Pojedini riječki ugostitelji ovih su se dana opekli na pušenju u svojim objektima / Foto Marko Gracin
Iako je pušenje na terasama dozvoljeno, njihovo zatvaranje montažnim konstrukcijama ipak se tretira drugačije i pušenje u njima, prema inspektoratu, predstavlja kršenje zakona o zabrani pušenja
povezane vijesti
Kaznu od 16.000 eura dobilo je od početka ove godine nekoliko riječkih ugostitelja jer je sanitarna inspekcija zatekla goste koji puše u zatvorenim dijelovima terasa njihovih ugostiteljskih objekata. Dapače, čak 12 njih je “fasovalo” zbog ove situacije. Iako je pušenje na terasama dozvoljeno, njihovo zatvaranje montažnim konstrukcijama ipak se tretira drugačije.
U odgovoru na naš upit Državni inspektorat pojašnjava kako je temeljna odredba Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, vezana za pušenje, članak 25. predmetnog Zakona kojim je propisano da se zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta s nikotinskim punjenjem ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima, te je istim člankom propisana iznimka da je pušenje dozvoljeno u prostorima za pušenje u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost.
Prostor za pušenje je, pojasnili su u Državnom inspektoratu, potpuno zatvoren prostor, fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora, s time da mu površina ne smije biti manja od 10 četvornih metara i ne smije zauzimati više od 20 posto površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima. Mora ispunjavati i druge Zakonom propisane uvjete i u njemu se ne smije usluživati hrana i piće.
Foto Marko Gracin
Postoje iznimke
Uz navedeno, u objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće, postoji dodatna iznimka za objekte koji zbog veličine uslužnog prostora ne mogu zadovoljiti propisane uvjete za prostor za pušenje te mogu cijeli prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom, koji mora ispuniti dodatne propisane zahtjeve i u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja i o tome moraju ishoditi rješenje Ministarstva zdravstva o ispunjavanju uvjeta. A vlasnik, odnosno korisnik ugostiteljskog prostora dužan je osigurati provedbu zabrane pušenja u prostoru u kojem je pušenje zabranjeno.
Nadzorom Sanitarne inspekcije utvrđuje se poštuju li se propisane mjere zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru te je od početka godine u Hrvatskoj obavljeno ukupno 309 redovnih nadzora i u čak 157 provedenih nadzora utvrđene su nesukladnosti.
Na području grada Rijeke temeljem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda u prošloj su godini obavljeni inspekcijski nadzori u 14 ugostiteljskih objekata i u jednom objektu je utvrđena nesukladnost, dok su od početka ove godine provedena 24 nadzora ugostiteljskih objekta i u 12 je utvrđena nesukladnost.
Dakle, u čak polovici objekata koje je posjetila sanitarna inspekcija utvrđeni su prekršaji.
Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komoreNa terasi se može pušiti samo kad je otvorena više od 50 posto Ugostitelji su napravili grešku, međutim nismo za represiju, već da se ugostitelje educira kroz redovni nadzor, ukazao je predsjednik Ceha ugostitelja Činjenica da je u Rijeci kažnjena čak polovica ugostitelja kod kojih je bila sanitarna inspekcija, ukazuje da očito nisu svi na čistu što se i kako treba raditi. Iz Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK) stoga su ugostiteljima poslali dopis još jednom podsjećajući kakva su pravila što se tiče pušenja na terasama i što o tome kaže zakon. A zakonski se, ustvari, ništa nije mijenjalo od 2017. godine. Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja HOK-a, ukazao je, međutim, na okolnosti koje su dovele do ovakve situacije.
Hrvoje Margan / Foto Ana Križanec– Činjenica je da se Državni inspektorat, odnosno Sanitarna inspekcija, vratila u redovne nadzore, koji nisu obavljani od prije pandemije. Inspektori su u tom periodu obavljali samo izvanredne nadzore, dakle, nadzore po dojavama. U vrijeme COVID-a ugostitelji su s obzirom na COVID-mjere imali znatna ograničenja o dozvoljenom broju gostiju u svojim ugostiteljskim objektima i samim time su počeli zatvarati postojeće terase. Kako nije bilo tih redovnih nadzora i upozorenja inspekcije, tu su se našli u svojevrsnom vakuumu, pojasnio je Margan. Istaknuo je i kako ugostitelji za terase, bez obzira koliko one bile zatvorene ili otvorene, ne mogu ishodovati nikakvu dozvolu za pušenje. A na terasi se, pojašnjava, može pušiti samo kada je prostor otvoren više od 50 posto, odnosno “s tri strane”. Ako je terasa zatvorena više od 50 posto, to je, dakle, javni prostor u kojem je zabranjeno pušenje. Isto tako, podsjetio je Margan, ugostiteljski objekt veći od 50 metara kvadratnih poslužnog prostora ne može biti pušački, odnosno mora imati poseban fizički odvojen pušački prostor. Dok, primjerice, objekti koji su manji od 10 kvadrata, dakle, tipa fast-fooda, ni ne mogu tražiti dozvolu za pušenje. – Ugostitelji su napravili grešku, međutim nismo za represiju, već da se ugostitelje educira kroz redovni nadzor, ukazao je predsjednik Ceha ugostitelja. |
– Najčešća nesukladnost je to što objekti koji imaju prostor za usluživanje na otvorenom, odnosno “terase”, u hladnijim mjesecima iste na različite načine “zatvore” i time ih prema definiciji predmetnog zakona pretvore u zatvoreni javni prostor u kojem pušenje nije dozvoljeno, a inspekcija u nadzoru zatekne osobe koje puše, ukazali su u Državnom inspektoratu.
Foto Marko Gracin
Pravo prigovora
Inače, za utvrđene prekršaje propisne su novčane kazne u iznosu od oko 9.290 do 19.908,42 eura za pravnu osobu, te od 663,61 do 1.990,84 za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Sanitarna inspekcija izdaje prekršajne naloge, a okrivljenik je dužan platiti iznos izrečene novčane kazne u roku od osam dana od dana pravomoćnosti prekršajnog naloga.
Također, sukladno odredbama prekršajnog zakona, okrivljenik može u ostavljenom roku uplatiti dvije trećine novčane kazne i smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Isto tako, stranka ima pravo prigovora na prekršajni nalog, čime isti postaje opružni prijedlog o kojem odlučuje nadležni sud.
U Državnom inspektoratu su kazali i kako sanitarna inspekcija nadzore provodi prema godišnjem planu rada, s primarnim ciljem zaštite javnozdravstvenog interesa i zdravlja.
– S obzirom na analize procjene rizika nužni su bili pojačani nadzori obveznika, subjekata u poslovanju, kako bi se podigla svijest o pridržavanju provedbi zakonskih obveza, kažu u Državnom inspektoratu.
