U Rijeci je u srpnju, prema podacima Turističke zajednice (TZ) grada Rijeke, boravilo 38.616 gostiju, što je jedan posto više u odnosu na broj dolazaka u srpnju prošle godine. Pri tome je ostvaren turistički promet od 132.086 noćenja, što je 4 posto više nego lani. Strani turisti ostvarili su 122.321 noćenje, što je 2 posto više, a domaći 9.765 noćenja, što je 32 posto više. Najveći promet ipak su ostvarili gosti iz Njemačke, a slijede Ukrajinci, Poljaci, Mađari, Talijani… Ukupno je, pak, od početka godine u gradu ostvareno 125.117 dolazaka, što je rast od jedan posto prema 2023., i 367.000 noćenja, također jedan posto više nego lani. Pri tome su strani turisti ostvarili su 310.275 noćenja, što je također 1 posto više, a domaći 56.711 noćenja, što je 7 posto više u odnosu na 2023. I dalje najviše noćenja ostvaruju turisti u dobi od 19 do 30 godina.

Petar Škarpa / Snimio Vedran KARUZA

Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke iskazao je zadovoljstvo ostvarenim.

– Imamo izvrsne turističke rezultate kako u srpnju tako i u prvih sedam mjeseci ove godine. U srpnju bilježimo 4 posto više noćenja što je je najbolji rezultat na području Kvarnera, stoga definitivno ima razloga za zadovoljstvo. TZG Rijeke, zajedno s partnerima tijekom godine realizira brojne marketinške projekte te organizira kulturno-zabavne programe, koji rezultiraju sjajnom posjećenošću destinacije i na najbolji mogući način prezentiraju sve kvalitetniju turističku ponudu grada, kazao je Škarpa. Na pitanje je li Rijeka isključivo city break destinacija ili je postala i odmorišna, pojasnio je kako je posljednjih godina boravak gostiju u destinaciji svakako u porastu te su samo u srpnju strani turisti u prosjeku boravili 3,56 dana.

Doprinos Hiltona

– To je pokazatelj da Rijeka više nije isključivo tranzitna destinacija. Kreiranjem turističkih proizvoda izrasli smo u city break destinaciju zanimljivu mnogim gostima što pokazuju i turistički rezultati. U ljetnim mjesecima sve veći broj dolazaka gostiju čiji je glavni motiv dolaska upravo “sunce i more”. Posljednjih godina Grad Rijeka uložio je značajna sredstva i napravio velike investicije po pitanju riječkih plaža, stoga ne čudi da su upravo one postale “mamac” za strane goste, kojima su iz godine u godinu sve zanimljivije, dodao je direktor TZG Rijeke.

Hilton Costabella resort / Snimila Ana Križanec

U Rijeci je posljednjih desetak godina najveći boom napravljen po pitanju kapaciteta u privatnom smještaju, s time da je hotelski smještaj “podebljan” s petozvjezdanim Hilton Costabella resortom. U najavi su i uređenje heritage hotela u zgradi nekadašnje Primorske banke, a i Gavrilovići najavljuju kako će Dom željezničara pretvoriti u hotel. Jadran hoteli, su, pak promijenili vlasnika, a početkom godine je potpisan i ugovor s Marriott Internationalom za otvaranje prvog Tribute Portfolio hotela u Rijeci. Naime, renovirani hotel Jadran, sa svojih 70 soba, planira otvoriti svoja vrata, kao dio branda Tribute Portfolio, krajem ove godine. Tu je i projekt buduće ACI marine Rijeka koja bi trebala Rijeku staviti na nautičku kartu Jadrana, a ne treba zaboraviti ni kruzing, pogotovo male kruzere jedrenjake, ali ni velike kruzing brodove koji dolaze u grad od ove godine i kroz zimu. Daleko je to od toga da se Rijeka mora “braniti” od navale kruzera poput Dubrovnika, ali sve je češće na karti kruzing kompanija. S druge strane, primjetno je da je posustao trend otvaranja hostela, s time da od novijih objekata na tržištu ljeti Rijeka ima i velik kompleks Studentskog doma na raspolaganju u tom segmentu.

