalina, požari su sve češći i intenzivniji, a odnijeli su, nažalost, i ljudsku žrtvu, kada je na dubrovačkom području pri gašenju požara izgubio život vatrogasac Goran Komlenac.

Požari su sve češći i na području Primorsko-goranske županije, a dio njih je, teško je to razumjeti, i namjerno podmetnut, no do sad su svi ugašeni prije nego su se oteli kontroli. Glavni županijski vatrogasni zapovjednik Mladen Šćulac kaže kako su vatrogasne postrojbe u glavnu, ljetnu sezonu požara na otvorenom ušle spremne, uz razvijen sustav ophodnji, rane dojave i brze reakcije na izbijanje požara na otvorenom.

– Što se tiče spremnosti za obranu od požara, vatrogasci su, s opremom i vozilima, ušli potpuno spremni u ovogodišnju ljetnu sezonu koja je i inače sezona požara na otvorenom prostoru. Pritom treba naglasiti da je ovogodišnja sezona izrazito sušna i da suša traje već gotovo godinu dana, bez većih padalina, što izrazito pogoduje nastanku i širenju požara. Već u ožujku i travnju imali smo povećan broj požara na otvorenom prostoru, kaže Šćulac.

Vatrogasni zapovjednik objašnjava kako i inače, svake godine, požari na otvorenom prostoru najčešće izbijaju ne samo u ljetnim mjesecima, nego i na kraju zime i početkom proljeća. Požari u ljetnim mjesecima izbijaju zbog suše i visokih temperatura koje pogoduju njihovom nekontroliranom širenju, bez obzira na uzrok, a krajem zime i početkom proljeća glavni uzrok požara je čišćenje livada i poljoprivrednih površina, odnosno spaljivanje biljne tvari koje izmakne kontroli.

– Ukoliko se dogodi da pri takvim spaljivanjima još puše bura ili jugo, te ako se osobe koje izvode spaljivanje ne pridržavaju osnovnih pravila sigurnosti i zaštite od požara, nažalost, događa se da i u to doba godine izbijaju veliki požari na otvorenom prostoru, kaže Šćulac.

Izrazita suša

Ovu godinu obilježila je izrazita suša, zbog čega je i na području Primorsko-goranske županije, a ne samo u južnim županijama, zabilježen veći broj požara na otvorenom od uobičajenog. Požari izbijaju gotovo svakodnevno, i to na području čitave županije, iako ih većina izbije u primorskim dijelovima PGŽ-a.

– Ono što je dobro je da smo sve te požare uspjeli staviti pod kontrolu u roku od nekoliko sati od prijava požara, tako da je spriječeno njihovo širenje do razmjera u kojima je vrlo teško obuzdati požar. To je najbitnije, da se požar ne proširi, nego da ga obuzdamo na samom početku. U svim takvim slučajevima nastojimo izaći na teren s maksimalnim mogućim brojem vatrogasaca, vozila i opreme koji su na raspolaganju u određenom trenutku. Takav pristup, uz redovite vatrogasne ophodnje i sustav rane dojave u ljetnim mjesecima, daje rezultate, kaže Šćulac.

Najviše požara i intervencija vatrogasaca ovog je ljeta u Primorju bilo na crikveničkom području. Inače, uzroci požara otvorenog prostora su mnogobrojni, od neopreza prilikom paljenja korova, roštiljanja, odbacivanja opušaka do odbačenog stakla koje, pod sunčevim zrakama, može djelovati kao povećalo i izazvati požar. No u slučaju učestalih požara u okolici Crikvenice, sve upućuje kako su oni bili namjerno podmetnuti.

– Najčešći uzrok požara je ljudska nepažnja, odnosno nemar. To je uzrok u osamdeset do devedeset posto slučajeva požara otvorenog prostora. Iza toga slijede tehnički kvarovi, ali, nažalost, imamo i požare koje namjerno podmeću osobe koje su krajnje neodgovorne prema svojim sugrađanima, prema prirodi i koje ne razmišljaju o mogućim posljedicama podmetanja požara. U požaru se mogu zateći i nemoćne osobe, djeca, oni koji se ne mogu ili ne znaju maknuti iz opasne zone. Dio požara je definitivno namjerno izazvan. Zbog osoba koje ih podmeću, ali i inače, imamo redovite ophodnje na terenu, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, s ciljem čim ranijeg uočavanja požara i pravovremenog izlaska na intervenciju i gašenja prije nego se požar otme kontroli, kaže zapovjednik.

