Primorsko-goranski srednjoškolci poprilično su nezadovoljni sadržajem koji se uči u školu te ono čime se bave na nastavi ocjenjuju s ocjenom 2,33. Istovremeno više od polovice njih rado bi u školi razgovaralo o depresivnim stanjima, strahu od ispita i anksioznosti – pokazalo je to istraživanje kojeg su u okviru “Akcije za 5!” proveli sami srednjoškolci.

Cilj projekta “Presudi stigmi” bio je ispitati mišljenja učenika i učenica o temi mentalnog zdravlja, izvijestiti javnost o rezultatima provedenog istraživanja i provesti zagovaračku kampanju prema odgovornim tijelima.

U ispitivanju je sudjelovalo 1.322 srednjoškolaca, a rezultate su predstavili učenici Igor Kalinić, Bruna Mišćević i Klara Mrčela.

Njihovo je istraživanje pokazalo da većina učenika o svojim mentalnim problemima ne želi pričati zbog straha od osude, kao i da se dio učenika susreće s osudama vezanim za njihovo mentalno zdravlje te da o svojim psihičkim problemima najčešće razgovaraju s prijateljima.

Manji broj učenika, njih 54 posto o mentalnim poteškoćama razgovara s roditeljima, svega njih 10 posto sa stručnjacima. Kod stručne osobe koja se bavi mentalnim zdravljem u zadnjih godinu dana bilo je 14,8 posto srednjoškolaca.

Učenici o mentalnim problemima nerado razgovaraju u školi, njih 73 posto izjavljuje da to nikad ne čini, dok 47 posto nikad o psihičkom zdravlju ne razgovara i izvan škole.

Čak 94 posto srednjoškolaca smatra da o mentalnom zdravlju treba učiti u školi, a njih 75,9 posto smatra da o tome u školama treba više pričati.

U skladu s takvim rezultatima istraživanja učenici uključeni u projekt izradili su i preporuke u sklopu kojih predlažu održavanje radionica na temu stresa i slično, kao i podizanje svijesti o mogućnosti odlaska školskom psihologu ili pedagogu.

Rezultate istraživanja su komentirali psihologinja Prve sušačke hrvatske gimnazije Lina Debelić, školski liječnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Sandro Kresina te psihologinja Medicinske škole Andrea Rupčić, koji su se usuglasili da je o mentalnom zdravlju važno pričati te da stigma ne bi trebala biti prisutna.

Komentirajući mentalno zdravlje i epidemiju Kresina je zaključio da je situacija s epidemijom samo pomogla da se postojeći mentalni poremećaji detektiraju ustvrdivši da su oni kod pojedinaca već bili prisutni, ali su tek sad izašli na vidjelo.