RIJEKA – Gradonačelnik Marko Filipović najavio je da bi riječki model Građanskog odgoja, nakon što je to napravilo niz lokalnih i regionalnih samouprava, mogao preuzeti i Grad Zagreb, a što mu je potvrdio nedavno u Budimpešti zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

– Budući da to nije napravljeno na državnoj razini, a mi i u Rijeci itekako želimo odgovorne građane, uveli smo izvannastavnu školsku aktivnost građanskog odgoja i obrazovanja kao prvi u Hrvatskoj. Velikom broju općina, gradova i županija bez naknade ustupili smo naše nastavne materijale. Gradonačelnik Zagreba Tomašević pokazao je zanimanje za naš model, s tim da će se on prilagoditi zagrebačkim uvjetima. Zanimanje je pokazao i predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović. Dok država ne prepozna važnost ove aktivnosti, mi ćemo i dalje iz gradskog proračuna sve financirati, a riječ je o oko 400.000 kuna za prvo polugodište školske godine 2021./2022., izjavio je Filipović.

Važna uloga

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan navela je da se ova izvannastavna aktivnost provodi u 22 riječke osnovne škole, pojasnivši da je cilj da se Građanski odgoj predaje u svim riječkim osnovnim školama.
Pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj kazala je da će građanski odgoj i obrazovanje u tekućoj nastavnoj godini pohađati oko 635 zainteresiranih učenika iz 22 riječke osnovne škole, te da će se sve aktivnosti odvijati uz poštovanje aktualnih mjera, preporuka i uputa nadležnih ustanova i institucija vezano za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 u osnovnoškolskim ustanovama.
– Stjecanje znanja u smislu usvajanja činjenica i generalizacije samo po sebi nije dostatno za uspješan i ispunjen život u odrasloj dobi. Učenike valja poučiti kako stečena znanja primijeniti i kako se snaći u novim i nepoznatim situacijama. Također, učenike je važno poučiti o njihovoj važnoj ulozi u demokratskom državnom uređenju te o općeljudskim vrijednostima poput tolerancije, razumijevanja, prihvaćanja i uvažavanja bez kojih nema prosperiteta. Isto je nužno u formi zasebnog predmeta uvesti u škole jer ulaskom u formalni obrazovni sustav takvo učenje postaje lako dostupno svoj djeci, neovisno o njihovoj socioekonomskoj, obiteljskoj ili bilo kojoj drugoj situaciji. Grad Rijeka strpljivo je čekao da se ova učenja sustavno uvedu u sve hrvatske škole, a kada je postalo jasno da se to neće dogoditi, Rijeka je preuzela inicijativu i uvela građanski odgoj i obrazovanje (GOO), u formi izvannastavne aktivnosti, u zainteresirane škole kojima je osnivač prije šest godina, podsjetila je Sušanj. Ona je dodala da godinama svjedočimo porastu nasilja, diskriminatornih i ekstremističkih stavova među djecom i mladima, poražavajuće niskoj političkoj pismenosti i ispodprosječnim rezultatima PISA istraživanja.

Priručnici za učenike

– Sve nam to pokazuje da naši učenici, suočeni s novim izazovima i problemima današnjeg društva, nisu dovoljno spremni za njihovo adekvatno rješavanje. Potrebu razumijevanja i usvajanja tema i vrijednosti koje čine predmet građanskog odgoja i obrazovanja dodatno je naglasila društvena, zdravstvena i ekonomska kriza uzrokovana širenjem bolesti COVID-19. Za provođenje ovog programa, u suradnji s partnerima, izradili smo priručnike za učenike i materijale za učitelje, videomaterijale koji nude uvid u provedbu GOO-a, mrežnu stranicu i proveli više ciklusa edukacija za učitelje, navela je Sušanj. Evaluacija eksperimentalne godine provođenja, a i opsežno dvogodišnje istraživanje su potvrdili izrazito pozitivne rezultate programa i provedbe, zadovoljstvo učenika i njihovih roditelja te visoku ostvarenost planiranih ishoda učenja.
– Teme koje GOO stavlja u središte pažnje uključuju demokraciju, ljudska prava, toleranciju i prihvaćenje različitosti, zaštitu okoliša, volontiranje, pomaganje prijateljima, nenasilje, upravljanje sukobima i mnoge druge koje su temeljne za napredak društva u cjelini. Iako vlasti diljem Europe ističu važnost odgovornog pristupa obrazovanju, Republika Hrvatska, ironično, niti u Školi za život nije našla prostora za sustavno osposobljavanje učenika za život, čime je opet propustila zauzeti odgovoran stav prema obrazovanju. Time smo, nažalost, postali jedna od rijetkih europskih zemalja koja građansko i demokratsko obrazovanje nije na sustavan način uvela u svoje škole, izjavila je Sušanj.