Prostorno planiranje nikako ne smije biti prepušteno samo politici jer prostor nije neiscrpan resurs, premda ga aktualna gradska vlast shvaćen olako i kratkoročno. Uloga je Grada očuvati upravo najbolje interese grada za svoje građane, a to uključuje i očuvanje prostora, poručila je na konferenciji za novinare nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Rijeke Iva Rinčić.

Rinčić i potpredsjednik stranke Centar Marin Račić govorili su na konferenciji za novinare o problemima riječke urbane politike i rješenjima za unapređenje urbanog razvoja grada.

– Svjedoci smo da se urbanistički planovi u Rijeci pokušavaju prilagoditi i mijenjati pod pritiskom privatnih interesa građevinskog lobija, a istovremeno se javni prostor i potrebe građana sustavno zanemaruju.

Premda je izgubila dobar dio stanovnika, Rijeka je i dalje jedan od najgušće naseljenih hrvatskih gradova, nepravednom teritorijalnim ustrojem stiješnjena je na svega 44 četvorna kilometra.

Umjesto da taj prostor tretiramo kao neprocjenjivo blago, Rijeka doživljava manipulaciju i uzurpaciju javnih prostora što može imati katastrofalne i nepovratne posljedice, kazala je Rinčić, ističući kako će upravo pitanje planiranja prostora postati važan segment djelovanja njezina tima nakon lokalnih izbora u svibnju iduće godine.

– Ukoliko postanem gradonačelnica, Rijeka će prestati biti prostor partikularnih interesa.

Vizija mene i mojeg tima je vrlo jasna – razvoj grada koji će poštovati zajedničke vrijednosti, transparentno i sustavno planiranje u službi građana te snažna zaštita javnog dobra.

Na prvom su mjestu građani, a tek onda privatni investitori koji su svakako dobrodošli, samo ne takvi koji naš grad žele iskoristiti isključivo radi vlastitog profita, zaključila je Rinčić.

Račić je strategiju SDP-ove vlasti u Rijeci u vezi prostora nazvao “glavinjanjem bez smjera i cilja”, što rezultira lutanjima od projekta do projekta, ovisno o investitorima.

I on se, kao i Rinčić, osvrnuo na činjenicu da je Rijeka u nekim prošlim desetljećima imala bogato iskustvo u urbanističkom planiranju, vrhunske kadrove koji su kreirali urbanističku preobrazbu Rijeke u moderan grad, uspješno pomirujući razvoj industrije i javni interes.

– Sad se vrluda ovisno o željama investitora, pa se ad hoc kreće u pokušaje izmjene prostornoplanske dokumentacije.

To nikako nije dobro za građane, a nije fer ni prema onim poštenim investitorima koji žele uložiti nemala sredstva u svoje poslovne poduhvate, a jedino što im se nudi je nesigurnost i nestabilnost, kazao je Račić, navodeći i konkretne primjere tih “glavinjanja” aktualne gradske vlasti. Pa je tako naveo slučaj gdje se pokušala zelena zona na Drenovi prenamijeniti u građevinsku.

– Time bi se privatnom vlasniku direktno pogodovalo za oko 3 milijuna eura dobiti od prodaje stanova, a što bi Grad imao od toga? Komunalnu naknadu i ništa više.

Pitao sam gradonačelnika još prije dvije godine što planira učiniti sa skladištima kompleksa Metropolis, a dobio sam odgovor kako se tom pitanju planira posvetiti tek kada Grad Rijeka preuzme od Lučke uprave.

Ista je priča i s Dječjom bolnicom na Kantridi, za koju se već desetljećima zna da će se preseliti na Sušak.

Međutim, gradskoj vlasti svih ovih proteklih godina nije palo na pamet pokrenuti procese definiranja najbolje namjene za taj prostor.

Umjesto da bageri čekaju spremni kad se i zadnji pacijent preseli u nove prostore na Sušaku, sve u cilju da se na ovom lokalitetu čim prije, ali prethodno dobro promišljeno, realiziraju novi gradski sadržaji i prostori, mi imamo prostor koji će propadati, rezimirao je Račić, koji se dotaknuo i slučaja Exportdrva.

– Izrađen je projekt prenamjene zgrade Exportdrva samo zato jer se mogu dobiti neki EU novci, a ne zato jer je to najbolje rješenje za taj prostor, zaključio je Račić koji jedno od rješenja za urbanistički smislenu Rijeku, koja će svojim stanovnicima pomoći pružiti najvišu kvalitetu življenja, a na taj način istovremeno privući i nove stanovnike, vidi kroz osnivanje i oformljavanje Zavoda za prostorno planiranje.