Foto: S. DRECHSLER
Evaluacija prve godine provedbe programa utvrdila je kako je 96,1 posto učenika jako zadovoljno temama koje su obrađivali. Gotovo 90 posto učenika smatra kako se osjećaju sigurno izraziti mišljenje
RIJEKA Pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj najavila je da će Grad Rijeka i ove godine s oko 150.000 kuna financirati izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje u 22 osnovne škole Grada Rijeke, a interes je pokazalo gotovo 400 učenika.
– Rezultati raznih istraživanja pokazuju iste porazne rezultate kao što su niska razina participacije u zajednici, demokratski deficit, porast izražavanja ekstremnih i diskriminatornih stavova te nedostatak znanja i vještina potrebnih za život među mladima u Hrvatskoj. Mnogi ne znaju razliku između tekućeg i žiro računa, kako se nositi s razvodom roditelja, kako se zdravo hraniti te kome se, i kako, obratiti ako su njihova prava prekršena. Rezultati zadnjeg istraživanja osobito su poražavajući i jasno govore o potrebi uvođenja građanskog odgoja u škole. Tako samo 55 posto učenika smatra da je za državu dobro da u njoj žive osobe različitih rasa, religija i kultura. Istraživanje pokazuje kako je tendencija izražavanja ekstremnijih nacionalističkih stavova u porastu. Osobito je zabrinjavajuće što gotovo pola ispitanika smatra homoseksualnost bolešću, a isto toliko bi zabranilo homoseksualnim osobama istupe u javnoj sferi jer bi to moglo loše utjecati na mlade. Tek jedna trećina ispitanika smatra da može utjecati na stanje u državi između dvaju parlamentarnih izbora – navela je Sušanj.
Grad Rijeka sveukupno će za financiranje širih javnih potreba u osnovnom školstvu u školskoj 2017./2018. godini osigurati oko milijun kuna. Riječ je o programima Moja Rijeka, informatika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, programima za darovite učenike, a sufinancirat će se i prehrana učenika Centra za odgoj i obrazovanje te program nastave euritmije i obrade drva u osnovnoj Waldorfskoj školi.
Zaseban predmet jednom tjedno
Dodala je da su u Rijeci odlučili umjesto metode sanacije posljedica problema orijentirati se na prevenciju i uvesti Građanski odgoj i obrazovanje u škole kojima je osnivač.
– Uzevši u obzir da je obrazovanje temelj za napredak društva, ova je praksa ono što može sustavno poboljšati naše društvo. Cilj je bio poticanje na veću participaciju u zajednici, poštovanje različitosti, preuzimanje aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i demokratizacije društva. Uvođenjem Građanskog odgoja nastojimo odgajati i obrazovati aktivne članove društva, promicati zaštitu ljudskih prava te cijeniti različitost i dostojanstvo svake osobe. Građanski odgoj jedan je od temeljnih stupova demokratskog društva, a njegovo implementiranje u formalni obrazovni sustav nužno je za stvaranje odgovornih i aktivnih članova društva jer na taj način postaje lako dostupno svim učenicima. Prvi u Hrvatskoj smo preuzeli inicijativu i, ne čekajući da se situacija na nacionalnoj razini promijeni, izradili priručnik i uveli Građanski odgoj eksperimentalno kao zasebni predmet u školskoj godini 2016./2017. godini. Riječ je o izvannastavnoj aktivnosti, odnosno zasebnom predmetu koji se provodi jednom tjedno. Priručnik, namijenjen učenicima petih i šestih razreda, objedinjuje sve dimenzije Građanskog odgoja te kroz 30 nastavnih jedinica oblikuje teme na adekvatan i učenicima blizak i zanimljiv način. To je prvi takav priručnik u Hrvatskoj – naglasila je Sušanj.
Ugodna atmosfera na satu
Eksperimentalna provedba rezultirala je, pojasnila je pročelnica Sušanj, iznimno vrijednim rezultatima jer je evaluacija prve godine provedbe utvrdila kako je 96,1 posto učenika jako zadovoljno temama koje su obrađivali i izrazito su zadovoljni metodama i oblicima rada na satovima. Gotovo 90 posto učenika istaknulo je kako je atmosfera ugodnija nego na ostalim satovima te kako se kroz Građanski odgoj osjećaju sigurno izraziti svoje mišljenje. Gotovo 100 posto učenika smatra kako su im usvojeni sadržaji jako korisni u svakodnevnom životu.
– Učenici su u provedenom ispitivanju izrazili želju i potrebu za većom satnicom, točnije minimalno dva sata tjedno, što će im Grad Rijeka i omogućiti – zaključila je Sušanj.
