Važan korak

Riječko rodilište prvo u Hrvatskoj uvodi pregled beba kojim se prevenira pojava poteškoća s vidom i sljepoće

Barbara Čalušić

Probir uz pomoć oftalmoskopa, aparata koji su donirali Grobnički dondolaši, provode liječnici Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka, a riječko rodilište prvo je u Hrvatskoj počelo provoditi ovu pretragu



RIJEKA – Uz pomoć oftalmoskopa koji su Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka donirali Grobnički dondolaši u sklopu svoje humanitarne akcije, riječko rodilište među prvima u Hrvatskoj započelo je probir crvenog refleksa kojim se prevenira pojava poteškoća s vidom i sljepoće u djece. Ova je pretraga postala dio rutinskog pregleda sve novorođenčadi, a probir provode liječnici Klinike za pedijatriju.


Konkretne smjernice


Osim pravovremenog otkrivanja eventualnih poremećaja oka, cilj ove pretrage je donošenje konkretnih smjernica orijentiranih prema prevenciji, daljnjoj dijagnostici i liječenju urođenih očnih poremećaja, ali i poticanje daljnjih istraživanja.


– Test crvenog refleksa je jednostavna neinvazivna metoda koju poneke zemlje izvode tijekom redovnog kliničkog pregleda postnatalnog razdoblja, ali i kasnije dojenačke i dječje dobi. Abnormalni refleksi mogu dovesti do brze dijagnoze očnih poremećaja s potencijalno teškim posljedicama na vid, kognitivne funkcije pa čak i život pacijenta. U te najučestalije abnormalnosti ubrajamo kongenitalni glaukom, kataraktu, retinoblastom, abnormalnosti vidnog živca, sistemske bolesti s očnim abnormalnostima i visoke refrakcijske greške, kaže predstojnica riječke Klinike za pedijatriju prof. dr. Iva Bilić Čače.




Čak 45 posto slučajeva sljepoće u djece može se prevenirati, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 19 milijuna djece ima oštećenje vida od čega 1,42 milijuna djece u konačnici ima trajan gubitak vida. Prirođeni glaukom uzrok je 15 posto slučajeva sljepoće u djetinjstvu, dok kongenitalna katarakta uzrok je deset posto slučajeva sljepoće djece. Tu je i retinoblastom, tumor koji čini sedam posto tumora u novorođenčadi.


– Brojke i saznanja o intenzivnom razvoju očnog sustava u fetalnom i neonatalnom razdoblju čine detekciju anomalija vidnog sustava imperativom počevši od najranije dobi. To ujedno zahtijeva uključenost pedijatra-neonatologa u njihovo otkrivanje. Većina novorođenčadi s prirođenim očnim bolestima asimptomatska je pri rođenju i može biti propuštena u nedostatku rutinskog pregleda vidnog polja, dodaje Bilić Čače.


Prema njezinim riječima, inicijativu za uvođenje testa u svakodnevnu kliničku praksu pokrenuli su specijalizanti i mlađi specijalisti Klinike za pedijatriju. Buduće neonatologinje, dr. Dorotea Vukelić Drašković i specijalistica dr. Maja Zaninović, ističu da se ova vrsta organiziranog probira crvenog refleksa provodi u pojedinim rodilištima u Italiji, Danskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Izraelu, Iranu, Kini i Novom Zelandu.


Nacionalni Registar


– Neophodan instrument za izvođenje testa je oftalmoskop kojim se služi educirano medicinsko osoblje. Optimalno vrijeme za izvođenje testa je nakon 48 sati po porodu, a preporučuje se ponoviti pregled pri prvom pregledu novorođenčeta kod nadležnog pedijatra. Test se izvodi u zamračenoj, toploj prostoriji kako bi se zjenice proširile. Jedna osoba nježno, čistim rukama otvara oko novorođenčeta, a ispitivač usmjerava svjetlost izravnog ručnog oftalmoskopa na udaljenosti od 40 do 50 centimetara od djetetovog oka, objašnjava Vukelić Drašković.


Uredan nalaz podrazumijeva simetrične crvene ili crveno-narančaste reflekse oba oka jednake po boji, intenzitetu, veličini i obliku. Refleks u tamnopute djece više je žuto-narančast, dok abnormalni nalazi podrazumijevaju crne mrlje ili sjene kao i izostanak jednolikog crvenog izgleda ili bijeli refleks.


– Od čimbenika rizika koji utječu na patološki nalaz probira su gestacijska dob, niža porođajna masa, spol djeteta, tip poroda, obiteljska anamneza, infekcije majke u trudnoći, hipertenzija majke tijekom trudnoće, primjena lijekova tijekom trudnoće i metaboličke bolesti, upozorava Zaninović.


Inače, Ministarstvo zdravstva 2015. godine donijelo je odluku o provedbi probira na slabovidnost kod djece s navršene tri godine života, a 2017. godine uspostavljen je nacionalni Registar ranog otkrivanja slabovidnosti. Hrvatska je tada svrstana u jednu od deset zemalja u svijetu koje imaju najvišu razinu oftalmološke skrbi za djecu.