snimio Ivica Tomić
Prva transfuzija krvi u Rijeci obavljena je 3. kolovoza 1946. godine u riječkom rodilištu pod vodstvom dr. Viktora Finderlea koji je kao ginekolog i ratni kirurg odlično poznavao problematiku transfuzije krvi.
RIJEKA – Znanstvenom tribinom »Značaj transfuzijske medicine u kliničkoj praksi« jučer je na riječkom sveučilišnom kampusu obilježeno 30 godina djelovanja Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu u Kliničkom bolničkom centru Rijeka. Organizatori tribine su Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, uz suradnju KBC-a Rijeka, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Rijeka.
Iako pripada najmlađim medicinskim strukama, transfuzijska se medicina unutar posljednjeg stoljeća munjevito razvijala. Kako je podsjetila predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen, suvremena era u transfuzijskoj medicini započinje velikim otkrićem Karla Landsteinera koji 1900. godine otkriva u krvi čovjeka krvne grupe A, B i O za što je 30 godina kasnije dobio Nobelovu nagradu. Godinu dana kasnije njegovi suradnici Decastello i Sturli objavljuju i otkriće AB grupe.
– Nakon toga slijedi eksplozija otkrića koja su dovela do znatnog unapređenja transfuzijskog liječenja. Transfuzijska se medicina svakako može svrstati među najmlađe medicinske struke. Nove znanstvene spoznaje, razvoj medicinske znanosti i biotehnologija, starenje populacije i povećan pobol od kroničnih bolesti nameću potrebu za reorganizacijom čitavog zdravstvenog sustava, uključivši i transfuzijsku medicinu. Danas, na pragu 21. stoljeća, u žarištu interesa su etička, edukacijska i organizacijska pitanja koja se međusobno preklapaju.
Vizija kojoj teži transfuzijska medicina 21. stoljeća je uspostava sigurnog, kvalitetnog, učinkovitog i ekonomičnog transfuzijskog liječenja uz razvijanje strategije smanjenja i izbjegavanja nepotrebnog i neopravdanog transfuzijskog liječenja te primjenu alternativa alogenoj krvi. Apsolutna sigurnost transfuzijskog liječenja do danas nije postignuta i još uvijek predstavlja jedan od najvećih izazova. Veliki se napori ulažu u istraživanje »umjetne« krvi no čini se da prihvatljivog rješenja još uvijek nema, istaknula je u svom izlaganju prof. dr. Balen.
Prva transfuzija krvi u Rijeci obavljena je 3. kolovoza 1946. godine u riječkom rodilištu pod vodstvom dr. Viktora Finderlea koji je kao ginekolog i ratni kirurg odlično poznavao problematiku transfuzije krvi.
Iste je godine osnovano i Udruženje davalaca krvi čiji je dr. Finderle bio predsjednik. Sedam godina kasnije osnovan je Kabinet za transfuziju Opće bolnice braće dr. Sobol dok je Kabinet Bolnice dr. Zdravko Kučić godinama vodila prof. dr. Ksenija Vujaklija Stipanović pod čijim je vodstvom 1971. godine otvoren prvi hrvatski Laboratorij za tipizaciju tkiva. Sušačka i riječka transfuzija ujedinjene su 1987. godine kada prerastaju u Zavod za transfuzijsku medicinu.
Svojih mentora i prethodnika kao samog početka bavljenja transfuzijskom medicinom u svom pozdravnom govoru prisjetila se i prof. dr. Balen.
– Transfuzija mi se kao mladoj liječnici činila kao neki novi mikrokozmos. Osjećala sam se kao da sam završila šumarstvo, a ne medicinu, rekla je prof. dr. Balen posebno se zahvaljujući svojim prethodnicama na čelu ovog zavoda prof. dr. Kseniji Vujaklija Stipanović i dr. Marini Roth.
Na jučerašnjoj znanstvenoj tribini hrvatski i slovenski stručnjaci predstavili su aktualne teme s područja transfuzijske medicine pokazujući da transfuzijska medicina danas zadire u gotovo sve kliničke grane, zauzimajući sve značajniji segment u cjelokupnoj zdravstvenoj skrbi za bolesnike.
Djelatnost objedinjuje čitav niz aktivnosti, od osiguranja dostatnih zaliha kvalitetnih, učinkovitih i neškodljivih krvnih pripravaka, dobre laboratorijske prakse, sustava kvalitete do kliničke transfuzijske prakse zasnovane na dokazima, dijagnostike krvlju prenosivih bolesti, laboratorijske dijagnostike hemostaze, HLA tipizacije tkiva i transplantacije krvotvornih matičnih stanica.
