RIJEKA – Čak četvrtina medicinskih sestara u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije ima uvjete za odlazak u mirovinu, a situacija sa sestrinskim kadrom tek je nešto bolja u KBC-u Rijeka u kojem uvjete za odlazak u mirovinu ispunjava 179 medicinskih sestara od njih ukupno 1.247. Medicinskih sestara, koje će ovog četvrtka obilježiti Svjetski dan sestrinstva, u Primorsko-goranskoj županiji gotovo nema na tržištu rada. Natječaji za njihovo zapošljavanje od listopada do svibnja gotovo su bez odaziva, pa je predstojeći period završetka školske godine vrijeme za dodatnu motivaciju učenika i studenata završnih godina.
U Primorsko-goranskoj županiji godišnje pedesetak medicinskih sestara završi srednje medicinsko obrazovanje i još tridesetak prvostupnica sestrinstva dobije diplomu na Fakultetu zdravstvenih studija, no taj broj ne zadovoljava potrebe svih zdravstvenih ustanova. Stoga su u potrazi za sestrinskim kadrom glavne sestre KBC-a Rijeka i Doma zdravlja PGŽ-a Snježana Juričić i Rozmari Tusić krenule izvan granica županije, obilazeći srednje medicinske škole u Slavoniji gdje učenicima završnih razreda predstavljaju zdravstvene ustanove u PGŽ-u kao poželjne poslodavce, a našu županiju kao mjesto ugodno za život.

– U Slavoniji je na vrlo uskom području dosta medicinskih škola te postoje problemi pri zapošljavanju medicinskih sestara nakon završene srednje škole. Medicinske škole postoje u Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu, a kako znamo da Slavoniju muči problem nezaposlenosti, uvidjeli smo da mi u Primorsko-goranskoj županiji imamo mogućnost njihovog zapošljavanja. Naime, medicinske sestre iz Slavonije putuju, odlaze u Njemačku i ostale zemlje EU-a, pa sam se upitala zašto ne bi putovale i zapošljavale se unutar Hrvatske, kaže Tusić koja je ovu praksu traženja medicinskih sestara uvela još 2016. godine da bi joj se kasnije pridružile i medicinske sestre KBC-a Rijeka.

Turističke ambulante

– Kad sam prvih godina u Slavoniju išla sama, učenike medicinskih škola motivirala sam za rad u zdravstvenom sustavu cijele naše županije, a ne isključivo za rad u našem Domu zdravlja. Oni koji su tada slušali moje prezentacije došli su i u KBC Rijeka i u Zavod za hitnu medicinu, kao i u ostale županijske zdravstvene ustanove. Uvijek idemo u ožujku i travnju, neposredno prije raspisivanja velikih natječaja za zapošljavanje medicinskih sestara ljeti kada je u KBC-u dodatno izražen manjak zbog potrebe korištenja godišnjih odmora, a kod nas se u Domu zdravlja otvaraju i turističke ambulante. No, kada tako uspijemo dobiti traženi kadar, pojave se financijski problemi. Kod nas u Domu zdravlja početna plaća medicinske sestre je manja i zbog toga se pojavi problem financiranja stanovanja. Ispada da ako tako dobijemo medicinsku sestru za rad u primjerice Rabu, Cresu ili Lošinju, da će joj pronalazak smještaja pojesti cijelu plaću. Zbog toga smo krenuli u našim ustanovama raditi male apartmane s priručnim kuhinjama i tako omogućili za mlade medicinske sestre i tehničare nakon završene srednje škole besplatan boravak. Imali smo i hotelske kuće, primjerice u Baški i Njivicama, koje su im davale smještaj i obroke, govori Tusić i naglašava kako, kad je riječ o fluktuaciji sestrinskog kadra, Dom zdravlja i riječki KBC, kao i ostale zdravstvene ustanove imaju dobru suradnju.

– Poštujemo želju medicinskih sestara i tehničara koji želeći nešto novo naučiti ili promijeniti uvjete rada, iz Doma zdravlja prelaze u KBC Rijeka. Vrijedi i obrnuto, kada medicinske sestre koje, najčešće iz obiteljskih razloga, žele jednostavnije radno vrijeme, bez smjena i radnih vikenda, iz KBC-a prelaze u Dom zdravlja. Uglavnom one mlađe životne dobi žele u KBC, a starije u Dom zdravlja, što je razumljivo. Na žalost, prelasci iz jedne u drugu zdravstvenu ustanovu generalno ne rješavaju problem manjka medicinskih sestara, pa se orijentiramo na radnje koje donose nova zapošljavanja izvan postojećeg sustava zdravstva. Velik problem imamo sa zapošljavanjem medicinskih sestara iz drugih zemalja, nama bliskih regionalno i jezično, kojima odgovara visina naše plaće, koje imaju riješeno stambeno pitanje na našem području, koje najčešće zbog zaposlenja životnog partnera dolaze u naš kraj i motivirane su za vlastito zapošljavanje. One zbog razlike u dužini školovanja, bez obzira na značajan broj godina radnog staža, imaju problem kod dobivanja odobrenja za samostalni rad pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara koja im je neophodna prilikom zapošljavanja.

