RIJEKA – U Kliničkom bolničkom centru Rijeka jučer su se liječila 104 pacijenta s dijagnozom COVID-19, od čega njih 12 uz pomoć respiratora. Prema riječima ravnatelja riječke bolnice prof. dr. Alena Ružića, bolnica zasad ima dovoljno kapaciteta za sve bolesnike, a prije produženog vikenda otvoren je i novi COVID-odjel na sušačkom lokalitetu, Odjel fizikalne medicine koji je tako povezan s Odjelom nefrologije na kojem se također liječe COVID-bolesnici.

– Imamo spreman plan aktivnosti u slučaju povećanja broja pacijenata, a cijeli bolnički sustav daje sve od sebe u ovom poslu koji je toliko težak i naporan da im još jednom zahvaljujem na trudu, kaže Ružić, dodajući da će bolnički krizni stožer danas raspravljati o dodatnom proširenju COVID-kapaciteta, ali i o eventualnom prelasku bolnice na tzv. hladni pogon koji će smanjiti broj zahvata i pregleda koji nisu hitni.

Kompetentno osoblje

– Zbog povećanog broja pacijenata moramo raspoređivati naše djelatnike i morat ćemo smanjivati broj zahvata, no trudit ćemo se da to smanjenje bude što manje. Moram reći i da na našim COVID-odjelima od početka pandemije tijekom 24 sata rade osobe s potrebnim kompetencijama u liječenju COVID-bolesnika, a mladi liječnici su također tu i pomažu, napominje Ružić.

U riječkoj bolnici COVID-bolesnici trenutno se liječe u Centralnom respiracijskom centru smještenom na Klinici za neurologiju, zatim na Klinici za ginekologiju, Klinici za infektivne bolesti gdje djeluje i trijaža za COVID-bolesnike te na odjelima nefrologije i fizikalne medicine.

Prema riječima dr. Marka Miloševića iz riječkog Centralnog respiracijskog centra jučer se na ovom odjelu liječilo 13 pacijenata i gotovo svi su liječili uz pomoć respiratora, odnosno različitih potpora disanju.

– Na mehaničkoj ventilaciji pacijenti su različitog dobnog profila, a najmlađa pacijentica je 1988. godište, dok dob bolesnika seže do ljudi koji su stariji od 80 godina. Mlađi pacijenti koji se nalaze na mehaničkoj potpori nemaju komorbiditeta dok su stariji pacijenti opterećeni različitim kroničnim bolestima i oni su u težem zdravstvenom stanju. No, bitno je istaknuti da je samo jedan od 13 pacijenata cijepljen i on ima teže bolesti i visoke je životne dobi. Svi ostali nisu cijepljeni, što govori u prilog tome da populacija koja se prima na COVID-odjele necijepljena. Broj hospitalizacija raste zadnja dva tjedna. Kad smo imali manje pacijenata, bila su samo dva odjela, za oko 30 pacijenata, no u zadnjih dva tjedna otvaraju se novi odjeli kao i u epidemijskim prethodnim valovima. U zadnja dva tjedna broj bolesnika porastao je skoro za dvostruko i neminovno je da se pacijenti prelijevaju k nama, te blaže kliničke slike na kraju završavaju kod nas u respiracijskom centru. Nadamo se da će ovaj val biti nalik zimskom kojem smo svjedočili prethodne godine, jer bi više od toga mogao biti problem, no spremni smo i za to, kazao je Milošević.

Raste smrtnost

U Hrvatskoj je jučer nakon produženog vikenda i znatno manjeg broja testiranja zabilježeno 785 novih slučajeva zaraze te je broj aktivnih slučajeva iznosio 20.562. U Primorsko-goranskoj županiji zabilježena su 23 nova slučaja zaraze na 374 testiranja te je broj aktivnih slučajeva iznosio 2.901. U riječkoj bolnici od posljedica COVID-19 preminule su dvije osobe.

– Smrtnost je općenito porasla sa samim povećanjem incidencije. No, s povećanim udjelom cijepljenih i dalje je tu relativno povoljan podatak da je među hospitaliziranima maksimalno 20 do 30 posto cijepljenih, što znači da i dalje 70 do 80 posto necijepljenih razvija teži oblik bolesti zbog kojeg završava u bolnici i za koje se može govoriti da imaju veći rizik od smrtnog ishoda. Trenutno imamo 23 novooboljela od 374 testirana što je udio od 6,15 posto među testiranima. Ovaj podatak je vezan uz manji broj testiranja, nego što se inače obavlja redovnim radnim danima jer smo obavljali samo hitna testiranja osoba koje su za to imale potrebe, izjavio je jučer glavni županijski epidemiolog iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Dobrica Rončević dodajući kako će današnje brojke biti odraz realnog stanja epidemije koja po svemu sudeći trenutno bukti u populaciji.

