Povodom stote obljetnice rođenja Radmile Matejčić danas je u organizaciji Katedre za umjetnost ranog novog vijeka Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu započeo međunarodni znanstveni skup “Studium et ardor” koji se održava do 25. studenog, predstavljena je izložba posvećena radu Radmile Matejčić, a dvorana 207 na tome fakultetu u kojoj se održavaju kolegiji Odsjeka za povijest umjetnosti svečano je imenovana dvoranom Radmile Matejčić.

Dekan Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc., Aleksandar Mijatović uvodno je naglasio da je središnja tema znanstvenoga skupa usko povezana sa 70 godina obrazovanja u društvenom i humanističkom kontekstu 25. obljetnicom Filozofskog fakulteta te 50. obljetnicom Sveučilišta u Rijeci.

Kako je kazao, Radmila Matejčić, povodom čije stote obljetnice rođenja se i održava skup, bavila se raznim temama, od baroka preko ključne popularizatorske teme i knjige čije je prvo izdanje iz 1988. godine. Ta je njezina knjiga, “Kako čitati grad”, ocijenio je, “predvodnica, ono što danas nazivamo ‘scientific outreach’ ili popularizacija znanosti, znanstvenog rada, intelektualnog rada kao jednog od središnjih i ključnih ljudskih djelatnosti”.

– Knjiga je ikonološki, ikonografski posvećena analizi slike, analizi vizualnog registra, a ona u sebi, u svome naslovu ima sintagmu “kako čitati grad”; dakle kako čitati, odnosno kako tretirati nešto kao tekst, kako prijeći granicu između različitih načina prikazivanja grada, prikazivanja stvarnosti, prikazivanja onih društvenih, političkih, gospodarskih i ostalih mijena koje su započele neko društveno i urbano tkivo u takvoj sredini kao što je Rijeka koja ima višestoljetni slojeviti razvoj, različitih zbivanja, sastava, konteksta i različitih situacija, kazao je dekan te dodao da knjiga nije dokument, već monument.

Kako je dalje pojasnio, knjiga je, uvjetno rečeno, popularizatorska, a ima sve elemente akademskog rada, akademskog pristupa i znanstvenog instrumentarija, stoga može poslužiti kao jedan zaobilazni uvod u sve ove druge elemente specijalizacija po kojima je poznata bila profesorica Matejčić.

– Dakle, ona je jedan sasvim drugačiji uvid u metodologiju pristupa povijesti umjetnosti i cijelog onog jednog kasnijeg razvoja koji je povijest umjetnosti kao jedna disciplina prolazila od devedesetih godina naovamo, od razvoja vizualne kulture, vizualnih studija, usmjeravanje prema kontekstu primijenjenih umjetnosti i tako dalje, ukazuje Mijatović.

Prorektorica, prof. dr. sc., Senka Maćešić kazala je kako je ponosna na tradiciju proučavanja umjetničkih djela unutar našega sveučilišta te na veliko riječko ime koje je ujedno ime avenije i velikog prostora na Kampusu – ono Radmile Matejčić.

Što se tiče povijesti, kako smatra, umjesto učenja o ratovima u povijesti, puno bi više trebalo učiti o “povijesti onoga što je stvarno, onoga što je pozitivna strana ljudskog bića”, a to su, dakako, znamenite ličnosti i pojedinci u povijesti umjetnosti, oni koji su ostavili svoj trag.

Prema riječima zamjenice gradonačelnika Sandre Krpan Radmila Matejčić bila je svestrana i osebujna osoba, a najveću lavinu emocija pokrenula je njezina knjiga “Kako čitati grad” koja je plod njezine strasti prema poslu kojim se bavila i ljubavi prema kraju, pa svatko tko je pročitao i prolistao njezinu knjigu hoda našim gradom nešto ponosniji, hrabriji i zaduženiji.

Osim pozdravnih govora, o životu i radu te značaju Radmile Matejčić, vrlo živopisno i s mnogo detalja, govorila je mr. sc. Daina Glavočić koja je u jednome periodu bila asistentica profesorice Matejčić, a prof. dr. sc. Nina Kudiš istaknula je važnost Radmile Matejčić u kontekstu proučavanje barokne umjetnosti u Istri i Hrvatskom primorju.

Također, na drugome katu Filozofskog fakulteta dvorana 207 u kojoj se održavaju predavanja Odsjeka za povijest umjetnosti svečano je imenovana dvoranom Radmile Matejčić, čime su Odsjek za povijest umjetnosti i Filozofski fakultet još jednom dali priznanje neumornom radu Radmile Matejčić.