Hrvatska ima 3.500 inozemnih studenata, a veliki broj njih na hrvatskim sveučilištima studira na osnovu državnih bilateralnih sporazuma. Ocjenjujući kako se radi o premalom broju studenata ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Radovan Fuch, na današnjoj je međunarodnoj konferenciji Medicinskog fakulteta u Rijeci “Kako Hrvatsku učiniti atraktivnijom za strane studente”, ustvrdio da studijske programe treba učiniti atraktivnijima kako bi privlačili više stranih studenata u Hrvatsku.

Dodajući da je riječki Medicinski fakultet visokoškolska ustanova poznata po uvođenju noviteta ministar je kazao da se već dugi niz godina problematizira tema privlačenja stranih studenata, a sada su tu inicijativu pokrenule same visokoškolske institucije.

Problem pada broja studenata

Osvrnuo se i na konstantno izražen problem pada broja studenata.

– U zadnjih desetak godina ostali smo bez više od 14 tisuća studenata. Sve je to posljedica demografske situacije, negativnog trenda nataliteta, a to se vidi i kroz upise u prvi razred osnovne škole, kao i u srednje škole. Zbog toga već sada možemo predvidjeti da će broj studenata i u idućim godinama biti u padu.

Ono što možemo učini je restrukturirati cijeli sustav, ukinuti neke studijske programe koji godinama egzistiraju bez upisanih studenata i to će se u jednom trenutku morati desiti, upozorio je ministar.

Dodajući da se radi o trendu koji nije pristan samo u Hrvatskoj, već i šire, Fuchs je kazao da treba raditi na dva kolosijeka. U državnoj administraciji, prvenstveno u nadležnom Ministarstvu, treba stvoriti okvir za olakšavanje dolaska i boravaka studenata u Hrvatskoj, a s razine sveučilišta kvalitetom i dosezima postići bolju reputaciju sveučilišta i fakulteta te ih pozicionirati na svjetskom akademskom tržištu.

Ministar je i podsjetio da je resorno ministarstvo pokrenulo program Croaticum, studij učenja hrvatskog jezika kako bi studenti nakon toga mogli studirati na hrvatskom, a prije nekoliko mjeseci sklopilo je i sporazum s nadležnim tijelima iz Sjeverne Makedonije, koji omogućuje tamošnjim studentima da studiraju na hrvatskim sveučilištima po gotovo jednakim uvjetima kao i domaći studenti, odnosno bez plaćanja upisnine i školarine, no sa snošenjem ostalih troškova života.

Fokus na Južnoj Americi

– Privlačenje studenata potomaka hrvatskih iseljenika trebalo bi najviše usmjeriti na Južnu Ameriku. Ne podržavam ideju da ih se privlači studijima na hrvatskim fakultetima na engleskom jeziku. Oni bi trebali prve godine učiti hrvatski jezik, a potom studirati na hrvatskom, jer je jedan od ciljeva Ministarstva da nakon studija ostanu djelovati i živjeti u Hrvatskoj, rekao je.

Naglašavajući da u fokusu treba biti upravo Južna Amerika ministar je najavio da će se brošura zašto i kako studirati u Hrvatskoj prevesti i na španjolski jezik.

Medicinski fakultet u Rijeci u suradnji s hrvatskim zajednicama u Južnoj Americi već radi radi na iznalaženju načina za poticanje studenata iz Južne Amerike da se prijave na riječki studij Medicina studij na engleskom jeziku, a otvarajući konferenciju dekan, prof. dr. Goran Hauser kazao je da su upravo medicinski fakulteti u Hrvatskoj predvodnici internacionalizacije studiranja.

Cilj je današnje međunarodne konferencije bio ukazati na potrebu za daljnjom internacionalizacijom studiranja u Hrvatskoj, ali i naznačiti probleme s kojima se sveučilišna administracija sreće pri pokušajima regrutiranja stranih studenata za studiranje u Hrvatskoj, dodao je Hauser.

Predstavljajući politike i akcije koje provodi Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić naveo je da je taj ured inicirao projekt posebnih upisnih kvota za za studente pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva.

– Projekt je počeo na Sveučilištu u Zagrebu, a do sad se pridružilo još 10 visokih učilišta. Do sada je putem tog projekta u Hrvatsku došlo 200 studenata, a ove godine njih 57 iz cijelog svijeta, kazao je Magdić.

Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Danijela Horvatek Tomić ocijenila je da na atraktivnost određenog studijskog programa, odnosno fakulteta, znatno može utjecati zalaganje za poboljšanja mjerila koja agencija koristi pri vanjskom vrednovanju ustanova.

Među njima su aktualnost studijskog programa ili u kojoj mjeri može pripremiti studente za tržište rada, a posebno je naglasila mogućnost pokretanja združenih studijskih programa s inozemnim sveučilištima.

Obilježavaju 70 godina djelovanja

Današnja međunarodna konferencija je održana kroz dva panela, a ujedno predstavlja prvi događaj u nizu kojim će Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci ove godine obilježiti 70 godina djelovanja.

U prvom, pod nazivom “Strani studenti u Hrvatskoj: konkretni problemi i rješenja” sudjelovao je i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i prof. dr. Davor Ježek sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta te prodekanica za studij Medicina na engleskom jeziku i međunarodnu suradnju riječkog Medicinskog fakulteta, prof. dr. Vlatka Sotošek, a video vezom se iz Argentine javio predsjednik uprave Hrvatskog doma (Casa croata) iz Buenos Airesa Branko Nadinić.

Drugi panel “Kako privući strane studente u Hrvatsku: politike i akcije” okupio je dekana Medicinskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. Ivicu Mihaljevića, dekana riječkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Sašu Drezgića, načelnika samostalnog sektora za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Stašu Skenžića, a video vezom uključio se i Tomislav Correia-Deur iz Croatia Sacra Paulistana, najstarijeg doma hrvatske zajednice u Brazilu.

Viša savjetnica ispred Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove Ministarstva unutarnjih poslova, Ivana Perlić, posebno je pohvalila praksu PU Primorsko-goranske, a riječ je o boravku službenica prva dva tjedna nove akademske godine na Sveučilišnom Kampusu kako bi se stranim studentima olakšala prijava privremenog boravka, dok je Anamarija Džidić, savjetnica Uprave za konzularne poslove Ministarstva vanjskih i europski poslova napomenula da su u Boliviji i Ekvadoru otvoreni vizni centri koji daju konzultantske usluge.

Svoja iskustva studiranja na riječkom studiju Medicine na engleskom jeziku danas su iznijeli i Daniel Hübner, alumni prve generacije studija Medicina na engleskom te Tomislav Tufekčić, student 6. godine studija, oboje potomci hrvatskih iseljenika koji su rodnu Njemačku zamijenili Rijekom.