Komentirajući što dolazak jakih hotelskih brendova znači za gradski turizam, Škarpa, je istaknuo kako razvoj novih brendova i proizvoda te okupljanje kvalitetnih svjetskih brandova svakako doprinosi povećanju kvalitete turističke ponude u destinaciji, čime se Rijeka prezentira kao sve poželjnija destinacija. Sve značajnijim ulaganjima u turističku infrastrukturu posljednjih godina stvara se kvalitetnija ponuda i razvija turizam kao integralni dio razvojnog koncepta grada, koji TZG Rijeke sa zadovoljstvom podupire.

Hotel Jadran / Snimila ANA KRIŽANEC

U TZG-u Rijeke navode da je u posljednjih 10 godina, odnosno u periodu od 2013. do 2023. godine, broj ležajeva porastao s 2.029 na 8.653. Najviše je porastao u obiteljskom smještaju no rast je i u hotelskom smještaju, obzirom da je otvaranjem Hiltona skočio za duplo, odnosno s 554 ležaja na 1.029. Trend rasta hotelskih kreveta sigurno će se nastaviti i zbog planiranih investicija Jadran hotela d.d. te ostalih planiranih hotelskih kapaciteta u gradu Rijeci. Inače, do kraja godine TZG Rijeka u suradnji s lokalnom samoupravom planira izračunati prihvatne kapacitete na razini destinacije, čime će se uzeti u obzir i atrakcije i infrastruktura koja privlači turiste, a sve s ciljem održivog turizma i zadovoljstva lokalnog stanovništva.

Hostelski boom

Rijeka je specifična i po tome što su gro gostiju mladi. Nije stoga ni čudan boom koji se svojevremeno dogodio u hostelskom smještaju. Tako je još 2004. otvoren prvi hostel u Rijeci – HI Hostel Rijeka. Dražen Gečević, izvršni direktor Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza (HFHS), podsjetio je kako je hostel otvoren nakon adaptacije nekadašnjeg dječjeg vrtića.

– Naša udruga, Hrvatski ferijalni i hostelski savez, koja se bavi promicanjem mobilnosti mladih i razvojem omladinskog turizma i hostelinga, u godinama koje su prethodile konačnom otvaranju hostela u Rijeci, uložila je napore kako bi se razvila infrastruktura omladinskog hostela u kojoj ključnu ulogu imaju upravo hosteli. Strateški cilj je bio pokriti hostelima najveće sveučilišne gradove u Hrvatskoj među kojima Rijeka nije bila na hostelskoj mapi. Isto tako, otvaranje hostela u Rijeci opravdano je percipirano kao dio strateškog promicanja i etabliranja Rijeke kao turistički atraktivne destinacije, naročito za mlade. Jedna od kvantitativnih značajki omladinskog turizma je da on prije takozvanog mainstream turizma utječe na otkrivanje novih destinacija i nama je bilo izuzetno drago da je Grad Rijeka to prepoznao te je nakon nekoliko godina potrage za adekvatnom zgradom koja bi se uredila u hostel pronađeno rješenje. Zgradom hostela je, naime, bila donirana Gradu Rijeci od strane privatne vlasnice uz uvjet da bude u funkciji djece ili mladih. Nakon preseljenja vrtića, jer je zgrada postala premala i nefunkcionalna za dječji vrtić, otvoren je hostel, prisjetio se Gečević.

HI Hostel Rijeka nije veliki hostel, ima 61 krevet, i velikih odskakanja u broju gostiju nema. Međutim, u odnosu na prve godine rada hostela broj gostiju se povećao i posljednjih godina, izuzimajući dvije pandemijske godine, broj gostiju odnosno noćenja se stabilizirao.

