Može li riječki 'filmski seksepil' postati mala tvornica novca? Strani producenti u Rijeci žele graditi veliki studio za snimanje

Arhiva NL

Nedavno je iskazan interes jedne češke producentske tvrtke koja već ima filmske studije, za razvojem projekta gradnje filmskoga studija s nizom pratećih javnih i edukativnih sadržaja upravo u Rijeci. Tvrtki su predstavljeni riječki lokaliteti koji imaju potencijal za razvoj takvoga sadržaja, otkrio je gradonačelnik Marko Filipović

povezane vijesti

Da je Hrvatska poželjna lokacija za snimanje filmova i serija i nije nekakva novost, a posljednja vijest i brojka od 200 milijuna kuna koje su strani filmaši ostavili u našoj zemlji ove godine zaista je impresivna brojka, ona o kojoj svakako treba dvaput razmisliti i, naravno, voditi računa.

Ratni period u Hrvatskoj ostavio je, jasno je, posljedice, od kojih se nekih još uvijek nismo riješili, dok su druge u glavnini riješene. Taj period, no i period od gotovo dvadesetak godina, bilo je vrijeme sivila i oporavka, posebice što se tiče hrvatske kinematografije i zanimanja stranih studija i producenata za našu zemlju u bilo kojem smislu, pa tako i Hrvatske kao poželjne destinacije za snimanje filmova i televizijskih serija.

Zanimanje za našu zemlju u kinematografskom smislu započelo je nakon pokretanja projekta »Filming in Croatia« u 2012. godini na inicijativu Hrvoje Hribara koji je bio na čelu Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), a temelj i cilj toga projekta je privlačenje stranih, inozemnih ulaganja na temelju usluga naših filmaša, kao i na temelju lokacija koje Hrvatska nudi za snimanje. S obzirom na geografski položaj naše zemlje i njezine različite dijelove, zanimljivih lokacija zasigurno ne manjka. Štoviše, odabirom Hrvatske kao zemlje za snimanje i postavljanje filmskoga seta, osim što ulažu u našu zemlju, stranim se filmašima programom »Filming in Croatia« vraća 25 posto od iznosa ukupnih troškova u našoj zemlji, što je svakako isplativo.

Koliko je program »Filming in Croatia« uspješan govore podaci HAVC-a – brojka od 1,3 milijarde kuna koju je ostvarilo 95 projekata koji su snimani u Hrvatskoj u periodu od početka tog projekta, od 2012. do 2021. godine. HAVC-ova statistika kaže i da je prošle godine, u izrazito pandemijskim uvjetima, u Hrvatskoj bilo prijavljeno tek devet projekata koji su 161 dan proveli snimajući u Hrvatskoj potrošivši tako 87 milijuna kuna. Samo godinu nakon, ove godine, prijavljeno je šesnaest projekata koji su proveli 330 dana u Hrvatskoj, a njihova procijenjena potrošnja iznosi oko 200 milijuna kuna. Uspoređujući te podatke, dade se zaključiti kako se snimanje stranih produkcija u Hrvatskoj u sklopu Programa poticaja (Creative Incentive Programme) vratilo na razinu prije pandemije.

Utemeljen i financijski isplativ projekt

Jonathan Olsberg, jedan od najistaknutijih europskih konzultanata za filmski sektor (Olsberg•SPI), krajem prošle godine u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra predstavio je neovisnu studiju koju su naručili HAVC i Ministarstvo kulture i medija, o opravdanosti izgradnje filmskog studija u Hrvatskoj. Olsbergova analiza pokazuje da unatoč pandemiji koja je privremeno zaustavila, odnosno ograničila proizvodnju filmskih i televizijskih produkcija, postoji vrlo velika potreba za studijskim prostorom koja će se povećati po završetku stagnacije uzrokovane virusom. Filmski studio bi, uz nastavak provođenja mjera poticaja za produkciju u sklopu Programa poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, u Hrvatsku privukao dragocjene međunarodne produkcije. I ova studija pokazuje da je javno ulaganje u vidu poticaja u filmsku i TV produkciju izuzetno učinkovito, povrat ulaganja je tri do četiri puta veći od uloženog novca, a vraća se u državnu blagajnu kroz priljev kapitala u privatni sektor. Dostupnost filmskog studija u Hrvatskoj omogućila bi dulje zadržavanje stranih produkcija u zemlji i ostvarenje znatno veće financijske koristi. U dosadašnjim okolnostima strani producenti su potrebe za studijom realizirali u drugim zemljama iz našeg okruženja, od Mađarske, Češke, Rumunjske, Srbije i drugih.

Financijske aproksimacije Olsberga, koje su za sada samo projekcije i ovise naravno prije svega o uspješnosti privlačenja stranih producenata, pokazuju da je projekt izgradnje filmskog studija vrlo utemeljen i financijski isplativ. Predviđena godišnja dobit već bi druge godine postojanja iznosila oko 2 mil. eura, a nakon pet godina dobit bi se udvostručila.