Nepažnja i nemar

Većina požara ipak je, naglašava, izazvana nenamjerno, nepažnjom i nemarom, što se vrlo lako može izbjeći ukoliko se građani pridržavaju osnovnih pravila zaštite od požara na otvorenim prostorima. Prvo i osnovno pravilo je da je tijekom ljetnih mjeseci zabranjeno svako spaljivanje otpada i korova na otvorenom prostoru.

– U ljetnim mjesecima na otvorenom prostoru ne smije se spaljivati ništa. Svakako treba paziti i da se, nakon roštiljanja, očisti sav žar, koji prethodno treba ugasiti vodom, odnosno da se vodom polije mjesto na kojemu smo roštiljali i tek kad smo posve sigurni da je sav žar ugašen, napustiti prostor. Apeliram isto tako na građane da, posebno uz kuće i druge objekte, uklone svu gorivu tvar. Pritom mislim na košnju suhe trave i drugog raslinja te uklanjanje nižih grana na stablima oko kuće, posebno onih koje su suhe. Ako požar i dođe blizu kuće, u tom slučaju će biti manjeg intenziteta i neće ugroziti stanare i imovinu, a vatrogascima će znatno olakšati obranu objekta od požara. Također, osim same vatre, u tom slučaju će biti i puno manje dima koji može ugroziti zdravlje građana i otežati im orijentaciju u prostoru, u slučaju evakuacije zbog požara. Uklanjanje gorive tvari je nešto na što svatko od nas može i treba utjecati oko svoje kuće jer na taj način značajno smanjujemo mogućnost šteta od požara na objektima, kao i mogućnost ugroze građana, a smanjujemo i ukupnu štetu od požara, kaže Šćulac.

Klimatske promjene i ljudski faktor uzrok sve češćih požara / NL arhiva

Eterična ulja

U Primorsko-goranskoj županiji požare otvorenog prostora vatrogasci u većini slučajeva uspijevaju staviti pod kontrolu u roku od nekoliko sati od njihova izbijanja. U južnijim županijama to često nije slučaj pa i ovog ljeta svjedočimo požarima na ogromnim površinama u Dalmaciji, koji često ugrožavaju živote i imovinu stanovnika, kao i vatrogasaca. I ovog ljeta pri gašenju požara poginuo je dubrovački vatrogasac Goran Komlenac, a zanimalo nas je u čemu je razlika i zbog čega se požari na sjevernom Jadranu u znatno većoj mjeri uspijevaju ugasiti prije nego izmaknu kontroli. Šćulac kaže kako su dalmatinske županije znatno izloženije suši, čak i u prosječnim godinama, u odnosu na Primorsko-goransku, kao i da je intenzitet požara u južnim priobalnim područjima znatno jači.

– Na tim područjima više je raznog mediteranskog bilja koje je puno eteričnih ulja koja pospješuju širenje požara i njihov intenzitet, a tu su i borove šume koje također intenzivno gore u požarima. Veliku razliku čini i održavanje površina kojima se gospodari, odnosno već spomenuto uklanjanje gorive tvari. Nastojimo održavati površine potencijalno ugrožene požarima jer se požar najlakše i najbrže širi na zaraslim površinama, koje su teško pristupačne. Iznimno je važno i dobro održavanje pristupnih vatrogasnih puteva i cesta. Mogućnost dolaska vozilom do mjesta požara čini ogromnu razliku jer na nepristupačnim mjestima požar mogu gasiti samo vatrogasci, s naprtnjačom od dvadeset i pet litara vode, a vatrogasnim vozilom gašenje je puno brže i učinkovitije, kaže Šćulac.

