Stiže desetak pršutara

RIJEKA DOMAĆIN 9. DANA HRVATSKOG PRŠUTA ‘Cijena nije problem, da proizvedemo i milijun pršuta, sve bismo prodali’

Edi Prodan

Foto: Mateo Levak

Foto: Mateo Levak

s obzirom da i dalje vlada nemali deficit pravih, vrhunskih domaćih proizvoda zaštićene izvornosti, bez obzira na poskupljenje nije problem pronaći tržište, istaknuo je to na konferenciji Paulo Jelenić

Riječki Korzo će u subotu 22. travnja u vremenu od 8 do 15 sati dobiti jedne od najpoželjnijih gostiju: najbolje hrvatske proizvođače pršuta i njihove proizvode koji dolaze iz riznica četiri zaštićena, certificirana tipa hrvatskih pršuta: krčkog, istarskog, drniškog i dalmatinskog.


Rečeno je to na press konferenciji Klastera hrvatskog pršuta u Kašetici primorsko-goranskoj povodom 9. Dana hrvatskog pršuta što će se održati u Rijeci.


– Istina, cijene sirovine, hrane i energenta su značajno narasle, i do 50 posto, što je s nekih desetak posto utjecalo i na krajnji proizvod, na naše pršute.


No, s obzirom da i dalje vlada nemali deficit pravih, vrhunskih domaćih proizvoda zaštićene izvornosti, bez obzira na poskupljenje nije problem pronaći tržište, istaknuo je to na konferenciji Paulo Jelenić, suvlasnik istoimene pršutane iz Svetog Petra u Šumi, ujedno i predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta.


Paolo Jelenić, Jana Sertić, Petar Mamula i Ante Madir / Foto Marko Gracin

Paolo Jelenić, Jana Sertić, Petar Mamula i Ante Madir, Foto: Marko Gracin


 


“Problem su količine proizvedenog pršuta”


Na njegova se razmišljanja nadovezao i Ante Madir, izvršni direktor Klastera i sa znanstvene strane jedan od najboljih poznavatelja proizvodnje pršuta ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.


– Osnivanje klastera, strogo pridržavanje proizvodnih normi, permanentno učenje na međunarodnoj razini doveli su do toga da kod naše četiri zaštićene vrste pršuta dođe do velikih nutricionističkih, proizvodnih i na kraju što je možda i najvažnije za same konzumente – rasta okusnih kvaliteta.


Ono što je problem, količine su proizvedenog pršuta. One u Hrvatskoj dosežu oko pola milijuna komada, dok je ukupna hrvatska potrošnja, u velikoj mjeri zahvaljujući upravo turizmu, dvostruka, oko milijun komada što u velikoj koriste uvoznici.


Ali kako u svemu napredujemo, vjerujemo i tvrdimo da će se i taj element promijeniti na bolje.


Tim više što, kao ste čuli i od neposrednog proizvođača Jelenića, krajnja cijena nije problem, istaknuo je Madir dodavši kako Dani imaju natjecateljski karakter tako da će se u Rijeci doznati i ime najboljeg ovogodišnjeg proizvođača nekog od hrvatskih pršuta.


Domaćini konferencije bili su, uz voditeljicu Kašetice Teu Cimaš i Mladena Brajana, pročelnika UO za poduzetništvo, turizam i ruralni razvoj PGŽ, dožupan Petar Mamula kao i Jana Sertić,  privremena pročelnica UO za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte koja je istaknula sve veću otvorenost Rijeke prema gospodarskim aktivnostima povezanim sa sajamskim izlaganjima poput 9. sajma hrvatskog pršuta jer oni direktno utječu na razvoj gastro scene i s njom povezanog urbanog turizma.


Dožupan Mamula je pak naglasio kako izrada strategije poljoprivrednog razvoja PGŽ, koja je u poodmakloj fazi, veliki naglasak stavlja upravo na proizvodnju “premium” proizvode kojima svakako pripada i pršut, kao što se organizatorima zahvalio na odluci da sjedište ovogodišnje manifestacije bude Rijeka.


Istaknimo i to da je dan prije izlaganja na Korzu, susret pršutara u Hotelu Bonavija gdje su predviđena znanstvena izlaganja, kao i susret s turističko-ugostiteljskim sektorom koji i jeste najveći potrošač jedne od najznačajnijih hrvatskih delicija.


S obzirom da su pravila što dozvoljavaju pripadnost Klasteru vrlo rigorozna, u Rijeci se očekuje desetak pršutara, ali zato onih koji pripadaju samom kvalitativnom hrvatskom vrhu.


Paolo Jelenić, Jana Sertić, Petar Mamula i Ante Madir, Foto: Marko Gracin