Sveučilišni preddiplomski studij primaljstva, sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo – Javno zdravstvo i sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo – Gerontologija i palijativna skrb starijih tri su nova studijska programa Fakulteta zdravstvenih studija koji će prvu generaciju studenata početi obrazovati već iduće akademske godine.

Veći izazovi

Navodeći kako je sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo – Javno zdravstvo namijenjen stručnim i sveučilišnim prvostupnicama sestrinstva dekanica, prof. dr. Daniela Malnar, kaže da se radi o prvostupnicima čiji je osobiti interes prevencija bolesti i unapređenje zdravlja.

– Smatramo da medicinske sestre/tehničari koji su zaposleni u domovima zdravlja, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, kao i u uredima za zdravstvo i socijalnu skrb lokalne samouprave, ali i šire imaju potrebu steći nove spoznaje i znanja.

S druge strane sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo – Gerontologija i palijativna skrb starijih također je namijenjen stručnim i sveučilišnim prvostupnicama sestrinstva koji se žele dodatno educirati kako bi pružile što kvalitetniju skrb sve većoj populaciji starijih osoba.

To bi trebale biti osobe koje su zaposlene u domovima za starije i nemoćne, specijalizirane ustanove socijalne skrbi, ustanove socijalne skrbi u zajednici i šire, odnosno osobe koje se u sustavu javnog zdravstva i brige o starijima susreću sa sve većim izazovima u organizaciji i pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi temeljene na prevenciji i pružanju primarne zdravstvene zaštite, objašnjava dekanica.

Obrazlažući razloge zbog kojih se pokreće novi studijski program prof. dr. Malnar kaže da su nastojanja WHO za uključivanjem medicinskih sestara/tehničara u proces unapređenja i promicanja zdravlja iskazana u Deklaraciji iz Alme Ate 1978. i Rezoluciji Health 21.

Iz tih dokumenata postaje jasno koliko je važno osposobiti medicinske sestre/tehničare za suočavanje s izazovima koji unose nove mogućnosti u zdravstvenu njegu i rehabilitaciju pacijenata, kao i o brizi o prevenciji bolesti, rizicima i promociji zdravlja unutar obitelji i drugih razina i oblika organizacije društva.

– Temeljni razlog za pokretanje sveučilišnog diplomskog studija Sestrinstvo – Javno zdravstvo je potreba za obrazovanjem kvalitetnih stručnjaka, prvostupnika sestrinstva, koji će doprinijeti koherentnosti zdravstvenog sustava Republike.

U sustavu zdravstvene zaštite RH ne postoji specijalnost medicinskih sestara/tehničara usmjerena na obrazovanje i osposobljavanje prvostupnika sestrinstva za djelovanje u javnom zdravstvu. Zbog toga je iskazana potreba, ne samo u Hrvatskoj, već i u svjetskim i Europskim zdravstvenim sustavima za visoko obrazovanim kvalitetnim stručnjacima medicinskih sestara/tehničara koji će svojim specijalističkim zvanjima i kompetencijama preuzeti značajnu ulogu u kreiranju i provođenju zdravstvene zaštite usmjerene na djelovanje u javnom zdravstvu.

Dodatno, reforme zdravstvenih sustava u brojnim zemljama EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, dovele su do toga da je zdravstvena skrb u bolnicama usmjerena prvenstveno na akutna stanja bolesti pa je od posebne važnosti pripremiti sestrinsku profesiju za pružanje visokokvalitetne, dostupne, učinkovite i kontinuirane zdravstvene skrbi kroz djelatnost u javnom zdravstvu.

Pri samom početku osmišljavanja i izrade programa formirana je radna skupina koja je, osim nastavnika Fakulteta, uključivala vanjske dionike i nastavnike koji su naša vanjska suradnja, a koji su kod nas diplomirali, kako bi što sveobuhvatnije sagledali i analizirali postojeće stanje i potrebe za pokretanjem ovog studija, ističe prof. dr. Malnar.

Starenje stanovništva

Ujedno dodaje i da je aktualni i stalno rastući problem starenja stanovništva nametnuo potrebu svim zdravstvenim sustavima u svijetu da osmisle strategije i programe primjerene prihvatu, uspostavljanju odnosa i primjeni postojećih i nadolazećih znanstveno-tehnoloških mogućnosti u pružanju zdravstvenih usluga, pomoći i unapređenju kvalitete života starijih i starih osoba.

– Prateći demografske promjene stanovništva u Hrvatskoj koje se, između ostalog, manifestiraju značajnim porastom udjela starije populacije u stanovništvu, potaknulo nas je da krenemo s osmišljavanjem novog sveučilišnog diplomskog studija Sestrinstvo – Gerontologija i palijativna skrb starijih.

