Tko bi rekao da Rijeka može postati mjesto najveće koncentracije mega luksuznih jahti u Hrvatskoj. Ovo je ipak tradicionalno lučki, a ne mondeni grad. Koji na prostoru od Gata Karoline Riječke, preko Rive Boduli i Riječkog lukobrana sve više podsjeća na Monte Carlo. Ovoga tjedna možda i više nego ikad ranije, jer je ukupno desetak jahti u riječkoj luci, najveća ima 93 metra, a najmanja je duga 26 metara. Ta najveća je »Royal Romance«, ujedno je i najskuplja, osim nje u Rijeci su »iNova«, »Follow me V«, »H«, »Lola«, »Olga«, »Nican« i »The Best Way«.

Posljednja je stigla, prije nekoliko dana jahta »H« duga 39 metara, a ovoga vikenda najavljeno je da će uploviti i jahta »Minetime« duga 28 metara. Iako je teško procjenjivati koliko je financijski težak riječki vozni park luksuznih jahti s velikom sigurnosti se može reći kako desetak trenutno privezanih jahti zajedno košta oko 400 milijuna eura. Svota je sama po sebi doista nevjerojatna, naravno i dostupna samo odabranima, jer takvo plovilo nije samo teško kupiti, već ga je teško i održavati, tankati gorivom, plaćati posadu i sve ostale troškove.

Dobre najave

Kapetan Andrija Šimić iz Agencije Simmor Marine ističe kako postoje vrlo dobre najave za predstojeću turističku sezonu, koja je ujedno i razdoblje kada su ovakvi brodovi na moru, a ne u lukama.

Najveća ujedno i najskuplja – »Royal Romance«

– Već sada imamo sigurnih 100 noćenja tijekom ovog ljeta, a to je vrlo dobra brojka. Baš ovoga tjedna u Rijeku stižu još dvije luksuzne jahte tako da ih sada ima desetak. S ponosom mogu reći da u ovom trenutku Rijeka predstavlja najjaču destinaciju luksuznih mega jahti na hrvatskom dijelu Jadrana. Uvjeren sam da će tako i ostati i u zimskom periodu, jer također imamo vrlo dobre najave dugotrajnog smještaja jahti u Rijeci u zimskom periodu, ističe Šimić, koji smatra kako bi sve navedeno trebalo predstavljati priliku za još ambicioznije planove, jer je po njemu sasvim realno i moguće ostvariti da u Rijeci jednog dana redovno bude na vezu čak 30-tak luksuznih plovila, što bi doista bio izuzetan prizor, istovremeno dobar posao i turistička atrakcija.

Prije nekoliko dana stigla je jahta »H« duga 39 metara

Ipak, osnovni problem svakog pokušaja da se od Rijeke jednoga dana napravi mali Monte Carlo leži u činjenici da sinergija svih institucija uključenih u ovaj plan, još uvijek nije dovoljna. Ponekad je čak i nema, iako se ne može osporiti da je Lučka uprava Rijeka proteklih godina stvorila bolje infrastrukturne uvjete za smještaj luksuznih jahti.

Planovi i sinergija

Rijeci i okolici svakako trebaju i dodatni atraktivni sadržaji kakve traži ekskluzivna klijentela s dubokim džepom, a tu je riječ i o ponudi noćnih klubova kakvi su primjerice »Carpe Diem« na Hvaru, »Billionaire« na Sardiniji ili »Twiga« u Viareggiu. I za takav tip ponude moglo bi se naći mjesta, primjerice u Opatiji. Potrebno je također i produžiti sezonu luksuznih jahtaša, a statistika tu pokazuje da čak 70 posto takvih plovila ljeti krstari isključivo na području južnog Jadrana. Stoga je potrebno dodatno promovirati i sjevernojadranske destinacije kako bi se takve jahte tijekom sezone što dulje zadržavale u Hrvatskoj.

U Rijeci je privezana i »iNova«

Takav pristup zahtjevao bi i određeni angažman Ministarstva turizma i sve to u dogovoru s lokalnom samoupravom i Lučkom upravom. U tom dijelu također je neophodno konkretno izjašnjavanje o planovima uređenja Porto Baroša u kojem nikakvih plovila izuzev »Galeba« u ovom trenutku nema. Ako se zna da je već niz godina projekt preuređenja Delte i Porto Baroša na čekanju, a istovremeno postoji vrlo konkretan prijedlog kap. Andrije Šimića da se Porto Baroš otvori luksuznim jahtama, kao i da se tamo uredi prostor za dokovanje i remont ovakvih plovila, potrebno je što prije odrediti se prema tom prijedlogu.

Kapetan Andrija Šimić / Foto Damir ŠKOMRLJ

Tim više što od ovakvog Porto Baroša malo tko trenutno ima koristi. O tome onda ovisi i odgovor na pitanje može li Rijeka postati mali Monte Carlo. Stvari su se pomakle s mrtve točke, luksuzne jahte su već tu, ali to nipošto ne znači da se ne može napraviti i daleko bolji posao. Ukoliko postoje planovi i sinergija svih institucija uključenih u razvoj projekta.