RIJEKA – Humus, kukuruzni kruh, acidofilno mlijeko ili kefir namirnice su koje ne oduševljavaju riječke osnovce. Pokazala su to prva dva tjedna provedbe novog modela zdravijih marendi u riječkim osnovnim školama. Zdrave namirnice, slažu se ravnatelji, bolju prođu imaju kod mlađih učenika, dok su oni stariji izbirljiviji pa u dijelu riječkih škola kažu da viškova marendi ima više nego ranije. Sve su škole dobile jelovnike koji se mogu prilagođavati sezonskoj ponudi kako bi djeca dobivala ono najbolje.

Naime, nutricionistkinje, predstavnice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Thalassotherapije, pripremile su tri različite varijante sezonskih jelovnika za riječke škole pa iako su jelovnici slični, u nekim se školama ipak razlikuju. Te razlike prvenstveno su rezultat uvjeta pripreme marendi koje škole imaju jer one koje nemaju adekvatnu kuhinju i blagovaonicu tjedni jelovnik uglavnom baziraju na zdravijim vrstama sendviča, voćnim kolačima i raznim namazima, među kojima je i onaj čokoladni. Takve promjene koje nisu donijele veliki odmak od krušnih proizvoda i čokoladnog namaza izazvale su i komentare među roditeljima, a ravnatelji kažu da se striktno pridržavaju preporučenih namirnica, među kojima je i čokoladni namaz. Iako kruha ima, kaže ravnateljica OŠ “Eugen Kumičić”, Ana Anić Opašić, radi se o njegovim zdravijim verzijama.

foto:Dusko Marusic/Pixsell

– Više nema bijelog kruha. Djeca dobivaju raženi, graham ili crni. Teško je procijeniti što se djeci najmanje sviđa. Sve ovisi od dana do dana i od djeteta do djeteta. Uvijek je bilo djece koja nisu željela jesti školsku marendu. Još uvijek smo u fazi prilagodbe i treba cijelom projektu dati priliku. Djecu treba usmjeravati prema zdravim navikama, kaže ravnateljica.

Nema švedskog stola

Zbog novog modela marendi ta je škola morala odustati od marende po principu švedskog stola. U budućnosti, kaže Anić Opašić, možda će se opet uvesti takav oblik marende, ali neće to više biti s onim namirnicama kao prije.

– Trenutno nismo u mogućnosti organizirati švedski stol, što ne znači da ga nećemo imati, ali s ovim namirnicama koje su sada u ponudi, ističe Anić Opašić.

Ono što učenici nikako ne odbijaju, kaže, sve su vrste voća, a s tim se slažu i ostali ravnatelji ističući da sve voće među osnovcima “plane”. I OŠ “Vladimir Gortan” morala je odustati od švedskog stola uvođenja novog modela marendi. U toj se školi sada nudi griz na mlijeku, proso na mlijeku, palenta s jogurtom, a dvotjedno iskustvo, kaže ravnatelj Venelin Mehić, pokazalo je da su tim zdravijim namirnicama skloniji mlađi učenici.

– Mlađi radije pojedu pahuljice s mlijekom ili jogurt, a starijima to ide malo teže. Općenito, među učenicima prevladava stav da je dosadašnja marenda bila bolja. Prehrambene navike djece su takve kakve jesu i treba dati vremena da se svi prilagode. Rano je za donositi zaključke. Bolje ćemo sagledati sve za nekih mjesec ili dva. Mi smo napravili dobar iskorak već ranije kada smo zabranili učenicima da pod velikom odmorom odlaze u pekaru, navodi Mehić.

Orašasti plodovi

Dodaje da viškova marendi nema jer kuharice već znaju procijeniti kakvu će prođu koja namirnica kod učenika imati, a uvijek postoji i alternativa za one kojima se ponuđena marenda ne dopada.

– Uvijek imamo mala pakiranja meda, pekmeza i maslaca, kao i kruha i svatko kome se marenda ne sviđa može zatražiti nešto drugo. Također, učenicima su stalno dostupni i orašasti plodovi. I dalje je na popisu odobrenih namirnica lisnato tijesto, kao i mediteranska pizza, a kako postoji veći broj namirnica koje se mogu odabrati, uvijek se može uzeti ona koju će djeca radije pojesti, objašnjava Mehić.

Prva dva tjedna primjene zdravijih marendi, kaže ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić, pokazala su da učenicima te škole nije baš milo acidofilno mlijeko, kukuruzni kruh, ali ni kolač od jabuka.

– Ostane nekih pedesetak marendi. Nema nekog pravila, ali oni učenici koji ostaju u školi 7. i 8. sat često dođu u kuhinju kada ogladne i pitaju što ima pa i to što ostane ipak ode. Djeca su izbirljiva, jedan zafrkće nosom i onda njih 15 ne želi jesti. Ono što im je po volji odmah nestane. Svim učenicima dozvoljavamo da ono što ne pojedu u školi, nose kući, kaže Vukić.

Nedostaje infrastruktura

U OŠ “Fran Franković”, kaže ravantelj Vedran Kosovac, viškovi se dijele učenicima slabijeg ekonomskog položaja, a ta je škola morala uvesti veće promjene kako bi novi model marendi zaživio.

– Podijelili smo veliki odmor na dva dijela pa najprije marendaju mlađi, a onda stariji učenici. Nemamo uvjete za sve ono što je novim jelovnicima predviđeno. Predložena je fritaja, a fritaja se ne može jesti stojećki. Treba nam 300 tanjura i perilica koja bi oprala tih 300 tanjura. Sada smo u nabavi novih stolica koje ćemo staviti u učionice, a ove dosadašnje premjestit ćemo u hol škole kako bi učenici mogli sjesti i jesti. Trebamo i 300 šalica za čaj i mlijeko. Cilj je da se djeca osamostale i zato im namaze poslužujemo zasebno kako bi ih sama mazala na kruh. Kada uvedemo čaj i mlijeko, također će sve sami točiti. Ideja o zdravim marendama je dobra, ali nama nedostaje infrastruktura. Kod djece koja kući jedu zdravo novi oblik marende funkcionira, ali problem je što većina djece kod kuće ne jede te namirnice, zaključuje Kosovac.

Škole imaju autonomiju u sastavljanju obroka

Navodeći kako svi riječki učenici od ovog mjeseca mogu doručkovati zdravije, nutritivno uravnotežene obroke, uz obaveznu svakodnevnu ponudu voća i orašastih plodova, u Gradu Rijeci ističu da to značajno doprinosi unaprjeđenju kvalitete prehrane.

– Istovremeno, prema smjernicama dviju nutricionistkinja koje su u suradnji sa školama radile na jelovnicima, u ponudi se može naći namirnica poput čokoladnog namaza ili savijače sa sirom i jabukama, smatrajući da za zdrav razvoj djece povremeno uživanje u manje zdravim namirnicama ne predstavlja ugrozu za njihovo zdravlje, već dapače doprinosi uspostavi ravnoteže. Važno je naglasiti da Grad postavlja okvir i standarde, dok same škole imaju autonomiju u provedbi, uključujući način serviranja i konkretan odabir obroka temeljem dostavljenih jelovnika. Svi važeći jelovnici dostupni su na web-stranicama pojedinih škola. Za sva dodatna pojašnjenja o konkretnim jelovnicima ili namirnicama u pojedinoj školi, najbolje je obratiti se izravno školi, koja ima apsolutnu autonomiju i ingerenciju nad provedbom, poručuju iz Grada.