Prva riječka hrvatska gimnazija odradila je prvu godinu kandidacijske faze za uvođenje međunarodnog IB programa koji bi prvu generaciju učenika trebao upisati iduće školske godine.

Prođe li postupak liceniciranja prema planu i dobije li Riječka gimnazija u ožujku zeleno svjetlo prilikom autorizacijskog posjeta ovogodišnjoj generaciji učenika drugih razreda otvorit će se mogućnost upisa međunarodnog programa na engleskom jeziku koji je osnovan u Švicarskoj s idejom da se prevladaju razlike između mnogih obrazovnih sustava širom svijeta i na taj način olakša obrazovanje učenicima koji školovanje nastavljaju u inozemstvu.

Neprofitna zaklada

Međunarodni program (The International Baccalaureate; IB) neprofitna je obrazovna zaklada koja nudi četiri programa za učenike između tri i 19 godina, a uključuje više od 3.600 škola u 146 država s više od milijun učenika.

U Hrvatskoj su dosad IB program uvele varaždinska gimnazija i zagrebački MIOC, a ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich kaže da je postupak za dobivanje licenci naknadno započela i splitska matematička gimnazija.

Riječka će gimnazija pak biti prva škola u Primorsko-goranskoj županiji i treća u Hrvatskoj koja će uvesti međunarodni program, a moći će ga upisati svi srednjoškolci koji zadovolje zadane kriterije prijemnog ispita.

– Trenutno smo u postupku dobivanja licenci. Iza nas je prva godina kandidacijske faze koja podrazumijeva pripremu programa, edukaciju nastavnika i usklađivanje s IB standardima. U ožujku očekujemo autorizacijski posjet, a ono što je otegotna okolnost jest pandemija zbog koje sve ide online. COVID je unazadio cijeli postupak.

U listopadu smo trebali imati posjet uživo, no i to će se odraditi online, a riječ je o razgovoru s nastavnicima, učenicima, članovima Školskog odbora i roditeljima – kaže ravnateljica.

Međutim, unatoč pandemiji postupak licenciranja ide prema planu. Dobiveno je 80 posto licenci s tom razlikom što se edukacije i radionice za nastavnike prisilno održavaju online, a Sclaunich kaže da je riječ o vrlo zahtjevnom postupku licenciranja, ali i vrlo skupom.

To se, dodaje ravnateljica, bez financijske potpore Primorsko-goranske županije, koja je samo ove godine osigurala 148 tisuća kuna, ne bi moglo realizirati.

– Bez podrške Primorsko-goranske županije u pripremnoj fazi licenciranja ne bismo uspjeli. Svaki nastavnik mora proći barem tri kategorije licenciranja koje uključuju kurikulum, vanjsko i interno vrednovanje učenika. Sve je prilično kompleksno, a nastavnici moraju svladati međunarodni kurikulum koji je visokog i rigoroznog standarda, pojašnjava ravnateljica.

Pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin kaže da Županija od početka prati Riječku gimnaziju u namjeri da uvede IB program te ujedno izuzetno vrijednim ističe činjenicu da će PGŽ imati školu s certifikatom međunarodne mature.

Ukupno će riječkoj gimnaziji trebati pune dvije godine da udovolji svim uvjetima za implementaciju programa, a obrazovanje na engleskom jeziku započet iduće jeseni za učenike trećih i četvrtih razreda.

Bude li autorizacijski posjet u ožujku prošao pozitivno, gimnazija još mora dobiti i zeleno svjetlo Ministarstva znanosti i obrazovanja, a nakon toga i postignuti dogovor s resornim ministarstvom o upisnoj kvoti. Škola će, kaže ravnateljica, iznijeti prijedlog da upisna kvota iznosi 24 mjesta, a potom će uslijediti i prijemni ispit kojem će moći pristupiti kandidati svih škola.

– Program nije isključivo vezan za Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Na prijemnim će se ispitima tražiti znanje engleskog jezika i matematike, a kandidati će morati proći i motivacijski intervju. To je standard koji nalaže IB program, najavljuje Sclaunich.

Velika izbornost

Sam program školovanja bitno se razlikuje od hrvatskog školskog sustava. Karakterizira ga velika izbornost čime se učenici usmjeravaju na njihov budući odabir i nastavak školovanja. Već prilikom samog upisa velika se pažnja posvećuje upravo profesionalnom usmjeravanju učenika, a sam program nema u fokusu samo akademsku uspješnost učenika, već i razvoj učenikove osobnosti.

Kurikulum se sastoji od šest područja visoke ili standardne razine, a učenici moraju odabrati po jedan predmet iz svakog područja. Predmeti se odnose na jezike, društvene studije, eksperimentalnu znanost i matematiku. Tri se predmeta uče na višoj razini, što je 240 sati predavanja, a ostala tri uče se na standardnoj razini, što uključuje 150 sati predavanja.

– Učenici biraju razinu i predmete koje žele slušati, a uz predmete iz kojih se ocjenjuju učenici će morati odraditi i dio programa koji se odnosi na kreativnost, aktivnost i pružanje podrške u zajednici. Tako će biti dužni u dvije godine obrazovanja provoditi kreativan projekt, izabrati sportsku aktivnost kojom će se baviti te ostvariti projekt u zajednici kroz koji će joj biti na usluzi.

U tim područjima učenici se neće ocjenjivati, ali ako ne prođu taj dio, neće moći pristupiti obaveznim ispitima. Upravo u tom području vidimo prednost naše gimnazije jer se radi o dobroj nadogradnji na programe koje već godinama provodimo, kao što je volonterski klub, razni umjetnički te sportski programi.

Što se ostale nastave tiče, ona je primarno projektna i laboratorijska. Kemija se ne uči kroz predavanja, već isključivo u laboratoriju. U svim predmetima daleko je veći naglasak na praktičnom nego na teorijskom radu. Tako primjerice u okviru business managementa učenici će morati osmisliti vlastiti marketinški projekt za plasiranje svog proizvoda – pojašnjava ravnateljica.

Hrvatski jezik na međunarodnoj maturi

Iako im nije u obaveznoj satnici, budućim polaznicima ponudit će se i predmet hrvatskog jezika koji će moći polagati i na maturi.

I sama matura u IB programu razlikuje se od hrvatskog obrazovnog sustava jer učenici neće morati polagati državnu maturu, već međunarodnu koja će se pisati prema standardiziranim testovima u isto vrijeme kada će biti i u drugim državama koje provode IB program.

Međunarodna matura bit će im priznata u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj, a na taj način učenici koji žele nastaviti obrazovanje na inozemnim sveučilištima bit će oslobođeni prevođenja i nostrifikacije dokumenata.