U Hrvatskoj je jučer od posljedica COVID-19 preminulo 19 osoba, a zabilježena su 1.074 nova slučaja. Broj aktivnih slučajeva zaraze iznosio je 7.913, a među njima su na bolničkom liječenju bila 823 pacijenta, od kojih se njih 107 liječilo uz pomoć respiratora.

U Primorsko-goranskoj županiji na 1.317 obrađenih testova potvrđeno je 65 novih slučajeva te je broj aktivnih slučajeva iznosio 650. U Kliničkom bolničkom centru Rijeka povećao se broj hospitaliziranih koji je jučer iznosio 35, od čega ih se na respiratoru liječilo petero.

Iako se u Zagrebu i jučer prosvjedovalo zbog uvođenja COVID-potvrda u sustav zdravstva, njihova implementacija u Rijeci odvija se bez problema.

COVID-potvrde

Prema riječima dr. Arona Grubešića, voditelja COVID-odjela u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, zaposleni na odjelima koji rade s COVID-bolesnicima svi imaju tražene potvrde.

– Logično je da mi na COVID-odjelu svi imamo COVID-potvrde, jer ne bi bilo sigurno da radimo drukčije. Što se tiče testiranja na razini bolnice, ono je organizacijski prošlo iznad svih očekivanja i preko vikenda smo testirali sve djelatnike koji nemaju COVID-potvrde.

To nam je bitno kako bi posao tekao svojim uobičajenim tijekom i da svatko od nas može doći na posao.

Imamo povećanje zahtjeva za cijepljenjem te od 450 naših zaposlenika koji trebaju testiranje, već ih je 100 u procesu cijepljenja i ubrzo očekujemo da će imati važeće COVID-potvrde, a vjerujemo i da će taj broj i dalje rasti.

Što se tiče funkcioniranja COVID-odjela, ono nikad nije dovedeno pitanje jer su svi zaposleni ili cijepljeni, ili su preboljeli, rekao je Grubešić.

Kad je riječ o hospitalizacijama osoba zaraženih koronavirusom, Grubešić je istaknuo da riječka bolnica posljednjih dana bilježi blagi porast tzv. ležećih pacijenata. Dodao je i da gotovo polovina pacijenata ima težu kliničku sliku bolesti.

– No, od 30 pacijenata, 26 nije cijepljeno, a četiri koja su cijepljena imaju blažu sliku bolesti. Mislim da je potpuno jasno svima koji funkcioniraju u sustavu da cijepljenje nema zamjene. Oni koji su preboljeli bolest imaju prirodnu imunost, no ono što svatko od nas može napraviti da bi zaustavio epidemiju, jest cijepiti se.

O potrebi cijepljenja mogu posvjedočiti i svojim osobnim primjerom. Prije godinu dana ležao sam na istom ovom odjelu, na intenzivnoj njezi. Nažalost, tada još nije bilo mogućnosti cijepljenja jer cjepiva nije bilo na tržištu, a ja bih tada bio dao sve da sam se mogao cijepiti jer sam proveo dva tjedna u intenzivnoj i jedva izvukao živu glavu.

Neovisno o tome, nakon preboljenja cijepio sam se protiv COVID-a da bih bio siguran. Većina pacijenata ima blažu sliku bolesti i gledajući svoju okolinu mnogi će reći da se bolest prolazi bez većih tegoba.

Međutim, nama koji smo imali tešku sliku bolesti i jedva preživjeli, poput mene koji nemam ni 40 godina i bez komorbiditeta sam, dio te statistike od deset do 20 posto težih kliničkih slika zapravo je neprihvatljiv ako imamo mogućnost da se cijepimo i to spriječimo, poručio je Grubešić.

Treća doza

Inače, Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je da bi osobe sa slabim imunitetom trebale primiti treću dozu cjepiva Pfizera ili Moderne, a državama prepustila odluku o »booster« dozi za širu populaciju.

Europska unija se tako pridružuje Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i Izraelu čija su regulatorna tijela odobrila korištenje treće doze Pfizerova cjepiva. Pritom Izrael jedini cijelo stanovništvo cijepi trećom dozom.

Cijepljenje trećom dozom trebalo bi uskoro započeti i u Hrvatskoj, a nakon što je EMA donijela odluku odobrenja, čeka se i službena odluka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Očekuje se da bi se treća doza trebala tretirati na dva načina, kao redovno cijepljenje i kao booster doza.

Redovno cijepljenje odnosilo bi se na imunokompromitirane osobe, dok bi se tzv. booster doza odnosila na sve punoljetne osobe koje bi se odlučile na cijepljenje.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je koje bi se profesije trebale odlučiti na primanje treće, odnosno booster doze. To su osobe na prvoj liniji kao što su zdravstveni radnici, vatrogasci i policajci, zaposleni u odgojno-obrazovnim ustanovama, poljoprivrednici, radnici zaposleni u proizvodnji, kaznionicama, poštama, trgovinama te zaposleni u javnom prijevozu.