Mali Riječani već dva mjeseca u Dječjoj kući skiciraju budućnost Rijeke. Svoj idealan grad osmišljavaju i dizajniraju na radionicama Minijatura arhitektura, a u partnerstvu su ih pokrenuli Društvo arhitekata Rijeka i Hrvatska komora arhitekata, dok je prostor osigurala Gradska knjižnica Rijeka.

Ovaj novi, jedinstven riječki prostor namijenjen djeci, pokazao se, naime, idealnim kako bi djeca ondje učila o prostoru, prostornom planiranju, urbanizmu i arhitekturi.

– Cilj nam je da djeca jednog dana postanu odrasle osobe koje će na ispravan način sudjelovati u društvenoj zajednici u raspravama, usmjeravanju i stvaranju kvalitetnih prostornih rješenja, objašnjava Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka.

Djeca su krenula od osnovnih stvari, primjerice što je to grad, ulica ili trg. Sad već skiciraju Rijeku u kojoj bi željeli živjeti. I nama će tako predočiti kako bi grad mogao bolje izgledati.

– Djeca projektiraju i realiziraju svoj idealan grad. Učimo ih kako se režira prostor. Primjerice, ako na trg stave fontanu, ta fontana, ovisno o tome kako je realizirana, ondje će ili okupljati ili tjerati ljude.

Učimo ih i što je krajobrazna arhitektura. U Rijeci nam nedostaje zelenih površina i trgova. Raspravljamo o tome što je ugodan prostor. Razgovarali smo s djecom i o tome je li Rijeka grad za bicikle? Svaki grad ima svoje prednosti i mane, što se vidi i iz riječkih primjera.

Najvažnije nam je da kod djece razvijemo kritičko razmišljanje, dodaje Goran Stipeč Brlić.

Sara Grbac, Constanze Ćiković i Lena Čikeš Ćuzela / Snimio Sergej DRECHSLER

Opća kultura

Arhitektura je dio opće kulture koja nam generalno nedostaje, ističe. Vladi Bralić iz Hrvatske komore arhitekata dodaje da je velika šteta što u našem osnovnom obrazovanju nema urbanizma.

– Urbanizam spada u osnovnu kulturu. Urbanizam i arhitektura imaju jedno sasvim drugo značenje od neke druge vrste kulture. Kraj slike koja nam se ne sviđa ćemo proći i to neće previše utjecati na nas.

Urbanizam i arhitektura spadaju u materijalnu kulturu s kojom moramo živjeti. Greške u arhitekturi je, naime, jako teško popraviti i s njima moramo živjeti. Dobro je da se djeca od malih nogu tome poučavaju i nauče te vrijednosti.

U smislu postojeće edukacijske ponude Minijatura arhitektura uistinu predstavlja već fantastiku, ističe Bralić.

Kristian Benić iz Gradske knjižnice Rijeka dodaje da je Rijeka kroz povijest prolazila kroz brze evolucije uvjetovane trenutnom ekonomskom podlogom, a pritom se nije puno raspravljalo i proučavalo što se gradilo.

Ruđer Horvat / Snimio Sergej DRECHSLER

– Generacija koja tek dolazi sad o tome može promišljati, mišljenja je Benić.

Dok pojam prostornog planiranja često nekome tko se time ne bavi zvuči prilično apstraktno, na Minijaturi arhitekturi nastoje ga djeci objasniti na način na koji ga mogu razumjeti.

Vladi Bralić, Gorana Stipeč Brlić i Kristian Benić / Foto Sergej DRECHSLER

– Prostorni planovi su apstraktni, ljudi ih teško sebi predoče. Djeca mogu razumjeti osnovne elemente, što je kvart, što je ulica. Mogu shvatiti kad čuju javna rasprava da to znači da ondje i oni mogu nešto reći. Da i njihov glas tu nešto znači, rekla je Gorana Stipeč Brlić.

Vladi Bralić se slaže da je uz društveno planiranje, najvažnije upravo prostorno planiranje.

– Na javnim raspravama svatko može nešto reći. Svatko od nas ima svoj interes u prostoru. Urbanizam je na kraju kompromis, ističe.

Pored urbanizma i prostornog planiranja djeca se na ovim cjelogodišnjim radionicama bave gradom i arhitekturom. Ove velike i važne teme djeca uče na suptilan način, kroz igru, šetnje, predavanja, crtanje…

Mladi mentori

Radionice vode mentori, redom mladi arhitekti. Neki su svježi s fakulteta, drugi već imaju svoje firme u kojima vode posao. Uz Goranu Stipeč Brlić to su: Iva Ćuzela Bilać, Mia Bećirević, Luka Gudelj, Ana Orlić, Karla Ritoša, Ariana Sušanj i Anastazija Stjepanović.

Program se odvija u tri faze, tijekom školske godine u trajanju od devet mjeseci, od listopada do lipnja. Ulicu po ulicu, trg po trg, djeca dizajniraju i osmišljavaju svoj idealan grad uz more.

Snimio Sergej Drechsler

– Šetali smo Rijekom i objašnjavali im ono što vide, kako su se ulice i zgrade mijenjale kroz povijest sve do današnjih dana. Djeca su tijekom šetnje predlagala kako bi pojedine ulice i prostori mogli bolje izgledati.

Potom smo skicirali impresije i razgovarali o onome što nam se sviđa, a što bi promijenili. Pričali smo o tome što bi za njih bio idealan grad. Svoje ideje potom su vizualizirali u kolažu. Izrađujemo model grada iz mašte, ispričala je Ana Orlić, jedna od mentorica na Arhitekturi i minijaturi.

Vicko Iljadica / Snimio Sergej DRECHSLER

Idealnim dječjim gradom protječe rijeka, kao i našom Rijekom. Grad ima i industrijsku zonu, a djeca su odlučila da će se cijela zona napajati energijom iz hidroelektrane. Grad ima i željeznicu, ali i puno zelenih i javnih površina. Na svakom susretu u fokusu im je jedna tema grada.

»Na prošlom susretu bavili smo se ulicama. Na temelju našeg plana grada, odabrali smo nekoliko ulica. Danas, pak, radimo trg. Djeca za svoj trg dizajniraju podno opločenje, klupe, zelenilo, koševe za smeće… Gledali smo svi zajedno primjere trgova po svijetu, tako da su već upućeni u to što rade, objašnjava Orlić.

Snimio Sergej Drechsler

Radionice se nastavljaju sve do lipnja i bit će doista zanimljivo vidjeti idealnu Rijeku dječjim očima, kad dovrše svoju veliku maketu na kojoj vrijedno rade.

Minijatura arhitektura namijenjena je djeci od 9 do 13 godina starosti, a tko se želi uključiti još stigne.

Sve što je potrebno jest poslati prijavu na mail [email protected]. Za sudjelovanje je potrebno biti članom Gradske knjižnice Rijeka.