Komparativna prednost

Samo ove godine u Hrvatskoj su snimani projekti poput »The Ipcress File«, »Hotel Portofino«, »Hamilton«, »Krass Klassenfahrt«, »Crossing«, »Spotify Untold« na lokacijama kao što su Pula, Rijeka, Opatija, Lovran i Zagreb. Od početka ove godine je tako u sklopu Programa poticaja šesnaest projekata uspješno završilo snimanje, a britanske serije »The Icpress File« u servisnoj produkciji MP-filmske produkcije i »Hotel Portofino« u servisnoj produkciji Drugog plana najveći su projekti.

Prema podacima koje smo dobili iz HAVC-a, na proljeće su snimane serije »Clark« i »Hamilton«, u produkciji MP-filmske produkcije te njemački igrani film »Krass Klassenfahrt« u produkciji Blue Sky Adriatica. U hrvatskoj manjinskoj koprodukciji, Nukleus filma, sniman je i film »Crossing«. U srpnju ove godine sniman je TV film »Ein Sommer in Istrien«, »The Weekend Away« u Splitu, oboje u produkciji PAKT Media, a snimana je i dokumentarna serija »The Wonder Project« u produkciji Welcome Production kuće. Krajem kolovoza ove godine započelo je snimanje njemačkog igranog filma »Over & Out« u produkciji Pakt Media. Kraj ljeta je označilo snimanje serije »Conversation With Friends« na Hvaru, u produkciji Ambasada Studia, zatim njemačkog igranog filma »Faraway« u produkciji Pakt Media, švedske serije »Spotify Untold« u produkciji MP-produkcije te hrvatske manjinske produkcije »Infitinity Pool« u Šibeniku, u produkciji 4filma. Također je u produkciji Blue Sky Adriatica nedavno završeno snimanje ruske serije »Anna K.« te serije »ZE Network«.

U kontekstu tih podataka koji ukazuju na sve veću vidljivost Hrvatske kao poželjne i filmski vrijedne lokacije za snimanje, upitali smo gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića za komentar, a zanimalo nas je i što je to, prema njemu, u Rijeci stranim filmašima toliko zanimljivo.

Krajem travnja u Porto Barošu snimala se serija Netflix produkcije / Foto SERGEJ DRECHSLER

– Posljednjih godina Rijeka je svakako iznimno interesantna filmašima što pokazuje velik broj igranih i dokumentarnih filmova snimljenih na riječkim lokacijama, kao i reklama za mnoge velike međunarodne tvrtke. Uz to, produkcijske kuće vrlo su, prema povratnim informacijama koje dobivamo, zadovoljne logističkom podrškom koju dobivaju u Rijeci i na riječkome području od gradske uprave i drugih institucija s kojima surađuju te Kvarnerske filmske komisije. Na tom trendu nedavno je iskazan interes jedne češke producentske tvrtke koja već ima filmske studije, za razvojem projekta gradnje filmskoga studija s nizom pratećih javnih i edukativnih sadržaja upravo u Rijeci. Tvrtki su predstavljeni riječki lokaliteti koji imaju potencijal za razvoj takvoga sadržaja, kaže gradonačelnik Filipović.

Filipović ističe da su kao razlozi izbora Rijeke istaknute činjenice da grad ima vrlo raznovrsne lokalitete i eksterijere koji mogu zadovoljiti potrebe filmaša od srednjoeuropske arhitekture i mediteranskih ambijenata do industrijske baštine.

– Uz to, kao komparativna prednost Rijeke istaknuta je njezina iznimno dobra pozicija i prometna povezanost zračnim, kopnenim i morskim putem, kao i moguća suradnja s programima i studijima Sveučilišta u Rijeci iz područja filmske umjetnosti, likovnosti, dizajna i slično, rekao je riječki gradonačelnik.

Zakon o povratu

Pitanje zašto je Rijeka zanimljiva destinacija filmašima te što bi trebalo učiniti kako bi privukli još više stranih filmaša koji ostavljaju poveće svote novca u Hrvatskoj, upitali smo i pročelnika Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivana Šarara.

– Cijeli zamah filmske priče u Hrvatskoj krenuo je od zakona o povratu, odnosno ono što se u filmu zove »rebait« i na neki je podjednako utjecao na sve filmske lokacije ili destinacije. Hrvatska je izrazito vidljiva zadnjih deset godina paralelno sa spomenutom mjerom o povratu, a to se spojilo u neki vid opće popularnosti. Prelijevanju kroz mainstream medije je svakako potpomogla priča s »Game of Thrones«. Rijeka teško može ići u sličnome smjeru, jer ono što se dogodilo Dubrovniku zbog serije »Igre prijestolja« je zbog specifičnosti i ljepote same lokacije koja je jedinstvena. Rijeka svoj filmski seksepil može bazirati na razvoju filmskih kadrova.

