Odličan potez

Rijeka prva u Hrvatskoj uvodi zdravstveni odgoj u škole! Imamo sve detalje

Ingrid Šestan Kučić

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

Zdravstveni odgoj u školama organinziran je kroz četiri područja i 70 nastavnih sati godišnje



RIJEKA – Grad Rijeka donio je odluku o uvođenju Zdravstvenog odgoja i obrazovanja (ZOO) kao izvannastavne aktivnosti u školskoj godini 2024./2025., s jasnom misijom da djecu i mlade pripremi za zdrav, zadovoljan i sretan život, a javno predstavljanje kurikuluma bit će u listopadu.


Kraj prve faze


Predstavljanje kurikuluma je i kraj prve faze pripreme uvođenja Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u riječke škole koje će ujedno biti i prve hrvatske škole čiji će učenici imati mogućnost educirati se u tom području. U Gradu najavljuju da se sljedeća faza privodi kraju s početkom iduće godine, a riječ je o izradi priručnika namijenjenog učenicima te potom slijedi opsežna edukacija provoditelja aktivnosti, prijevod na talijanski jezik i tehnička priprema materijala, kao i pilotiranje programa na početku iduće školske godine.


Ovim programom Grad Rijeka postaje prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja želi raditi na razvoju zdravstvene pismenosti djece i mladih kroz cjelovit pristup učenju o svim aspektima zdravlja kako bi pridonijela dobrobiti svih građana i građanki, a za potrebe uvođenja ZOO-a Grad je formirao stručnu radnu skupinu koju čine stručnjakinje i stručnjaci raznih relevantnih profila, odnosno medicinski stručnjaci, psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi, osobe koje djeluju unutar akademske zajednice, bolničkog i odgojno-obrazovnog sustava te civilnog sektora.




Program je namijenjen provedbi u formi izvannastavne aktivnosti u višim razredima osnovnih škola u trajanju od 70 sati godišnje. Provedba je zamišljena kroz dva odvojena obrazovna ciklusa, od kojih prvi uključuje učenike 5. i 6. razreda, a drugi učenike 7. i 8. razreda. Učenje i poučavanje unutar izvannastavne aktivnosti ZOO organizirano je kroz četiri tematska područja – Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje – emocionalna i socijalna dobrobit djece i mladih, Seksualno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost i Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja.


Razrađuju se teme


– Za svaku tematsku cjelinu razrađuju se teme i povezani ishodi učenja te broj sati provedbe. Sam kurikulum donosi i prijedloge metoda i strategija učenja i poučavanja za svako tematsko područje, kao i prijedloge metoda vrednovanja učenika koje se temelje isključivo na formativnom vrednovanju, umjesto klasičnom brojčanom ocjenjivanju.


Izvannastavna aktivnost Zdravstveni odgoj i obrazovanje utemeljena je na pristupima aktivnog učenja i poučavanja s naglaskom na iskustveno učenje i djelovanje u zajednici.


Sudjelovanje u tako koncipiranoj aktivnosti ima za cilj potaknuti učenike te provoditelje na odgovorno i aktivno djelovanje u više aspekata stvaranja zdrave školske zajednice – stvaranjem pozitivne i zdrave školske klime kroz njegovanje pozitivnih odnosa, interakcije i komunikacije; stvaranjem sigurnog okruženja i osjećaja pripadnosti školskoj zajednici za sve učenike i članove škole; svjesnim prakticiranjem zdravih navika i ponašanja unutar i izvan škole te aktivnim utjecanjem na promoviranje zdravog načina života i ponašanja u školskoj i lokalnoj zajednici, objašnjavaju u Gradu.


Ujedno dodaju da je ova inicijativa potaknuta istim razlozima zbog kojih je Grad Rijeka samostalno pristupio uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u svoje škole, a to je izostanak sustavnog uvođenja učenja važnih za život u sve hrvatske škole.


