Na centralnoj gradskoj tržnici sve je više slobodnih prodajnih mjesta / Foto K. BOŠNJAK
Samo na Centralnoj tržnici svog zakupca traže 244 slobodna prodajna prostora i skladišta, na zametskoj tržnici slobodna su 22 mjesta, a najveća tuga nazire se na Brajdi gdje je oglašeno ukupno 86 slobodnih prodajnih i skladišnih mjesta
povezane vijesti
RIJEKA – Da bismo se uvjerili kako riječke tržnice iz godine u godinu propadaju, potrebno je samo prošetati ulicama i paviljonima naše Centralne tržnice te placama na Brajdi i Zametu na kojima je kupaca i posjetitelja sve manje, broj zakupljenih mjesta uvelike se smanjuje, a ponuda siromaši.
Navedeno nam je u neku ruku potvrdio i natječaj za zakup prodajnih mjesta na riječkim tržnicama koji je prošloga tjedna objavilo poduzeće Rijeka plus d.o.o., tvrtka zadužena za upravljanje tim prodajnim prostorima.
Naime, pregledom dokumentacije objavljene na službenim stranicama poduzeća, jasno je da je broj raspoloživih prodajnih i skladišnih prostora ogroman. Samo na Centralnoj tržnici svog zakupca traže 244 slobodna prodajna prostora i skladišta, kako u paviljonima, tako i u vanjskim prostorima, odnosno štandovi i kiosci raspoređeni u Trnininoj, Zagrebačkoj i Verdijevoj ulici te Ulici Vatroslava Lisinskog. Gotovo polovina prodajnih i skladišnih prostora oglašena je na zametskoj tržnici, točnije 22 slobodna mjesta, a najveća tuga nazire se pregledavajući slobodna mjesta na tržnici Brajda. Tamo je, naime, u posljednjem natječaju oglašeno ukupno 86 slobodnih prodajnih i skladišnih mjesta, međutim, unatoč redovitom objavljivanju natječaja, interesa zakupaca gotovo i nema, a tržnica trenutno broji svega devet zakupaca te gasne.
Filipović: Gužve oko place neminovne
Uz manjak zainteresiranih zakupaca, ali i kupaca koji sve rjeđe pohode gradsku tržnicu, veliki problem u njenoj neposrednoj blizini stvara i gust promet u kojem sudjeluju osobni automobili, ali i brojna dostavna vozila, zbog kojih se nerijetko događaju prometne blokade. Prometna problematika istaknuta je i u jednom od vijećničkih pitanja, a na koje je gradonačelnik Marko Filipović kazao da problem nastaje zbog nekoliko činitelja, a rješava se videonadzorom i prometnim redarima. – Tržnica kao takva iziskuje dostavljanje robe i upravo su u tu svrhu u neposrednoj blizini ocrtana i parkirna i dostavna mjesta. Međutim, neminovno je da se na tom prostoru, koji je ujedno i najstroži centar grada, stvaraju gužve zbog velikog broja automobila, kao i činjenice da zaista mnogobrojni pojedinci nepropisno zaustavljaju i parkiraju svoja vozila, čime u nepovoljan položaj stavljaju sve one sudionike u prometu koji se uredno pridržavaju prometnih pravila i propisa – napisao je Filipović te naglasio da se područje nalazi pod videonazdorom kako bi se minimizirali prometni prekršaji, a zakupci i građani nerijetko pozivaju i prometno redarstvo. – Također, zbog potreba putničkog terminala Ulica Boduli postala je jednosmjerna, a tada su učinjeni i zahvati proširenja pločnika radi povećanja sigurnosti pješaka i postavljanja ugostiteljskih objekata, dodaje te pojašnjava da je upravo to razlog zbog kojeg je današnja ulica uža nego ranije, a što, uz sve prethodno navedeno, stvara problem i gužve. |
Manja kupovna moć
Upit o trenutnom natječaju, o uzrocima kontinuiranog smanjenja broja zakupaca, ali i budućnosti riječkog »trbuha grada« uputili smo upravitelju riječkih tržnica, TD-u Rijeka plus.
– Tržnice, kao i sve ostale gospodarske grane, važno je sagledavati u kontekstu sveopćih gospodarskih prilika, pri čemu su evidentna velika poskupljenja energenata, a u najavi su i nova, što neminovno dovodi do pada kupovne moći naših građana. Zbog toga je velik broj kupaca usmjeren na dobro opremljene i opskrbljene trgovačke centre koji znatno povoljnijom, uvoznom robom potiskuju i konkuriraju kupovini na tržnicama, odgovorili su iz Rijeka plusa te navedeno potkrijepili i činjenicom da je Centralna tržnica okružena s čak tri trgovačka centra, a u blizini tržnica Brajda i Zamet otvoreni su marketi, dok je u blizini tržnice Zamet otvoren i supermarket.
