Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. Željko Jozić i dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci izv.prof.dr. Aleksandar Mijatović potpisali su sporazum o suradnji između tih ustanova.

Pojašnjavajući kako se sporazumom formalizira suradnja koja postoji još od 2009. godine, prof.dr. Prijić Samaržija je kazala da od tada u Rijeci djeluje Podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta.

– Od osnutka Podružnica djeluje na području Rijeke i Primorsko-goranske županije surađujući s lokalnom zajednicom, znanstvenim i obrazovnim ustanovama te svojim visokostručnim pristupom radi na očuvanju hrvatske nematerijalne jezične baštine, primarno dijalektološke.

Riječko Sveučilište ima tradiciju istraživanja i bavljenja hrvatskim jezikom i jezikoslovljem, a snažna znanstvena jezgra djeluje na Odsjeku za kroatistiku. Sporazumom se stvaraju temelji formalizacije postojeće suradnje te mogućnosti za pokretanje projekata, kazala je rektorica.

Dodajući i da se otvara mogućnost korištenja znanstvene baze Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i suradnje sa studentima poslijediplomskih jezičnih studija Sveučilišta u Rijeci i Filozofskoga fakulteta u Rijeci Jozić je kazao da će Podružnica Instituta trajno ostati smještena na Filozofskom fakultetu te ustvrdio da je riječka kroatistika vodeća kroatistička katedra u Hrvatskoj.

– Sporazum će doprinijeti zajedničkom radu i sinergiji koji će dovesti do boljih rezultata, istaknuo je Jozić.

Ujedno je napomenuo da je upravo zahvaljujući inicijativi podružnice i samog Instituta bunjevački govor proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Hrvatske.

Stavljajući rad Podružnice u kontekst cijelog niza aktivnosti Filozofskog fakulteta koje su vezane uz jezikoslovlje izv.prof.dr. Mijatović je napomenuo da se ove godine obilježava 10 godina djelovanja Podružnice u sadašnjim prostorima Filozofskog fakulteta, dok je voditeljica Podružnice, dr. Mirjana Crnić Novosel napomenula da je temeljna zadaća bavljenje širim riječkim područjem i cijelom Primorsko-goranskom županijom.

– Unatoč brojnim znanstvenim istraživanjima nije sve u potpunosti istraženo, a svjedočimo vremenu u kojem je starih i izvornih govornika sve manje. Namjera nam je očuvati nematerijalnu hrvatsku kulturnu baštinu, spasiti nezaštićene i ugrožene jezike, od kojih je jedan u centru Rijeke, a to je fiumanski govor, najavila je Crnić Novosel.

Dodajući da Podružnica surađuje s lokalnom zajednicom i različitim insitucijama i udrugama Crnić Novosel je najavila i suradnju s Gradom Rijekom te Primorsko-goranskom županijom, a sve u cilju zaštite kulture i baštine i podizanja te zaštite na višu razinu zaključivši da su dijalekti nacionalno blago.