RIJEKA – Sjednica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke, održana jučer, bila je još jedan mali pokazatelj da će za novu ravnateljicu Muzeja grada Rijeke na današnjoj sjednici Gradskog vijeća najvjerojatnije glatko biti potvrđena Sabrina Žigo. Unatoč činjenicama koje jasno ukazuju na to da Sabrina Žigo nema podršku kolektiva u kojem će biti šefica, na način na koji tu podršku ima njena protukandidatkinja Ema Makarun. No na glasanju Odbora samo je nezavisna Maša Magzan bila protiv imenovanja Žigo ravnateljicom, a podržat će je i Možemo!, iako je Renato Stanković imao rezervi upravo prema spomenutoj činjenici. No ne dovoljnih da bi Možemo! uskratio svoje glasove za Žigo.

Ono što smo i inače dosad naučili o ovom sastavu Odbora jest da u njemu djeluju neki aktivni, neki neaktivni i neki jedva prisutni članovi. Osim predsjednice Maše Magzan, koja povlači pitanja važna za kulturu Rijeke, Stanković često raspravlja i aktivan je. Ponekad to bude (ne i ovaj put) i Mihail Petar Lukić iz Unije Kvarnera, koja će očito glasati za Žigo. I to je u principu to. Carmen Aji iz SDP-a još nismo čuli glas, no ona poslušno diže ruku u skladu s SDP-ovom politikom, a HDZ-ovku Antoniju Marković još nismo ni vidjeli. Na svim sjednicama na kojima smo bili Marković bi se ispričala unaprijed što će kasniti, ali u konačnici ne bi ni došla. Barem ne dok bismo mi bili na sjednicama. Tako je bilo i ovaj put.

U skladu s takvim ponašanjem ovaj Odbor dočekao je i predsjednika Upravnog vijeća Muzeja grada Rijeke Petra Petrinića, koji je došao obrazložiti prijedlog Sabrine Žigo kao njihove kandidatkinje za ravnateljicu Muzeja. Petrinić je ponovio ono što javnost dosad već uglavnom zna o proceduri, neuspjelom prvom natječaju, promjenama u Upravnom vijeću i ponovljenom natječaju. Probao je objasniti da je dobra volja Upravnog vijeća bila poštivanje odredba Statuta da se konzultira Stručno vijeće oko kandidata, no da prema Zakonu njihovo mišljenje nije obvezujuće, niti Upravno vijeće mora uzimati u obzir što o kandidatima misli Stručno vijeće. Tome možemo dodati da UV još manje mora uzimati u obzir što o kandidatima misli Radničko vijeće, još šire tijelo. Petrinić u svakom slučaju, pa ni na direktno pitanje Maše Magzan, nije uspio obrazložiti zašto Upravno vijeće nije uvažilo takav, gotovo plebiscitaran odaziv zaposlenika Muzeja u smjeru Makarun, upućujući, pravo odvjetnički, tek na činjenicu da je Zakon jasan i da je proceduralno sve bilo u redu.

U raspravi po ovoj, prvoj točki dnevnog reda sjednice, Stanković je izrazio rečenu rezervu prema toj činjenici, ali, kako rekosmo, ne dovoljnu da Možemo! ne bi glasao za Žigo, dok je Magzan usamljeno pokušavala obrazložiti da članovima Odbora nije dostavljen i životopis protukandidatkinje Makarun, pa se on nije mogao usporediti s onim Žigo, dok je po njenu mišljenju program Eme Makarun bio bolji od onoga Žigo. Po pitanju Žigo, Magzan nigdje nije mogla utvrditi njene menadžerske, upravljačke kvalitete. Ona je tek redovna kustosica, koja ima iskustvo tek jedne međunarodne konferencije, za koju se iz dostupnih materijala ne vidi da ima iskustva u suradnji s drugim riječkim kulturnim institucijama, već da je radila na restauraciji kaljevih peći. Program Eme Makarun joj se, pak, sviđa zato što njen pristup integrira, uspostavlja suradništvo s drugim institucijama u kulturi, grada, ali i šire, međunarodno, dok se u programu Žigo od inovacija spominju mobilne stijenke, kao u Veneciji.

– Po mom mišljenju nije dovoljno dobro obrazložena prednost Sabrine Žigo i ja nisam suglasna s ovim – zaključila je Magzan. Ostali članovi Odbora nisu imali komentara, a iz Petrinićeva izlaganja prije glasanja Odbora mogli smo utvrditi samo to da Upravno vijeće neće ići u smjeru da u svoje odluke uvrsti svojevrsni nadstandard uvažavanja mišljenja Stručnog vijeća, nego će se vjerojatnije ići prema tome da se Statut uskladi sa Zakonom, tako da UV više nema ni statutarnu obavezu konzultiranja Stručnoga vijeća kad donosi odluke o ravnateljima. A kad jednom toga mišljenja više ne bude, onda novinar neće moći ni saznati da neki kolektiv diše dijametralno suprotno od politike, pardon, od stavova Upravnog vijeća.