Na Brajdi cijena zakupa u paviljonu iznosi 1.250 kuna / Foto NL ARHIVA
– Sve to izravno konkurira tržnicama svakodnevnim akcijskim cijenama svojih proizvoda, kazali su.
Uz to, napominju da prirodnim odljevom i odlaskom u mirovinu zakupci zatvaraju svoje obrte, OPG-ove i trgovačka društva. Kao jedan od razloga otkazivanja ugovora o zakupu navode i nedostatak radne snage, odnosno činjenicu da zakupci nisu u mogućnosti nastaviti svoje poslovanje te otkazuju ugovore o zakupu zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja prodavača na tržnicama.
Cijene zakupa raznolike – od 550 do 4.500 kuna
Cijene mjesečnog zakupa slobodnih prodajnih mjesta na centralnoj tržnici su raznolike te zasigurno ovise o položaju i kvadraturi. Ipak, za primjer navodimo prosječan iznos od 1.200 kuna koji zakupac plaća za drvene stolove na vanjskom prostoru, i najskuplji prostor od 4.561 kunu namijenjen prodaji mesa i mesnih prerađevina. Naravno, uz to je potrebno planirati i najam skladišnog prostora. Što se najma tiče, Brajda i Zamet puno su povoljniji. Cijena mjesečnog najma prodajnih mjesta na tržnici Zamet kreće se od 800 kuna za drvene stolove namijenjene prodaji voća i povrća do 1.000 kuna za prodaju tekstilnih proizvoda, dok na Brajdi cijena zakupa vanjskog betonskog stola iznosi 550 kuna te 1.250 kuna za mjesto u paviljonu namjenjeno prodaji prehrambenih proizvoda i mesa. |
Brajdu čeka novi život
S obzirom na trenutno stanje tržnice Brajda na kojoj egzistira svega devet zakupaca, pitanje njezinog opstanka u slučaju da se na natječaj ne javi dovoljan broj zainteresiranih i nije toliko neobično. Međutim, u Rijeka plusu navode da o mogućem zatvaranju tržnice u ovom trenutku nema govora, a nadaju se da će s izgradnjom Art kvarta »Rikard Benčić« ovaj dio grada u skoroj budućnosti oživjeti.
– Zbog objektivnih okolnosti i puno šire problematike koja postoji već dugo, tržnica Brajda ima svoje probleme i nedostatke koji se pokušavaju riješiti. Moramo istaknuti da je TD Rijeka plus d.o.o. izradio koncept i program revitalizacije tržnice Brajda koji predviđa povezivanje s lokalnim OPG-ovima, promociju domaćih proizvoda, kao i pretvaranje paviljona u gastronomsku i ugostiteljsku priču. Upravo je iz tog razloga i izvršena sanacija dijela paviljona te je u ljetnim mjesecima 2019. godine, pokrenut i »eko utorak« koji je izazvao veliki interes ponuđača i kupaca. Javni natječaji se redovito objavljuju, no interes zakupnika, osim već postojećih, je mali.
Na glavnoj je placi za drvene stolove na vanjskom prostoru potrebno izdvojiti oko 1.200 kuna / Foto V. KARUZA
Cijene zakupa iste
Tržnica Brajda okružena je i fakultetima i brojnim poslovnim i trgovačkim objektima, te općenito u samom kvartu fluktuira velik broj ljudi na dnevnoj bazi, što samu lokaciju tržnice čini poželjnom. Koristimo priliku spomenuti da je samo nekoliko koraka do Brajde u tijeku veliki posao izgradnje Art kvarta »Rikard Benčić«, te vjerujemo da će završenom izgradnjom povratiti interes građana za tržnicom Brajda, istaknuli su iz TD-a Rijeka plus te na kraju naglasili da kao upravitelji tržnica teško mogu diktirati uvjete i interes zakupaca.
– TD Rijeka plus d.o.o. kao upravitelj tržnica teško može diktirati uvjete, no važno je napomenuti da unatoč poskupljenjima, cijene zakupa nisu povećavane. U neprestanom smo kontaktu sa svim svojim zakupcima, upravo u namjeri da zajedničkim dogovorima olakšamo poslovanje u izazovnim tržišnim uvjetima, zaključuju.
