RIJEKA  Ne vjerujemo u dobre namjere ministra zdravstva Vilija Beroša i sigurni smo da prijedlog koji stavlja pred nas neće riješti probleme u hrvatskom zdravstvu. Osobno, jedino što mogu pomisliti jest da će prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti pomoći premijeru Andreju Plenkoviću i Vladi da se riješe ministra Beroša, poručila je predsjednica Savjeta za zdravlje Primorsko-goranske županije Romana Jerković, nakon sjednice ovog tijela čija je glavna tema bila nacrt novog Zakona o zdravstvu, a posebice onaj dio koji se odnosi na centralizaciju zdravstvenih ustanova kojima je već dvadesetak godina osnivač PGŽ.

Dodala je kako Savjet podržava reformu te je i zaključak sjednice Savjeta za zdravlje kako su njegovi članovi svjesni potrebe strukturnih promjena i financijskog konsolidiranja sustava. No, isto tako, smatraju da aktualni prijedlog nije dovoljno dobar i da neće odgovoriti na sve izazove koje zdravstvo pred sobom ima. Jerković ističe kako nacrtu nedostaje jasan plan i s kratkoročnim mjerama i dugoročnim ciljevima. Ono što predstavnike županijskih ustanova posebno muči jest centralizacija, za koju Jerković kaže da sigurno neće riješiti aktualne dugove u zdravstvu.

Svi su u strahu

– Ministar najavljuje reformski zahvat u zdravstvu koji bi trebao polučiti velike rezultate i uštede te bolju organizaciju, pri čemu nas uvjerava da je to jedino moguće ako se napravi centralizacija zdravstvenog sustava. Ne vjerujemo u dobre namjere, jer 75 posto dugova u zdravstvu generiraju bolnice, a država im je vlasnik. Dakle, trebalo bi lošem gospodaru dati nešto što funkcionira jako dobro, smatra Jerković.
Svi članovi Savjeta slažu se da novi prijedlog zakona neće dovesti do željenih rezultata i da zadiranje u pravnu osobnost zdravstvenih institucija neće riješiti postojeće probleme. Svi strahuju da će građani PGŽ-a, kao i zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, koji su navikli na nadstandard, s ovakvom reformom doživjeti narušavanje postignute dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite.

– Pritom u nacrtu nema govora o kadrovima, o planiranju ljudskih resursa kojih nedostaje. Na koji se način Zakon planira s time uloviti u koštac? Također, vrlo je čudno što paralelno sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ne govorimo o Zakonu o zdravstvenom osiguranju jer se kroz njega planira financiranje zdravstvenog sustava, poručuje Jerković.

Uime osnivača koji bi, ako prođe ovakav nacrt zakona, mogao ostati bez svojih osnivačkih prava nad pet od sveukupno sedam ustanova kojima trenutno upravlja, dožupan Vojko Braut još jednom poručuje kako ga zabrinjava ovako površan pristup kompleksnoj materiji. Posebno ga zabrinjava što nacrt novog zakona ne prati nikakva stručna podloga koja bi prethodila donošenju ovakvog zakona i da u njega nije uključena stručna javnost.

Što s investicijama?

– Posljedice ovakve reforme bit će negativne. Nitko neće voditi računa o specifičnostima naše županije, a imamo gorski dio i niz otoka o kojima moramo skrbiti i vrlo je upitno koliko će država ulagati u taj nadstandard. Sve to zasigurno neće dovesti do povećanja standarda, nego do njegovog smanjenja. Postavlja se i pitanje daljnjeg investicijskog ciklusa s obzirom na to da smo u proračunu za sljedeću godinu u proračunu planirali dovršetak investicije u Thalassotherapiji u Opatiji i Crikvenici, u Psihijatrijsku bolnicu Rab, kao i kupovinu opreme za bolnice, a tu je projekt izgradnje novog centra za hitnu medicinu na Rujevici. Ovakva pravna nesigurnost definitivno će utjecati na to gdje ćemo kao Županija usmjeravati svoja sredstva. U procesu smo i otvaranja nove financijske omotnice, novca koji nam daje Europska unija i gdje planiramo projekte, od kojih su neki iz zdravstva, a za koje smo izdvojili milijunska sredstva pa se postavlja pitanje hoćemo li propustiti ove prilike privlačenja tog novca koji nam je EU osigurao, upitao se Braut.

Član Savjeta za zdravlje dr. Leonardo Bressan, liječnik obiteljske medicine, kaže da desetljećima kao zdravstveni radnik proživljava kako centralna vlast upravlja zdravstvenim sustavom, a ovaj tekst nacrta Zakona je, prema njegovom mišljenju, neprihvatljiv stručnoj, ali i općoj javnosti.

– Iz njega se ne vide pozitivne namjere i ne sadrži niti jednu rečenicu koja garantira poboljšanje sustava. Kad smo potpisivali predpristupne ugovore EU-u, obvezali smo se na “task shiftnig”, odnosno prebacivanje u privatni sektor temeljne zdravstvene zaštite i tu se ubraja cjelokupna primarna zdravstvena zaštita. Bojim se da se to u ovom konceptu zakona gubi, pa će netko postaviti pitanje što je s poštovanjem početka te priče prilikom ulaska u EU, poručio je Bressan.