– Takvu je odluku dodatno potaknula sve snažnija i sve jasnija činjenica da su danas potrebe jačanja mentalnog, fizičkog i reproduktivnog zdravlja djece i mladih sve evidentnije i zahtjevnije.


Jednostavno rečeno, u 21. stoljeću odgojno-obrazovni sustav mora nadilaziti usko sektorske ciljeve kao što su akademska postignuća i aktivno pridonijeti zdravlju i dobrobiti djece i mladih.


Kao prvi korak u procesu razvoja programa, izrađen je presjek brojnih međunarodnih i domaćih istraživanja koja su naglasila potrebu za uvođenjem cjelovitog zdravstvenog odgoja i obrazovanja koje treba uključiti razvijanje znanja, vještine, sposobnosti i atributa koji su djeci i mladima potrebni za mentalno, emocionalno, društveno i fizičko blagostanje sada i u budućnosti, ističu u Gradu.


Europsko istraživanje


Za primjer daju i Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima koje je pokazalo kako hrvatski učenici puše više od svojih europskih vršnjaka. Zabrinjava i podatak o ranoj dobi početka pijenja alkoholnih pića, jer čak 46 posto mladića i 37 posto djevojaka navodi da su počeli piti alkohol u dobi od 13 godina i ranije.


U Hrvatskoj je 2019. godine nešto više od petine učenika probalo neku od psihoaktivnih droga. Također, širok je spektar istraživanja koji su ukazali na to kako se pandemija bolesti COVID-19 negativno odrazila na dobrobit učenika u školama. Učenici su izjavili da osjećaju visoku razinu stresa i naveli su simptome iscrpljenosti, anksioznosti, tuge, usamljenosti i osjećaja nemoći povezane sa socijalnom izolacijom, zatvaranjem škola i poučavanjem putem interneta.


– Što se tiče ispitivanja navika i stavova riječkih učenika, istraživanje iz 2022. godine provedeno među riječkim učenicima sedmih razreda pokazalo je kako brzu hranu 53,3 posto učenika konzumira nekoliko puta mjesečno, a dodatnih 12,6 posto nekoliko puta tjedno ili svakodnevno.


Grickalice i slatkiše njih 47,6 posto konzumira nekoliko puta tjedno, a 18,2 posto svakodnevno. Gotovo 75 posto njih provede više od dva sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja, ne računajući rad na školskim obavezama, od čega 27,2 posto više od četiri sata dnevno. Istraživanje je dalje pokazalo da je 19,3 posto djece nikada ili rijetko zadovoljno sobom, a 18,8 posto procjenjuje da se ne nosi dobro s problemima. Dodatno, 23,8 posto ne osjeća se optimistično u vezi s budućnošću, 17,4 posto ne osjeća se korisno, a 21,8 posto ne osjeća se opušteno, zaključuju u Gradu.


Što kaže javno mnijenje


Razmišljajući o potrebi uvođenja ovakve aktivnosti u škole, u Gradu Rijeci ističu da čak devet od deset građanki i građana Hrvatske smatra da je država dužna djeci i mladima osigurati pristup informacijama, obrazovanju i uslugama vezanima uz zaštitu njihovog reproduktivnog i seksualnog zdravlja. Pokazalo je to istraživanje javnog mnijenja koje je u ožujku 2021. godine agencija IPSOS provela za Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.


U skladu s time, više od tri četvrtine građanki i građana Hrvatske smatra da u škole treba uvesti sveobuhvatno seksualno obrazovanje, dok bi 72 posto ispitanih takvo obrazovanje učinilo obveznim. Mladi kojima je pružena zadovoljavajuća informacija o seksualnim pitanjima prihvaćaju seksualno odgovorno ponašanje, pokazuju statistike, što dokazuje da učenje o seksualnosti nije poticanje na stupanje u seksualne odnose, već upravo suprotno.


Kako bi zdravstveno i seksualno obrazovanje postiglo rezultate poput očuvanja zdravlja i dobrobiti, prevencije nasilja u vezama i seksualnog nasilja, mora biti utemeljeno na znanstvenim informacijama i činjenicama.