RIJEKA – Prije trinaest godina istraživački tim Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci započeo je projekt koji je unaprijedio način na koji se provodi ultrazvučna dijagnostika pluća.

Naime, tim na čelu s pokojnim prof. dr. Alanom Šustićem i prof. dr. Alenom Protićem razvio je algoritam koji danas koriste renomirani proizvođači medicinske opreme te su postali pioniri u razvoju tehnologije koja se nudi na tržištu.

Međutim, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci kao nositelj intelektualnog vlasništva, a ni članovi tima od svog vizionarskog pothvata, nisu ostvarili nikakav financijski dobitak, već su neki od proizvođača temeljem same ideje naknadno razvili vlastite algoritme i integrirali ih u svoje uređaje, nudeći ih sada na tržištu.

Intelektualno vlasništvo

Naime, patentna prijava javno je objavljena, u prosincu 2014. godine, kao prijava zaštite intelektualnog vlasništva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a rezultati istraživanja predstavljeni su kroz znanstvene članke.

Prof. dr. Alen Protić

Tijekom godina, inovativno rješenje je ponuđeno renomiranim proizvođačima UTZ opreme kao što su Philips, ESAOTE, Toshiba, Siemens, GE Healthcare i drugi.

Unatoč potpisanim ugovorima o povjerljivosti, kaže prof. dr. Protić, izostao je interes proizvođača.

– U vrijeme kad smo intenzivnije pokušavali skrenuti pažnju na naš algoritam i pristupali predstavnicima proizvođača, imali smo dojam da smo ih iznenadili.

S jedne strane nisu očekivali da će prijedlog takvog rješenja stići od nas iz Rijeke i Hrvatske, dok u isto vrijeme imaju suradnju s istraživačima s poznatijih sveučilišta u svojim zemljama i drugim zemljama EU-a i SAD-a, od kojih nisu dobili signal da je tako nešto potrebno, objašnjava prof. dr. Protić.

Interes Kineza

Ipak, ultrazvučna kompanija iz Kine United imaging prepoznala je potencijal inovativnog pristupa, potpisala je ugovor o licenciranju i integrirala algoritam u svoj uređaj. Taj uređaj predstavljen je na prestižnom sajmu MEDICA, ali prodajni rezultati su izostali.

No, vrijeme je pokazalo da je rad ovog medicinskog istraživačkog tima bio ispred svog vremena.

Sama inicijativa za projekt krenula je od prof. dr. Šustića koji je definirao medicinsko-dijagnostički problem vezano za objektivizaciju ultrazvučnog nalaza patologije pluća i srca te postavio problemski zadatak pred prof. dr. Protića.

Inicijativa za projekt krenula je od nedavno preminulog prof. dr. Alana Šustića

Uz potporu STEP RI znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, angažiran je Zoran Matić, informatičar – programer.

Tročlani tim je osmislio inovativan pristup objektivizaciji ultrazvučnog nalaza pluća kada se u njima nalazi višak tekućine što se na ultrazvučnom prikazu prikazuje kao takozvane B-linije ili »repovi komete«, kako je to definirao u svojim brojnim istraživanjima poznati svjetski stručnjak prof. dr. Daniel A. Lichtestein.

– Upravo broj B-linija koji se vidi na ekranu može indirektno ukazivati na intenzitet bolesti pluća ili srca u trenutku pregleda, međutim s obzirom na to da se radi o dinamičkom ultrazvučnom pregledu, takozvana »tromost oka« ne dozvoljava preciznost samog nalaza. Naime, posebnost ovog projekta je uklanjanje ovisnosti o navedenoj subjektivnoj procjeni operatera, koja je do tada bila oslonac dijagnostičkog pregleda, ali i stupnju koncentracije te manualnoj vještini samog operatera, kaže prof. dr. Protić.

Sufinancirao BICRO

Projekt je sufinanciralo državno poduzeće BICRO d.o.o. kroz program POC što je omogućilo razvoj algoritma koji je mogao raditi na izdvojenom računalu, izvodeći brojenje B-linija na učitani videodokument, a daljnjim razvojem i u stvarnom vremenu.

Naknadno se algoritam mogao ugraditi u softver ultrazvučnih uređaja od strane proizvođača. Projekt je bio i sufinanciran kroz program podrške uredima za transfer tehnologije agencije Hamag-Bicro, a financirale su se aktivnosti na komercijalizaciji tehnologije poput odlasci na sajmove tehnologija u medicini, pripremi ugovora i slično.

– Osim što algoritam pomaže u objektivizaciji pregleda, on olakšava organizaciju pregleda pacijenata jer pregled mogu obaviti i manje iskusni liječnici, a iskusniji liječnik se može kvalitetnije uključiti u pretragu, onda kad je nužno, navodi prof. dr. Protić.

Iako patent riječkog istraživačkog tima nije komercijaliziran kako je planirano, već je poslužio kao ideja proizvođačima za razvoj svojih algoritama, riječki znanstvenici su zadovoljni što su bili prvaci u stvaranju rješenja koja danas unapređuju dijagnostiku i brigu o pacijentima širom svijeta.