RIJEKA – Centar za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete i Odbor za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci već šest godina provode ispitivanje zadovoljstva završenih studenata na riječkom Sveučilištu, a analiza rezultata obrađenih anketnih upitnika za prošlu akademsku godinu predstavljena je na posljednjoj sjednici Senata.

Iako je prošla akademska godina bila obilježena pandemijom, prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete prof. dr. Marta Žuvić kaže da i ovogodišnji rezultati pokazuju i dalje ohrabrujuće visoko zadovoljstvo studenata aspektima studiranja. Tako studenti čvrstom četvorkom ocjenjuju zadovoljstvo programom studija, organizacijom studija, sadržajem obaveznih kolegija, ponudom izbornih kolegija, informiranjem studenata, nastavnim metodama, odnosom s nastavnicima, vrednovanjem studentskog rada, dostupnošću materijala za učenje, mogućnošću stjecanja praktičnih kompetencija, podrškom nastavnika i administrativnog osoblja, mogućnošću uključivanja u različite oblike izvannastavnih aktivnosti. Ti aspekti studiranja imaju prosječnu ocjenu od 3,92 koja je stabilno zadržana u odnosu na 3,93 iz prethodne akademske godine.

Aspekti zadovoljstva

– Anketne upitnike o brojnim aspektima zadovoljstva studijem i studiranjem ispunjavaju netom završeni studenti preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija na Sveučilištu u Rijeci pri ispisu sa studija, čime osiguravamo visoku stopu odaziva, uobičajeno oko 95 posto. Ove je godine generalno zadovoljstvo studiranjem, opisano razinom zadovoljenja očekivanja, doprinosom studija osobnom razvoju, osposobljenošću za rad u struci, motivacijom za daljnje učenje, osposobljenošću za uključivanje na tržište rada te zadovoljstvom iskustvom studiranja i preporukom studija drugima, doživjelo znatan pad na prosječnu ocjenu 3,80 s vrijednosti 3,98 iz prethodne godine. Visoki indeksi općeg zadovoljstva studenata od 4,26 bilježe se na Učiteljskom i Pravnom fakultetu, a s obzirom na to da su to jedine dvije sastavnice kod kojih se uočava višegodišnji kontinuirani rast zadovoljstva studenata, predstavljena je i samoanaliza institucijskih napora koje ove dvije sastavnice ulažu u unaprjeđenje kvalitete rada sa studentima.

Na razini cijelog Sveučilišta, analiza ocjena pojedinih čestica upitnika jasno govori o izrazitom zadovoljstvu studenata odnosom s nastavnicima, dostupnošću literature, pružanjem savjeta i podrškom te osobnim razvojem koji su doživjeli kroz studij. Tu su ocjene više od 4,15. Međutim, znatno lošije ocjenjuju sadržaje svojeg studijskog programa, nastavne metode i mogućnost stjecanja praktičnih kompetencija, pa onda vezano za to iskazuju i slab osjećaj osposobljenosti za rad u struci te pripremljenosti za izlazak iz akademskog svijeta na tržište rada. Tu su ocjene niže od 3,75, objašnjava prorektorica.

Psihološki aspekti

Pad u indeksu zadovoljstva studenata, dodaje, protumačen je posebnostima koje su obilježile izvođenje nastave, kao i brojnim izazovima i nesigurnostima s kojima su studenti bili suočeni pri završetku svojeg studija tijekom 2020. godine. U raspravi su posebno istaknuti psihološki aspekti suočavanja s krizom, koji su izrazito vidljivi kroz intenzivirani interes studenata za sve vrste pomoći koje pruža naš Sveučilišni savjetovališni centar (SSC).

– Iako je SSC u protekloj godini ad hoc pojačao kapacitete za rad kako bi svim studentima pružio podršku, ovaj se znatni trend rasta potreba u studentskoj populaciji nastavlja i u 2021. godini te zahtijeva aktiviranje dodatnih kapaciteta za rad, kao i razvoj novih oblika pomoći. Bez obzira na brojne elemente koje 2020. godina može pružiti za objašnjenje ovih rezultata istraživanja, uprava Sveučilišta je na sjednici Senata stavila na raspravu prijedlog niza prioritetnih djelovanja za unaprjeđenje kvalitete nastave i kvalitete studiranja u sljedećem razdoblju, kao i model podrške za njihovo ostvarenje. Kao prioritetna djelovanja navode se razvoj studijskih programa u smislu ponude personaliziranih putova učenja, inoviranje metoda učenja i poučavanja, uspostavljanje sustava stručnih praksi tijekom studija te pomoć u prevladavanju psihološke nesigurnosti izlaska iz akademskog života, navodi prof. dr. Žuvić.

UNIRI projekti u nastavi

Model koji bi podržao ova prioritetna djelovanja realizirao bi se alokacijom sredstava na otvaranje nove linije sveučilišnih projekata pod nazivom »UNIRI projekti u nastavi« kao pandan postojećim »UNIRI znanstvenim projektima«, kojima bi se sastavnice i nastavnici motivirali i obvezali na jasno strukturirane projektne aktivnosti unaprjeđenja studijskih programa i iskustva studiranja na Sveučilištu u Rijeci.

– UNIRI projekti u nastavi bili bi usmjereni na inovacije u obogaćivanju studijskih programa interdisciplinarnom perspektivom, uvođenjem inovacija u nastavne metode te mogućnostima ostvarivanja dugotrajnije stručne prakse kod relevantnih poslodavaca kroz plaćeni rad. Posebna izdvajanja odnosila bi se i na pojačani i unaprjeđeni rad SSC-a, kroz koji će se studentima pružati psihološka podrška kao i podrška ostvarivanja kontakata s tržištem rada, zaključuje prof. dr. Žuvić.