Sajam stipendija u Rijeci: Mogućnosti studiranja u 17 zemalja Europe, Amerike i Azije

Snimio Marin ANIČIĆ

Hrvatski studenti na inozemnim sveučilištima i drugim zemljama godišnje ostavljaju 50 milijuna eura, rekao je  rektor riječkog sveučilišta prof. dr. Pero Lučin

RIJEKA  Više od sto izlagača iz 17 zemalja Europe okupilo se jučer u zgradi Sveučilišnih odjela gdje je u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) održan Sajam stipendija i visokog obrazovanja. Riječ je o četvrtom sajmu na riječkom sveučilištu, dok u Zagrebu manifestacija ima jedanaestogodišnju tradiciju.

Ovogodišnja zemlja partner je Slovenija, a naglašavajući da Hrvatska danas ima 30 posto više studenata nego prije četiri godine, na otvorenju manifestacije ministar financija Boris Lalovac istaknuo je kako samo ulaganje u mlade i obrazovanje može pridonijeti boljem gospodarskom rastu.

– Rast koji danas imamo ne možemo imati bez obrazovanja i tehnologije temeljene na znanju. U proračunu ubuduće treba biti  više sredstava za obrazovanje i znanost jer umjesto u ceste, treba ulagati u mlade i znanost. To je puno bolji i dugoročniji povrat. Ono što smo imali u prošlosti, samo gradnja i potrošnja nisu dobar ekonomski model. Ulaganje u obrazovanje jedini je put blagostanja šire zajednice, a ne bojenje tunela – poručio je ministar.

Što to točno nude domaća i inozemna sveučilišta Europe, Sjeverne Amerike i Azije riječki su studenti, ali i srednjoškolci, jučer mogli saznati iz prve ruke. Činjenicu da su hrvatskim studentima zanimljiva slovenska sveučilišta potvrdila je i Petra Bevek iz slovenske Nacionalne agencije za program Erasmus+.– Ono što studente privlači je činjenica da je studij na slovenskim sveučilištima potpuno besplatan, a imamo i dobar sistem drugih potpora, kao što su bonovi za prehranu i prijevoz. Hrvatski studenti najviše interesa pokazuju za studije stranih jezika, kemije, turizma, a zanima ih i agrokultura – kaže Bevek.Odlazak na slovensko sveučilište cilj je i Lane Finderle iz Gimnazije Andrije Mohorovičića čija je želja studirati japanski jezik uz sociologiju ili povijest.– Došla sam na Sajam primarno iz razloga što želim studirati u Sloveniji, a na internetu ne nalazim dovoljno informacija. Čula sam da Slovenija ima kvalitetne studijske programe i pruža dobre prilike za budućnost – ističe Finderle.

Upoznavanje kulture

Ocjenjujući kako je jučerašnja manifestacija postala jedan od najvažnijih događaja u visokom obrazovanju u Južnoj i Jugoistočnoj Europi, izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanac istaknuo je da se radi o manifestaciji koja svake godine postiže sve impresivnije rezultate, a ove su godine po broju izlagača i zemalja koje sudjeluju oboreni rekordi.

– Sajam stipendija i visokog obrazovanja na kojemu se predstavljaju stipendije, studijski programi i šira obrazovna ponuda dostupna hrvatskim građanima za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Ovogodišnji je partner Slovenija koja je lani imala više od 3.600 međunarodnih studenata, a više od 800 njih bilo je iz Hrvatske. Jedan od ciljeva sajma je i otvaranje pitanja poboljšanja sustava financijske pomoći studentima, jer smatramo da obrazovanje treba biti dostupno svima. Neovisno o imovinskom statusu studenta – poručio je Šćukanac.

Studij u inozemstvu, prema riječima Marka Rakovca iz slovenskog veleposlanstva, nije samo stjecanje novih znanja, nego i učenje nove kulture i stjecanje prijateljstva, a upozorivši kako hrvatski studenti na inozemnim sveučilištima i drugim ekonomijama godišnje ostavljaju 50 milijuna eura, rektor riječkog Sveučilišta prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da Hrvatska još uvijek ima veći odljev nego priljev studenata.

– Smatram da svaki student treba barem jedan semestar provesti na inozemnom sveučilištu, ali isto tako da se i naš sustav treba otvoriti prema inozemnim studentima – kazao je rektor.

Uoči početka jučerašnjeg Sajma saborski zastupnik SDP-a Željko Jovanović jučer je predstavnicima Hrvatskog studentskog zbora uručio odgovore na 12 pitanja u kojima je ponuđena vizija sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Ta vizija obuhvaća jednako dostupno obrazovanje svima, povezivanje obrazovanja s gospodarstvom, lakši put do zaposlenja nakon dilpome, ali i rješavanje stambenog pitanja mladih.

Master u Budimpešti

Kako izgleda studirati u inozemstvu, i to u Budimpešti, jučer je informacije pružala i Lana Krvopić. Ona je master studij završila na Srednjeeuropskom sveučilištu u Budimpešti, a do studija u inozemstvu došla je upravo preko Sajma stipendija.

– Stipendije koje konkretno pruža Budimpešta velikodušne su za naše prilike i studente. Za vrijeme studija nisam imala nikakvog osobnog troška, jer sve mi je platilo Sveučilište. Svakome bih preporučila da ode na studij u inozemstvo. Sam postupak prijava je dugotrajan i sastoji se od nekoliko faza, ali isplati se – istaknula je Krvopić.

Jedan od štandova koji je na jučerašnjem Sajmu izazivao veliku pažnju studenata i srednjoškolaca bio je štand Ministarstva obrane, a razlog tome, prema riječima Igora Mihelića, činjenica je da je vojska još uvijek mistificirana.

– Ima puno upita. Svašta ih zanima, od programa po do stipendija, ali i koje su njihove ugovorne obveze. Najveći interes izaziva program vojni inženjer, ali ima i pitanja za program vojnog vođenja i upravljanja, kao i vojnog pilota – zaključio je Mihelić.