Spremni za Monaco / Foto: A. KRIŽANEC
Samostalno su dizajnirali i razvili formu trupa, strukturu, upravljanje i pogon, prvo kao 3D modele, a potom ih pretvorili u stvarnost vlastitim rukama
povezane vijesti
RIJEKA – Nekad su brodi bili od drva i ljudi od železa, a danas su ljudi od drva i brodi od železa – dobro je poznata pomorska krilatica. No, sudeći prema inženjerima i studentima koji su se okupili u riječkoj Udruzi primijenjenih tehničkih znanosti (UPTZ), ljudi su ipak od željeza, a brodovi su od kompozitnih materijala, tj. karbonskih vlakana. Jer, tim Udruge drugu godinu za redom sa svojim plovilom natjecat će se na prestižnom natjecanju u Monaku »Monaco Energy Boat Challenge«, koje se od 4. do 7. srpnja održava u kneževini na obali Sredozemnog mora. Radi se o međunarodnom natjecanju s jakom konkurencijom, a koje organizira Yacht Club de Monaco, čiji je predsjednik knez Monaka Albert II.
Stroge kontrole
Njihov tim »Adria Hydrofoil Solar Boat« danas kreće na put kako bi na vrijeme stigli na natjecanje, kao i prošli sve, vrlo stroge, natjecateljske kontrole. Tim inženjera kao i studenata Pomorskog fakulteta te Fakulteta za fiziku koji čine Stefano Beaković, Damir Lukšić, Pavao Topljak, Eugen Trbojević, Martin Nikolla, Pia Biondić, Jakov Mozetič, Vinko Grubišić i Diego Tumara, predvode inženjeri Petar Topljak i Ljubomir Pozder, a Petar Topljak će ujedno biti i pilot plovila na natjecanju u Monaku, kao što je bio i lani. Mi smo ih posjetili u nekadašnjoj Industrijskoj ulici u prostoru Edukacijske radionice Torpedo Pomorskog fakulteta, koju im je fakultet ustupio na korištenje. U prostoru od 700 četvornih metara imali su sve što im treba.
Naši su sugovornici plovilo na solarni pogon izgradili, kako se voli reći, od nule. Plovilo je konstruirao razvojni dio tima, od same ideje, preko koncepta pa do gotove »trkalice«. Samostalno su dizajnirali i razvili formu trupa, strukturu, upravljanje i pogon, prvo kao 3D modele, a potom ih pretvorili u stvarnost vlastitim rukama.
– Plovilo je dugo 6.9 metara, a široko 1.3 metra, što je unutar mjera koje propisuje natjecanje. Najveća brzina koju može postići je 16 čvorova, što je oko 30 kilometara na sat. To je dobra brzina, budući da se radi o plovilu koje je pogonjeno potpuno na električni pogon, pomoću solarnih panela i baterije, kaže Petar Topljak.
Ljubomir Pozder dodaje kako 90 posto palube plovila prekrivaju solarni paneli te da se s tom površinom od šest kvadrata može dobiti snaga od 1300 watta.
– To je dovoljno da se dostigne brzina od 5 čvorova, a ostala potrebna snaga dolazi iz baterije, koja također mora biti potrebnih specifikacija za natjecanje, kaže.
U izgradnju broda cijeli je tim uložio više od tri tisuće volonterskih sati, jer svi u Udruzi volontiraju, a financije potrebne za pokretanje i dovršenje ovog projekta dobili su prijavom na natječaj Studentskog zbora riječkog sveučilišta, kao i Studentskog centra, te od raznih privatnih tvrtki koje su im, kako kažu, pružile veliku pomoć. Pomorski fakultet im je, kako smo rekli, ustupio prostor, zatim kombi s kojim putuju u Monako, kao i 3D printer u kojem se, dok smo razgovarali, upravo printao propeler za plovilo. Jer, potrebno ga je bilo napraviti od jednog dijela, kako bi bio što otporniji, a u posljednjim pripremama za put, najpraktičnije ga je bilo dobiti 3D printanjem. Vrijeme potrebno za print/izradu? Dvadeset sati, što je vrlo dobro.
