Gradska vijećnica Možemo Rijeka Iva Davorija pozvala je gradsku vlast da umanji račune korisnicima usluge dječjih vrtića od siječnja ove godine budući da je za ti svrhu osiguranm novac u ovogodišnjem proračunu.

– To je bio naš proračunski zahtjev i kao takav je trebao stupiti na snagu od siječnja ove godine. Budući da nije bilo sjednice Gradskog vijeća u siječnju ove godine i da je javna rasprava završila tek prije nekoliko dana, ta je točka stavljena na dnevni red prve iduće sjednice.

Kako su za ovu mjeru sredstva ipak odvojena za cijelu godinu, očekujemo da gradska uprava pronađe model umanjenja cijene i za siječanj i veljaču.

Također, budući da nema dovoljno mjesta u gradskim vrtićima, tražili smo da se osigura i svota za roditelje koji moraju svoju djecu upisati u privatne vrtiće.

Ovom mjerom Rijeka napokon prestaje imati najskuplje vrtiće od svih velikih gradova u Hrvatskoj, izjavila je Davorija.

Nije samo socijalna mjera

Dodala je da je cilj njezine stranke predškolsku skrb učiniti dostupnijom svim građanima i građankama jer to nije samo socijalna mjera, već je i jedna od temeljnih socijalnih odgovornosti lokalne samouprave.

– Držimo da je to pravo svakog djeteta i roditelja. Predškolski odgoj važan je za psihosocijalni razvoj djece i potiče društvenu integraciju, ali također olakšava organizaciju vremena roditeljima, pogotovo ženama koje preuzimaju najveći dio skrbi za djecu.

Naravno da se ne zanosimo idejom kako bi ova mjera trebala riješiti ozbiljan demografski problem s kojim se suočavamo, ali ipak mislimo da je ovo mali korak u pravom smjeru, pojasnila je Davorija, pozvavši sve gradske vijećnike da podrže ovu odluku.

Možemo je inzistirao da se sredstva koja će ispuniti ovaj zahtjev ne uzimaju od sredstava za plaće zaposlenih u vrtićima i redovni odgojno-obrazovni rad.

– Osim dostupnosti, vrtići moraju biti kvalitetni, a ljudi koji u njima rade trebaju biti adekvatno plaćeni, što trenutno nije slučaj. Zato u potpunosti podržavamo zahtjeve za većim plaćama i većim ulaganjima u vrtiće, izjavila je Davorija.

Što donosi Park&Ride?

Gradski vijećnik Nebojša Zelič najavio je inicijativu park&ride o kojoj se priča već neko vrijeme, ali do sada nije bilo političke volje da se ovaj model implementira.

– Model podrazumijeva prostor na kojem bi ljudi parkirali svoje automobile po niskim dnevnim cijenama parkiranja, a parkirna karta vrijedila bi za prijevoz autobusom do centra grada. Taj prostor može biti u ulici

Milutina Barača na Mlaki. Osim prostora, potrebno je i uvesti frekventne linije od Mlake do centra grada. Cilj ovoga modela je da se pokuša rasteretiti broj vozila u centru, barem onih koji dolaze sa zapadne strane grada i prigrada.

Mislimo da su postojeći radovi i nova regulacija prometa dobar trenutak da se taj model implementira, da ljudi steknu tu naviku, i da se takva praksa nastavi dugoročno, uvjeren je Zelič.

On je mišljenja da je realno očekivati da bi model mogao zaživjeti u travnju ove godine.

Što se događa s Urbanom aglomeracijom?

Zelič je upozorio da je Urbana aglomeracija Rijeka jedino veće urbano područje u Hrvatskoj koje će zbog nedostatka vizije propustiti milijune eura iz EU fondova za razvoj biciklističke infrastrukture do kraja ovog desetljeća, za razliku od Zagreba, Splita, Osijeka ili Slavonskog Broda koji su na vrijeme spremili svoje projekte za financiranje.

– Svi ti gradovi, ali i njihova urbana područja, svojim će građanima omogućiti suvremenu biciklističku infrastrukturu i tako rasteretiti promet, dok će Rijeka, čini se, ostati na sadašnjih nula metara biciklističkih staza.

To je potpuno pogrešna politika gradskih vlasti, koja očito ne prati europske trendove i nije upoznata s pozitivnim učincima poticanja biciklističkog prometa.

Smatramo kako su trenutne prometne izmjene odličan trenutak da se krene ozbiljnije raditi na integraciji biciklističkih staza u prometnu infrastrukturu.

Stoga, zagovaramo uvođenje sigurnog prometovanja bicikala u onim dijelovima grada gdje to ima smisla s obzirom na konfiguraciju terena, kao i postavljanja terminala za najam komunalnih i električnih bicikala.

Budućnost prometa u širem centru grada mora uključivati i zone sigurnog pješačkog, biciklističkog i drugih oblika alternativnog prometa, zaključio je Zelič.