Rijeka doslovno izumire, brojke su porazne. U godinu dana je zabilježeno 620 rođenih i čak 1.664 umrlih

PGŽ je i 2023. zadržao vodeće mjesto po negativnom prirastu koji je imao i u 2022. godini / Foto ARHIVA NL

Najveći negativni prirast stanovništva u PGŽ u 2023. zabilježila je Rijeka, s 620 rođenih i 1.664 umrlih i prirodnim prirastom od - 1.044, a slijedi Opatija sa 103 više umrlih nego rođenih

povezane vijesti

Otkrivena bista Nikole Hosta u parku koji nosi ime znamenitog riječkog liječnika i botaničara
Rektorica pozvala sve članove fakultetskih vijeća da biraju novog čelnika riječkog Sveučilišta
Grad Rijeka objavio javni poziv za davanje stanova u najam za priuštivo stanovanje

U Hrvatskoj je 2023. godine rođeno najmanje djece u posljednjih deset godina, iako smo prema procjeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2023. imali više stanovnika nego godinu prije, odnosno 3.861.967, a razlog leži u činjenici da je broj umrlih te godine bio za 10 posto manji nego 2022., ali i zbog većeg broja doseljenih u odnosu na broj iseljenih.

Prema najnovijim podacima DZS-a, u 2023. rođeno je 32.170 djece, a umrlo 51.275 ljudi čime se nastavlja trend negativnog prirasta stanovništva koji Hrvatska »vuče« još od stjecanja neovisnosti, a koji je u 2023. iznosio – 19.105.

Pozitivna je vijest da je te godine negativni prirodni prirast prvi put nakon tri godine pao ispod 20 tisuća, no trend pada negativnog prirasta posljedica je manjeg broja umrlih, a ne većeg broja rođenih, a neslavan rekord zabilježili smo 2021. godine s 26.204 više umrlih nego rođenih.

U posljednjih deset godina najveći broj rođenih zabilježen je 2013. (više od 40 tisuća djece). Inače, u zadnjih deset godina najveći broj umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježen je tijekom pandemije COVID-19, odnosno 2021. (- 26.204) i 2022. kada je umrlo 23.096 osoba više nego što ih je rođeno.

Stopa nataliteta

U odnosu na godinu prije, broj novorođene djece smanjen je za 1.713 ili za 5,1 posto. Tako je stopa nataliteta (broj živorođenih na 1.000 stanovnika) u 2023. iznosila 8,3 što je najniža stopa nataliteta od 2014. kada je iznosila 9,4.

Iz podataka DZS-a vidljivo je da se u zadnje dvije godine prosječno rađalo dvije tisuće manje djece godišnje. Negativni trend prirasta stanovništva bio bi i veći da se zadnjih godina ne bilježi manji broj umrlih.

Tako je u 2023. najveći negativni prirast, tj. veći broj umrlih od rođenih, zabilježen u Primorsko-goranskoj županiji i iznosio je – 2.092, odnosno rođeno je 1.718 djece, dok je broj umrlih iznosio 3.810, čime je PGŽ zadržala vodeće mjesto po negativnom prirastu koji je imala i u 2022.

Primorsko-goranska županija ujedno se našla u skupini šest županija koje bilježe dvostruko veći broj preminulih od broja rođene djece, a u koju još spadaju i Ličko-senjska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija.

Inače, po najvećem negativnom prirodnom prirastu stanovništva zadnjih deset godina stalno se izmjenjuju samo tri županije – Primorsko-goranska, Osječko-baranjska i Grad Zagreb. Pri tom pozitivan prirodni prirast nije zabilježen ni u jednoj županiji.

Migracijski saldo u plusu

Za razliku od prirodnog prirasta stanovništva, migracijski saldo, tj. razlika između broja useljenih u odnosu na broj iseljenih, je u plusu zadnje dvije godine.

Tako se 2021. godine u Hrvatsku doselilo 57.972 ljudi, a odselilo 46.287, pa je migracijski saldo bio u plusu za 11.685 osoba.

U 2023. doselilo se više od 69 tisuća ljudi, a odselilo njih više od 39 tisuća čime je ostvaren najveći migracijski ikad od 30.178 više doseljenih nego onih koji su odselili iz Hrvatske.

Najveći negativni prirast stanovništva u Primorsko-goranskoj županiji u 2023. zabilježila je Rijeka, s 620 rođenih i 1.664 umrlih i prirodnim prirastom od – 1.044, slijedi Opatija sa 103 više umrlih nego rođenih, zatim Crikvenica u kojoj je broj umrlih za 73 osobe veći nego broj rođenih, dok je u Bakru 2023. umrla 61 osoba više nego što ih je rođeno.

Kada se gleda tzv. vitalni indeks koji mjeri broj živorođenih na 100 umrlih, najbolje stoji Rab s 64,1, zatim Mali Lošinj (60,8), Kastav (57,9), Crikvenica je zabilježila 47,1 živorođenih na 100 umrlih, a Rijeka 37,3.

Najbolja po stopi fertliteta je Međimurska župania u kojoj je na 100 umrlih 2023. rođeno 84 djece, a slijede je Dubrovačko-neretvanska i Grad Zagreb sa po 77 novorođenih na 100 umrlih.

Izvan braka

U posljednjih deset godina prosječan broj umrlih iznosio je 54.256 osoba godišnje, a ako iz desetogodišnjeg prosjeka izbacimo pandemijske godine 2020., 2021. i 2022., kada je godišnje umirao veći broj ljudi od prosjeka, poput 2021. kada ih je umrlo 62.712, prosječan broj umrlih pada na 52.263 osobe.

Prema podacima DZS-a, izvan braka rođeno je 26,1 posto ukupno rođene djece u Hrvatskoj, odnosno 8.382 djeteta, pri čemu je prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom porastu već dugi niz godina, pa je, primjerice, 1968. iznosila 22,8 godina, a u 2023. 29,7 godina.

U 2023. je sklopljeno 17.306 brakova, što je za 4,2 posto manje nego u 2022., navode u DZS-u, i dodaju da se prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava i za ženika i za nevjestu.

Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2023. prosječna starost nevjeste iznosila 29,7 godina, a ženika 32 godine.

U 2023. bilo je 4.407 pravomoćno razvedenih brakova, a prosječno trajanje razvedenih brakova bilo je 15,2 godine.