RIJEKA – Svake godine u proljeće pčele sudjeluju u svojem svadbenom plesu – rojenju. Tako se jučer jedan takav pir održao u mini masliniku, kraj lounge bara Boonker. A to slavlje ne bi bila neka priča da se ono nije održalo u samom centru Rijeke.

– Rojenje pčela je najjednostavnije rečeno prirodan način umnožavanja pčelinjih zajednica a riječ je o vrlo složenom procesu, otkrio nam je Andrej Radalj, riječki ugostitelj ali i pčelar koji je po dojavi za održavanje ovog prirodnog »šušura« bez dozvole, ipak odlučio sve »slavljenike« premjestiti na neko sigurnije mjesto. Tamo gdje neće uznemiravati građane.

Preseljenje na Grobnik

Učinio je to na način da je donio jednu kutiju, zatim u nju bez straha premjestio maticu. Kada se to dogodilo – sve pčele odlučile su slijediti glavnu zvijezdu. Kutiju je po obavljenom zadatku odnio u svoj pčelinjak, na Grobnik. Sve se to odigralo bez ijednog uboda, jer kada pčele luduju jednostavno nisu agresivne.

Nekoliko faktora uzrokuje dijeljenje zajednice; premalo radnog prostora u staroj košnici, vrućine, ali stare i matice, saznali smo dalje od našeg sugovornika. U ovom slučaju najvjerojatnije je nova zajednica koja je negdje u nekom starom dimnjaku izgurala ovu staru.

U principu pčelari ne vole ovakve gozbe, jer im ona odnosi višak meda.

Pčele inače žive u zajednicama, a svaka prosječno dobra pčelinja zajednica sastoji se od 50.000 do 80.000 pčela, od kojih je jedna majka matica, zatim je tu nekoliko stotina trutova, a sve ostalo su pčele radilice, koje ovisno o radovima i unosu nektara i peluda žive prosječno oko mjesec dana.

Prostor za život

U vrijeme zime pčele uglavnom hiberniraju, a izlaze iz košnice jedino ako im nedostaje hrane. Kada se odluče na razmnožavanje, uvijek to čine dobro nahranjene. Rojenje traje tri dana.

Možda ovaj ples ne bi bio vidljiv da Rijeci – kako nam je rekao Radalj – nedostaje zapravo drveća s pukotinama te nemamo dovoljno hotela za pčele kao neki drugi europski gradovi. Primjerice, sasvim je normalno u Beču dijeti košnicu na krovu – kod nas to je još uvijek daleka stvarnost.

Gradska pčela svoj dom pronalazi u zidovima, krovovima, napuštenim dimnjacima te je izrazio koristan stanovnik budući da oprašuje brojne cvjetnice.

– Stoga ako je želimo u gradu, moramo joj osigurati prostor za život, poručio je svima koji vole med Radalj.