Kako je pročelnik gradskoga Odjela za kulturu dalje pojasnio, Rijeka je dosta dobila filmskom komisijom i činjenicom da je dosta ulagano generalno u filmsku produkciju. Iznosi, iako nisu veliki, kontinuirani su i tiču se zajedničke politike HAVC-a i Grada Rijeke.

– Postoji dovoljno ljudi koji imaju jasnu viziju što filmskoj produkciji treba; da postoje kadrovi koje filmske produkcije u Rijeci mogu naći, a to se kontinuirano razvija proteklih nekoliko godina. Koliko to može pomoći našem turizmu, o tome ne bih spekulirao, jer bi to bilo malo i kontradiktorno onome što sam ranije rekao za Dubrovnik i »Game of Thrones«. Ova postojeća mjera dalje može pridonijeti daljnjem razvoju filmskog sektora. Ljudi mogu mnogo toga naučiti, a oplođuje se i priča o stranim produkcijama, kao i o domaćoj filmskoj produkciji
Sljedeći iskorak koji Rijeka treba napraviti, kaže Šarar, je pitanje edukacije kadrova u audiovizualnoj produkciji, a o tome se već nešto šuška i sa Sveučilištem i s Akademijom primijenjenih umjetnosti.

Snimanje serije »Crossing Lines« s Goranom Višnjićem na krovu opatijskog hotela Imperial/ NL arhiva

– Što se tiče filmskog studija, nisam ekspert, no iz onoliko komunikacije koliko sam imao s ljudima koji se bave filmom i s ljudima iz HAVC-a, studio ne znači puno ako nemate ljudstvo. Potrebni su prije svega dobri ljudi, studio ništa ne znači bez njih. Isto tako, sumnjam da bi itko i gradio studio ako ovdje nema ljudski »know-how« koji taj studio može na neki način hraniti, stoga su to neki paralelni procesi. Postoji neki načelni interes češke kompanije koja operira u srednjoj Europi. Prednost Rijeke je u tome što bi možda trebala naći neku sinergiju s budućim ciklusom financiranja u urbane aglomeracije, zato što se zna da je obnova bivših industrijskih lokacija tema, pa bi u tom smislu Rijeka mogla biti konkurentna jer bi se studio dao smjestiti u Harteru ili možda Torpedo. Svakako mislim da su bivše industrijske hale solidna opcija i vjerojatno jeftinije nego neke novogradnje, kaže Šarar dodajući kako studio neće biti ondje gdje nema kadra, pa to djelovanje mora biti sinkronizirano djelovanje koje može pridonijeti nekoj našoj općoj kulturi filma, a možda posljedično i turizmu.

– Ulaganje u obrazovanje filmskoga kadra sigurno doprinosi Rijeci kao lokaciji jer ako strani filmaš dolazi, njemu nije svejedno može li računati na sedamnaest tipova obrazovanja koji mu trebaju ili sto, tako da neki bazen stručnjaka je sigurno bitan faktor prije nego što netko uopće dođe. U svakom slučaju konkurentniji su ljudi koji ovdje žive jer manje koštaju i ne treba im osigurati hotele. Naravno, sad se nameće pitanje želimo li »hraniti« hotele ili imati domaće eksperte. To su neka dva cilja koja su si na neki različit način konkurentna. Sigurno je bolje da kod nas dolaze strani ljudi i da im se plaćaju sobe, a opet, filmskoj lokalnoj industriji je bolje da su u to uključeni naši ljudi, zaključuje riječki pročelnik za kulturu.

Najbitniji kontinuitet

S time da što više treba ulagati u edukaciju domaćih ljudi slaže se i riječki redatelj i producent Dean Lalić koji je istaknuo kako treba ulagati u informiranje ljudi, edukaciju i nove medije te u organizacijski aspekt pojednostavljivanjem raznih dozvola i sličnoga, a studio je također poželjan, no onaj u Harteri o kojem se pričalo, kaže, ipak nije dovoljno velik, već su potrebne još veće hale.

– Dolazak stranih filmaša u Hrvatsku i njihov ostanak zbog snimanja svakako utječe na naš turizam, jer se boravkom filmskoga seta u našim hotelima produžuje sezona, predsezona i podsezona. Iako kontinuirano ostvarujemo iznimno dobru suradnju sa svim stranim filmašima, što, uz naše lokacije, svi hvale, možemo i moramo još više i bolje, poentirao je Lalić dodajući kako je, što se tiče dolazaka stranih filmaša u Hrvatsku, najbitniji kontinuitet te nastavak te zasad izvrsne suradnje.