Roditeljima riječkih predškolaca od iduće se pedagoške godine otvara mogućnost uključenja upisa djeteta u odgojno-obrazovnu skupinu za pripadnike slovenske nacionalne manjine. Iskažu li roditelji interes za formiranje takve skupine Dječji vrtić More, kaže ravnateljica Jasna Crnčić, već ima verificiran program, ali i potreban kadar.

– Program bi se provodio u Podcentru Bulevard, a sve ovisi o interesu djece. Trenutačno provodimo anketu na razini svih riječkih vrtića kako bismo vidjeli koliko će se djece prijaviti, a mogućnost pokretanja programa postoji i s manjim brojem djece. Verificirali smo program i imamo odgojiteljicu koja je pripadnik slovenske nacionalne manjine, kaže ravnateljica.

Inicijativu za uvođenje slovenskog jezika u vrtićki program pokrenula je predsjednica Saveza slovenskih društava u Republici Hrvatskoj čije je sjedište u Rijeci, Barbara Riman, koja kaže da riječki vrtići već imaju dugogodišnju razvijenu suradnju s KPD-om Slovenskim domom Bazovica, a učenje slovenskog jezika u riječkim školama dugogodišnja je praksa.

– Poučavanje slovenskog jezika u OŠ Pećine po modelu C provodi se već 10 godina. Također imamo isti program i u OŠ Kozala, OŠ Klana, OŠ Dr. Andrije Mohorovičića Matulji te u Područnoj školi Jušići. Po tome je Primorsko-goranska županija u samom vrhu. Ono što nam nedostaje, a željeli bismo imati je učenje slovenskog jezika u srednjoj školi. Tu je problem kadar do kojeg ne možemo doći. Postoji interes među srednjoškolcima za učenjem slovenskog jezika, kao i među studentima. Naime, na Filozofskom fakultetu djeluje Lektorat slovenskog jezika i u jednom semestru interes je pokazalo 40 studenata, navodi Riman.

Dodajući kako u pećinskoj školi učenje slovenskog jezika pohađa četrdesetak učenika, u OŠ Kozala njih tridesetak, a u Klani čak trećina učenika, Riman kaže da se ne radi samo o učenicima koji su pripadnici slovenske nacionalne manjine.

– Mnogi roditelji upišu dijete na slovenski jezik, jer vide priliku za daljnje školovanje djeteta u Sloveniji. Voljeli bismo uspostaviti obrazovnu vertikalu i upravo zbog toga želimo uvesti slovenski i među predškolce, ali i među srednjoškolce, zaključuje Riman.

Učenje slovenskog jezika nije jedini novi program koji se planira uvesti u Dječjem vrtiću More, jer prema najavama ravnateljice bude li zainteresiranih roditelja, to će biti prvi vrtić koji će od jeseni provoditi i integrirani glazbeni program te program odgoj za održivi razvoj. Cilj glazbenog programa je obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada odabranim glazbenim aktivnostima te razvijanje i potpora senzibiliteta djeteta za glazbu. Program se temelji na fleksibilnosti i na aktualnim interesima djeteta pri čemu se podupiru njegove ideje, inicijative i stvaralačka ponašanja.