Raspored padalina

Ističe i kako na učestalost i brzinu širenja požara sve više i izrazitije djeluju klimatske promjene, u prvom redu raspored količine padalina tijekom godine. Vatrogasci već godinama uočavaju da su ljeta sve sušnija, zbog čega se paralelno povećava opasnost od izbijanja većih požara na otvorenom.

– Pratimo klimatske promjene, a jedna od pretpostavki kaže da će ovo ljeto, iako izrazito sušno i toplo, zapravo biti najhladnije u idućih deset godina. Stoga možemo i pretpostaviti što će se događati ubuduće, a to je da će požara biti sve više, da će biti učestaliji i većeg intenziteta. Klimatske promjene jasno vidimo. Količina kiše možda nije bitno manja, ali gotovo sva kiša pada u nekoliko kratkih vremenskih perioda, između kojih imamo duga razdoblja suše. Time nama, vatrogascima posao postaje dvostruko zahtjevniji, jer ne samo da imamo više požara u sušnim razdobljima, nego i sve učestalije poplave onda kada kiša pada. Sjetimo se samo velikih požara u okolici Zadra prije nekoliko godina. Nakon samo dva dana od požara pale su ogromne količine kiše u vrlo kratkom periodu, zbog kojih je došlo do velikih poplava. Pritom su poplave bile još gore upravo zbog prethodnog požara budući da su čađa, pepeo i poluizgorjele grane i slično blokirali odvodne kanale. Imamo snažno izražene klimatske promjene i najesen, kada u samo dva-tri dana padne po dvjesto ili više litara kiše po četvornom metru. Zadnjih godina zbog toga i na našem području svjedočimo poplavama, sjetimo se onih u Rijeci ili u Klani. Količina kiše koja je nekad padala tijekom čitavog mjeseca ili dva sada padne u nekoliko dana. Vremenski ekstremi sve su izraženiji, a s njima i broj intervencija vatrogasaca, kaže Šćulac.

Mladen Šćulac / NL arhiva

Promjena klime

Klimatske promjene s vremenom će, ističe, uzrokovati i potrebu za većim brojem vatrogasaca, vozila i opreme. Današnje postrojbe kapacitirane su u skladu s potrebama u zadnjih nekoliko desetljeća, no kako se mijenja klima, mijenjat će se i potrebe za vatrogasnim snagama. Intenzivni požari u ljetnim mjesecima zahtijevaju angažman velikog broja vatrogasaca, njih dvije ili tri stotine, u vrlo kratkom roku, zajedno s vozilima, što često nije moguće ostvariti budući da dobar dio vatrogasnih snaga čine pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, odnosno ljudi koji rade na drugim poslovima i ne mogu se u tako kratkom vremenu odazvati na intervenciju. U ovom trenutku Vatrogasna zajednica PGŽ-a raspolaže s 1.267 pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava i oko 260 vatrogasaca u profesionalnim vatrogasnim postrojbama.

– Činjenica je da taj cjelokupan broj vatrogasaca ne možemo aktivirati odmah. Posebno dobrovoljne vatrogasce, osobito ako požar izbije u jutarnjim satima, kada su ti ljudi na svojim radnim mjestima. U budućnosti ćemo morati poraditi na povećanju broja i profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. To je stvar planiranja i procjene potreba u budućnosti, na nama je, kao vatrogasnoj zajednici, ali i na gradovima i općinama i samim građanima, da nadograđujemo sustav koji sada dobro funkcionira kako bi on funkcionirao jednako dobro i u budućnosti koja će donijeti nove potrebe i okolnosti.

Moramo anticipirati budućnost i već sada tražiti rješenja koja će biti adekvatna budućim klimatskim uvjetima, kaže Šćulac, dodajući kako su temelji čitavog sustava obrane od požara prevencija, sustav rane dojave i dobro obučeni i opremljeni vatrogasci.

– Dugi niz godina sustavno ulažemo u sve te segmente, posebno u ljude, jer oni su u cijeloj priči najvažniji, iako je važno i da postrojbe budu dobro tehnički opremljene. Glavno uporište i temelj sustava je dobro obučen vatrogasac, zaključuje Šćulac.