– Iako, mi smo uvjereni da potencijala za rast omladinskog turizma u Rijeci ima što će svakako utjecati i na povećanje broja gostiju i noćenja u našem HI Hostelu Rijeka. To se može potkrijepiti i povećanim brojem grupnih dolazaka, a tu se ne radi samo o turističkim grupama već o grupama različitih profila, od udruga do sportskih i školskih i fakultetskih grupa, koje dolaze u Rijeku radi sudjelovanja na različitim kulturnim, sportskim i edukativnim aktivnostima, pojasnio je izvršni direktor HFHS-a.

Snimio Nel Pavletic/PIXSELL

Najveći broj gostiju HI Hostela Rijeka, u posljednjih 5 do 6 godina, dolazi iz Njemačke, Belgije, Mađarske, Velike Britanije, Španjolske, Nizozemske, SAD-a, Australije i Italije. Zanimljivo je da hostel godišnje posjete gosti iz 60 do 70 zemalja svijeta. Strani gosti ostvare preko 90 posto ukupnih noćenja, a isto tako je veliki omjer noćenja koja ostvaruju grupe u odnosu na individualne goste. A povećan je i interes domaćih gostiju, prvenstveno grupa, prije svega škola i sportskih klubova, što također ukazuje na još uvijek neiskorišteni potencijal ne samo za ovaj hostel već i za Rijeku kada su u pitanju domaći gosti. Gečević je napomenuo i da je HI Hostel Rijeka vrlo kvalitetan hostel i po pitanju tehničkog standarda i po pitanju kvalitetnog osoblja pa imaju vjerne goste i grupe koje godinama koriste njihove usluge i kojima pomažu u organizaciji njihovih željenih aktivnosti u gradu i okolici te u samom hostelu. Hosteli su, doznajemo, posljednjih godina sve privlačniji i osobama iznad 30 godina iako je i dalje većina gostiju mlađa od 30 godina.

Industrijska baština

Na pitanje je li činjenica da se nakon HI hostela u Rijeci otvorilo poprilično novih hostela utjecala na dolaske gostiju, naš je sugovornik naveo kako je rast broja hostela u Rijeci, kao uostalom i u drugim gradovima Hrvatske, uslijedio u ranim 2000-tim godinama.

– Da biste privukli goste na nekoj destinaciji morate imati i adekvatnu infrastrukturu, prvenstveno smještajne kapacitete. Mladi putnici posjećuju više destinacija na svom putovanju i gradovi su uvijek zanimljiva destinacija i polazište za upoznavanje ljudi, običaja i kulture. Ako je grad smješten na atraktivnoj lokaciji, pri tome prvenstveno mislim na prirodne ljepote što kod Rijeke svakako jest slučaj, onda su zadovoljene temeljne predispozicije za turistički razvoj ne samo po pitanju broja dolazaka već po pitanju profila gostiju koje karakterizira kombinacija zabave i učenja na putovanjima te njihov doprinos razvoju lokaliteta koji posjećuju kao ključnih motiva odabira destinacije putovanja. Šteta što je Rijeka bila Europska prijestolnica kulture u najtežem razdoblju, razdoblju kada je pandemija imala poguban utjecaj na putovanje. No, nadamo se da će se Rijeka nastaviti profilirati kao grad zanimljive industrijske baštine i povijesti te svakako kao grad bogate ponude kulturnih manifestacija i institucija što, kada se pridoda i geografski položaj Rijeke, može privlačiti goste tijekom cijele godine, kaže Gečević navodeći da je Rijeka danas svakako puno privlačnija mladim gostima. Pored nužnog uvjeta bolje prometne povezanosti s ostatkom zemlje i inozemstva, Rijeci je potrebno snažnije etabliranje kao grada kulture i sporta i neposredne blizine raznolike i jedinstvene prirodne baštine. Sve je veći broj ljudi koji imaju interesa za kratkim putovanjima tijekom cijele godine, a isto tako povećava se interes za manjim gradovima naročito ukoliko se u nekoliko dana može u gradu i okolici dobro provesti i zadovoljiti interesi za ponudama aktivnog odmora i kulture.