Zalažemo se za pojednostavljenu proceduru iznalaženja potrebne dokumentacije jer postojeća odbija ljude i tjera ih u zapošljavanje izvan medicine, kaže Juričić, dok Tusić dodaje da su medicinske sestre i ranije odlazile s našeg područja, ali su stalno dolazile medicinske sestre iz istočnih regija, što sada više nije slučaj, a medicinske sestre iz PGŽ-a i dalje odlaze.
Prezentacije kojima motiviraju učenike u školama u Slavoniji, medicinske sestre Doma zdravlja i KBC-a Rijeka, prezentiraju i u riječkoj Medicinskoj školi i na Fakultetu zdravstvenih studija. Kad je riječ o rezultatima obilaska škola, Rozmari Tusić ističe kako im se nisu javili samo učenici zainteresirani za rad, već i nastavnici njihovih škola koji ljeti, kroz dopunski rad, žele raditi u turističkim ambulantama. Zbog nedostatka kadra Dom zdravlja više ne može naći zamjenu za svaku medicinsku sestru koja ode na bolovanje, što je posebno izraženo na otocima. Tu su i turističke ambulante, gdje su na 20 otvorenih mjesta zasad dobili samo četiri prijave, a učenici iz Slavonije javit će se tek kad završe školu i dobiju licencu za rad. Dom zdravlja, kao što je to ranije radio KBC Rijeka, financira i školovanje sestra za prvostupništvo i magisterij pa je i to jedan od motiva za zapošljavanje.

Stručna edukacija

– Riječki KBC ne financira studije jer prema sistematizaciji radnih mjesta ima dovoljan broj medicinskih sestara prvostupnica, a one s diplomskim studijem nema mogućnosti uvrštavanja, no školovanje i daljnju edukaciju financiramo i potičemo na druge načine. Primjerice, omogućavamo prisustvo nastavi kroz mogućnost korištenja plaćenog dopusta, jednako kao i prilagodbu smjenskog rada i korištenja godišnjeg odmora. Omogućavamo i financiramo sve druge oblike stručne edukacije. Najveću motivaciju za rad u KBC-u Rijeka nudimo kroz brojna radilišta, od polikliničko-konzilijarnih do onih visokodiferenciranih, od mogućnosti rada s dječjom populacijom na pedijatriji ili s odraslima. Nudimo im da izaberu onaj dio medicine koji ih najviše zanima. Nudimo radna mjesta na kojima mogu puno proširiti svoja znanja i steći dodatne vještine, te uglavnom rad u većim multidisciplinarnim timovima.

Primanja medicinskih sestara u riječkom KBC-u značajno su veća u odnosu na Dom zdravlja, no treba reći da je to tako zbog dodataka na plaću zbog smjenskog rada, rada nedjeljama i blagdanima, rada s težim kategorijama bolesnika. Zainteresirane studente studija sestrinstva primamo ljeti na rad preko studentskog ugovora, pri čemu je bitno da imaju licencu Hrvatske komore medicinskih sestara dobivenu ranije završenom srednjom medicinskom školom. Njima to dobro dođe da steknu dodatnu praksu, što u stručnom smislu, što iskustvom u timskom radu, a ujedno poprave svoj budžet. Uvođenjem petogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja i ukidanjem pripravničkog staža za medicinske sestre, prilikom zapošljavanja kod mnogih mladih ljudi osjeća se nesigurnost i strah kod dolaska na radilišta, što je ranije umanjivalo iskustvo stečeno obavljanjem pripravničkog staža. Posebno je to došlo do izražaja u posljednje dvije godine vezano za pandemiju SARS-CoV-2, kada je zbog posebnih epidemioloških uvjeta njihova praksa bila smanjenog opsega i broja radilišta, objašnjava Juričić.

Prema njezinim riječima, nedostatak medicinskih sestara ne reflektira se na zdravstveni sustav i kvalitetu pružene usluge zbog iznimnog truda onih koji su ostali u sustavu, dok Tusić dodaje da medicinske sestre u Domu zdravlja po potrebi mijenjaju jedna drugu, radeći istovremeno na više radilišta. Posljedice već vidi, medicinske sestre sve su češće bolesne i imaju sindrom sagorijevanja na poslu.
– Sestrinstvo je zanimanje koje se bira srcem, zbog želje za pomaganjem i ljubavi prema čovjeku. To je i razlog zašto bolesnici i sustav još uvijek ne pate zbog nedostatka sve većeg broja medicinskih sestara. Unatoč premorenosti i svim problemima koji tište sestrinstvo, naš moto obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva ove godine je – pogled u budućnost. Budućnost u kojoj vidimo daljnji napredak naše profesije kroz uključivanje u znanost i zasluženi bolji položaj u društvu, zaključuje Juričić.