Tako je, dok smo razgovarali u petak, sve bilo više-manje spremno za natjecanje. Bio je potreban samo tu i tamo još pokoji završni »touch« kako bi sve bilo u najboljem redu. Na natjecanju nastupaju u solarnoj klasi, a vozit će u tri discipline: utrci izdržljivosti, brzinskoj utrci i utrci manevriranja. Petar Topljak kaže kako je zahtjevnije voziti plovilo u Monaku, jer se natjecanje održava skoro na otvorenom moru pa su i valovi jači.
– Lani je bilo jako zahtjevno jer je plovilo bilo relativno manje stabilnosti. Izrazito je dugačko za svoju širinu pa je onda očekivano i nešto nestabilnije, tako da je bilo manjih problema prilikom skretanja, ali vjerujem da će ove godine, s lanjskim iskustvom te uz novo plovilo, biti lakše, kaže Topljak.
Jaka konkurencija
U klasi kojoj se natječu, brodova na solarnih pogon, prijavljeno je još 13 timova, iz Švicarske, Nizozemske, Portugala, Poljske, Indonezije… te naši sugovornici kažu kako su zadovoljni već samim time što su uspjeli na vrijeme dovršiti plovilo i zaputiti se u Monako.
– Naravno, bilo bi lijepo da i rezultat bude dobar, ali i ovako smo zadovoljni, reći će Ljubomir Pozder i dodati:
– Brod koji smo napravili po našim bi saznanjima trebao biti najbrži kompozitni električni brod u Hrvatskoj. Nismo čuli ni za koga da se ovime bavi, ali ako smo nekog preskočili, neka nam se javi pa tu usporedbu brzine možemo riješiti i na moru, nasmijat će se naši sugovornici.
Na kraju će naši sugovornici neizostavno zahvaliti Pomorskom fakultetu na ustupljenom prostoru i svoj podršci, kao i Studentskom zboru riječkog sveučilišta, Studentskom centru te svim privatnim firmama koje su im svojim donacijama pomogle u radu.
U ime Pomorskog fakulteta u Rijeci došao ih je podržati izv. prof. dr. sc. Goran Vukelić, prodekan za znanstvenoistraživačku djelatnost Pomorskog fakulteta, koji kaže da mu je drago što su mogli Udruzi na korištenje dati Edukativnu radionicu Torpedo, a koja je, podsjetimo, otvorena prije pola godine.
– Osigurali smo im i vozilo fakulteta, kao i korištenje svih strojeva za obradu materijala, 3D printer i potrebne materijale za printanje. Motivirali smo i naše studente, da ih se što više uključi. Drago mi je da su pokazali entuzijazam, volju i želju za radom. Siguran sam da će rezultat biti dobar. Ovo je jedna apsolutno lijepa inicijativa te ih želimo nastaviti podupirati i iduće godine, kaže Goran Vukelić.
Nama nema druge nego poželjeti im svu sreću na natjecanju iako, kako su nam sami rekli, i dosadašnji rad je već veliki uspjeh i samom sebi nagrada.
Višegodišnji projektIako im natjecanje ovoga tjedna tek predstoji, ne možemo a da ne pitamo kakvi su planovi za iduću godinu, hoće li se ponovno angažirati? – Naravno, kad smo prošle godine odlučili raditi na solarnim plovilima, rekli smo da će to biti višegodišnji projekt. Nadamo se i da će se plovilo koje smo izgradili pokazati dobrim, tako da ga iduće godine možemo samo nadograđivati i dodatno uštimavati. Voljeli bismo ga iduće godine nadograditi hidrokrilima, koja bi mu dala veću brzinu, reći će Petar Topljak. |