RIJEKA – Aktivnim praćenjem i analizom promjena na tržištu rada i u međunarodnom okruženju Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci kontinuirano implementira promjene i unapređuje studijske programe te ostale nastavne i izvannastavne procese i aktivnosti, a upravo zbog toga je jedna od prvih visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj koja je prepoznala potrebu povezivanja akademske i poslovne zajednice te studenata i poslodavaca još za vrijeme studiranja. Kroz različite oblike suradnje, kao što su stručne prakse, studentski projekti, organizacije konferencija, panel-rasprava, tjedana karijera i gostujućih predavanja stručnjaka iz industrije, studenti dobivaju priliku primijeniti teorijska znanja u stvarnim poslovnim situacijama.

Razvoj karijere

Navodeći kako je jedan od najvećih benefita suradnje s gospodarstvom umrežavanje visokog obrazovanja i tržišta rada te mogućnost prilagodbe obrazovnih programa aktualnim potrebama tržišta rada, prodekanica za suradnju s gospodarstvom i poslovanje te nositeljica kolegija Stručna praksa, izv. prof. dr. Vesna Buterin, kaže da zbog aktivne suradnje s gospodarstvom fakultet može brže i efikasnije integrirati nove tehnologije, metode i pristupe u svoj kurikulum te omogućiti studentima umrežavanje s potencijalnim poslodavcima još tijekom studija.

– To osigurava da studenti stječu znanja i vještine koje su odmah primjenjive u praksi, čime se povećava njihova konkurentnost na tržištu rada. Značaj kolegija Stručna praksa do sada je prepoznalo više od 670 organizacija privatnog, javnog i neprofitnog sektora sa sjedištima u Hrvatskoj i u inozemstvu, koji kroz suradnju s Ekonomskim fakultetom dijele svoja znanja i iskustva u radu sa studentima.

Kako bi studenti shvatili primjenu teorije i njenih koncepata, koje uče tijekom studiranja, na praktičnim primjerima, uvidjeli smo kako je stručnu praksu nužno značajno unaprijediti i uvesti je u dio obveznog kurikuluma kako bi svi studenti dobili priliku za stjecanje praktičnih vještina i iskustava koja će im pomoći u budućim karijerama.

Obaveza obavljanja stručne prakse studentima omogućuje uspostavljanje kontakata s potencijalnim poslodavcima i mentorima i prije no što završe obrazovni proces. Umrežavanje je jedan od ključnih elemenata za razvoj karijere, a direktan kontakt s profesionalcima iz industrije može otvoriti mnoge mogućnosti za zapošljavanje i profesionalni rast.

Također, naša institucija, kroz ovakve suradnje, kontinuirano može jačati, ali i stvarati nove odnose s poslovnim sektorom povećavajući kapacitete i pozitivan utjecaj obje strane, ističe izv. prof. dr. Buterin.

Dobar smjer

Jedan od najvažnijih rezultata uspješne suradnje s gospodarstvom i provedbe stručne prakse je povećana zapošljivost diplomanata. Studenti koji tijekom studija stječu praktična iskustva i razvijaju relevantne vještine lakše pronalaze posao nakon diplomiranja, a često se događa da poslodavci, zadovoljni radom studenata na praksama, nude zaposlenje najboljim kandidatima.

– Upravo iz intenzivne suradnje i interakcije s predstavnicima gospodarstva proizašla je stručna praksa u obliku koji je na snazi od prošle akademske godine. Naime, naši studenti obvezni su odraditi 300 sati prakse na 3. godini prijediplomskog studija te 450 sati na 2. godini diplomskog studija. Izuzetno sam zadovoljna što je značaj kolegija prepoznat od strane poslovnog sektora, što potvrđuje činjenicu da se krećemo u dobrom smjeru. Studenti mogu birati između više od 670 poduzeća s kojima Fakultet ima potpisane sporazume o suradnji, a nude im se prilike u poduzećima i organizacijama javnog i privatnog te neprofitnog sektora, kao i onima iz inozemstva.

Ovo je izuzetno ozbiljna razina praktičnog rada koja je prošle akademske godine rezultirala zapošljavanjem šezdesetak studenata, a kako se još jedna godina bliži kraju, prema sadašnjim informacijama, ponovo očekujemo dobre rezultate što se tiče zapošljavanja studenata po završetku prakse. Za ove rezultate zaslužan je veliki trud koji ulažemo u odnose s predstavnicima gospodarstva, a upravo su oni ti od kojih smo dobili informacije kako je potrebno povećati fond sati prakse te unaprijediti cjelokupan proces odvijanja iste, ističe prodekanica.

Fakulteti ne mogu postojati sami za sebe

Dodajući da je operativni proces stručne prakse na fakultetu digitaliziran, izv. prof. dr. Buterin kaže da studente tijekom odrađivanja prakse usmjeravaju i vode mentori iz organizacija i poduzeća te mentori s fakulteta, kao i Centar za karijere te voditeljica prakse. Također, ističe kako je došlo do situacije da se poduzeća obraćaju Fakultetu s upitima za preporuke najboljih studenata koje bi mogli zaposliti.

– Promjena dinamike na tržištu rada dovodi do izmijenjenih potreba poduzeća i organizacija te smo sretni što imaju povjerenja obratiti nam se u potrazi za kvalitetnim kadrom. Stručna praksa omogućuje poduzećima da identificiraju i razviju potencijale mladih ljudi koji bi mogli postati njihovi budući zaposlenici.

Kroz praksu, studenti stječu praktično iskustvo i razvijaju vještine specifične za pojedinu industriju. Upravo takvu suradnju smo i htjeli postići. Onu koja će donositi koristi i akademskoj i poslovnoj zajednici. Fakulteti ne mogu postojati sami za sebe, već uz redovite inpute i prijedloge od strane poslovnih partnera možemo uvoditi nužna unapređenja te ostati u korak s vremenom, dok s druge strane, cilj je da gospodarstvo u nama vidi pouzdanog suradnika, zaključuje izv. prof. dr. Buterin.