Usprkos potrebi za medicinskim sestrama/tehničarima obrazovanim i osposobljenim za djelovanje u gerontologiji i palijativnoj skrbi starijih u sustavu zdravstvene zaštite Hrvatske ne postoji specijalnost medicinskih prvostupnika usmjerena na rad sa starijom populacijom.

Teorijsko-praktični razlozi za uvođenje studija gerontološkog sestrinstva na europskoj razini nalaze se u Minhenskoj deklaraciji (WHO European strategy for nursing and midwifery education-Munchen 2000.), dokumentu, koji tradicionalnoj ulozi medicinskih sestara/tehničara, propisuje i potrebu za dodatnim specifičnim kompetencijama za uspostavu i razvoj suradnje s drugim zdravstvenim djelatnicima, a sve u cilju prepoznavanja i rješavanja potreba i problema korisnika zdravstvenih usluga starije životne dobi.

Budući da ti novi zahtjevi i uloge nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni u obrazovnim programima kao nužni razlog pojavila se znanstveno-nastavna konceptualizacija programa Sestrinstvo – Gerontologija i palijativna skrb starijih.

Kako se to ne može postići bez sadržajne i metodološke interdisciplinarnosti u području gerontologije, u program studija su uključeni kolegiji iz područja prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, te pravne prakse i političkog djelovanja, navodi dekanica.

Kritički promišljati

Predloženi program oslanja se na WHO gerontološki sestrinski kurikulum (WHO Europe Gerontological Nursing Curriculum, WHO European Strategy for Continuing Educatin for Nurses and Midwives 2003.) kao preporuke Gerontološko – javnozdravstvene djelatnosti u Hrvatskoj koja je definirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Dekanica dodaje i da je profil magistre sestrinstva u javnom zdravstvu, odnosno gerontologiji zbog svojih specifičnih znanja i kompetencija neophodan u području zaštite zdravlja, prevencije bolesti i promicanju zdravlja u svim segmentima i na svim razinama društvene organizacije.

– Predloženi sveučilišni diplomski studijski program potiče i kritičko promišljanje i rješavanje problema s kojima se suočavaju medicinske sestre/tehničari pred izazovima koji nastaju u obavljanju djelatnosti zaštite zdravlja, prevenciji bolesti, promociji zdravog načina života, pomoći starim osobama s problemima koje sa sobom nosi starenje i starost te obiteljima čijim je starijim članovima potrebna palijativna skrb.

Osim toga pripremaju medicinske sestre/tehničare sa sudjelovanje u koordinaciji, planiranju, razvoju, implementaciji i evaluaciji zdravstvenih programa u zajednici.

Također pristupnici će steći potrebna specijalistička znanja i vještine za vođenje na polju javnog zdravstva i zdravstvene skrbi u zajednici koja uključuju znanja povezana s javnim politikama, marketingom, upravljačke i organizacijske vještine s ciljem usmjeravanja intervencija u očuvanju i unapređenju zdravlja i kvalitete života starije populacije, zaključuje prof. dr. Malnar.

U javnom i privatnom zdravstvu velika potreba za novim profilom sestara i tehničara

Magistri sestrinstva javnog zdravstva i magistri gerontologije s palijativnom skrbi starijih su nove funkcije i uloge medicinskih sestara/tehničara koji sudjeluju u prevenciji bolesti i zaštiti zdravlja, te promociji zdravih navika i zdravog načina života na svim razinama organizacije društva počev od obitelji, preko obrazovnih institucija, radnih mjesta, socijalnih institucija, među različitim kategorijama pacijenata, u različitim populacijskim skupinama.

– S migrantskom krizom i fluktuacijom radne snage iz različitih kultura i s odnosom prema bolesti i zdravlju u različitim kulturno-civilizacijskim perspektivama njihova uloga dolazi do izražaja.

Mogućnost zapošljavanja magistara sestrinstva nakon završenog studija je u javno zdravstvenim institucijama poput domova zdravlja, raznih savjetovališta, ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, Zavoda za javno zdravstvo, specijalnih bolnica, specijaliziranih poliklinika.

Također i privatni zdravstveni sektor pokazuje potrebu za ovakvim profilom medicinskih sestara, pa mogućnost zapošljavanja vidimo u hospicijima, socijalnim institucijama poput centara za rehabilitaciju, domova za stare i nemoćne, specijaliziranih ustanova socijalne skrbi kao i ustanova socijalne skrbi u zajednici, kaže prof. dr. Daniela Malnar.