– Možemo zaključiti da sada imamo drugi trbuh vala u četvrtom epidemijskom valu jer smo prije nekoliko tjedana imali stagnaciju, a sad već dva tjedna bilježimo dosta visoke brojke te je intenzitet ovog drugog vala u četvrtom valu veći nego u njegovom prvom dijelu. Trenutačnu epidemiološku situaciju karakterizira porast opterećenja bolničkog sustava zbog većeg broja hospitaliziranih. Trenutačno su u riječkom KBC-u 104 hospitalizirane osobe što je dosta visoka brojka, ali brojka koja je i dalje dvostruko manja od onog što smo imali tijekom prethodnih epidemijskih valova kao vrhunce broja hospitaliziranih. To možemo pripisati i dijelu stanovništva koje steklo zaštitu prebolijevanjem ili cijepljenjem. No, broj hospitaliziranih te 12 osoba na respiratoru, daleko je od onog što bismo smatrali podnošljivim za bolnički sustav.

Kad dolazi do povećanog opterećenja bolnica COVID-om, znamo da se smanjuje i kvaliteta zdravstvenih usluga za ostale pacijente zbog ograničenog kapaciteta zdravstvenog sustava, a to bismo trebali u svakom slučaju izbjeći.

Postroženje mjera

Na tragu toga je i poziv za cijepljenje, jer će nam se i tijekom današnjeg dana broj cijepljenih povećati na više od tisuću dnevno. Cijepimo svaki dan u tjednu i to je dobar pokazatelj, no što se tiče samog ovog vala, alternativa nam je dobar cijepni obuhvat koji, nažalost, nemamo u Hrvatskoj. Druga alternativa su ograničenja koja se paušalno nazivaju lockdown. Naravno, tu ne mislim na lockdown u onom punom intenzitetu kakav smo imali na početku epidemije, no ograničenja bi bila jedina alternativa lošem cijepnom obuhvatu, a to je ono što svi skupa želimo postići i predstavlja određenu nužnost s obzirom na ograničene bolničke kapacitete. Nadamo se da do ograničenja u većoj mjeri neće morati doći, nego ćemo provedbom mjera postići dobar učinak da zaustavimo porast ovog epidemijskog vala. No, nisu ograničeni samo resursi zdravstvenog sustava, već i gospodarstva, jer znamo da ova epidemija pogađa sve segmente društva, a gospodarski učinci su vrlo neugodni, što zbog obolijevanja, ali i zbog toga što dobar dio ljudi koji nisu cijepljeni moraju ići samoizolaciju, ako su bili u kontaktu s COVID-pozitivnim osobama.

Na taj način izostajući s posla, iz škole, svi trpimo kao društvo velike posljedice. Poziv je dakle svima da preuzmu odgovornost za smanjenje ovog epidemijskog potencijala i naprave nešto što je vrlo učinkovito, a to je cijepljenje, poručio je Rončević pozvaši još jednom na cijepljenje sve koji to dosad nisu učinili, ali i one kod kojih je prošlo više od šest mjeseci od primanja zadnje doze koji bi se trebali cijepiti tzv. booster dozom. Pojasnio je i što smatra pod postroženjem epidemioloških mjera koje bi trebale ublažiti širenje virusa.

– Zaista postoji određena disproporcija u primjeni mjera koje ograničavaju kretanje i okupljanja ljudi bez epidemioloških zahtjeva. Ta disproprocija dovodi do toga da se epidemija i dalje rasplamsava, unatoč tome što se u zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi i sustavu odgoja i obrazovanja i dalje provde vrlo rigorozne protuepidemijske mjere. Učinak nam je očito izostao ako smo bazirani samo na tim sustavima, a istovremeno se nesmetano odvijaju sve ostale aktivnosti gdje se bolest širi. Tu prvenstveno mislim na korištenje slobodnog vremena, noćni život i zabavu. To su stvari koje nam svima trebaju i imaju svoje mjesto u životu, no nisu toliko nepohodne da bi dovele do preopterećenja zdravstvenog sustava, poručio je Rončević.