Novi sustav prikupljanja otpada na području Grada Rijeke, koji je u utorak najavio gradonačelnik Marko Filipović, trebao bi, napokon, rezultirati naplatom zbrinjavanja otpada prema stvarno odloženoj količini u spremnike za miješani komunalni otpad za stanare višestambenih zgrada, kao i značajnim povećanjem udjela odvojeno prikupljenog otpada, sa sadašnjih niti 25 posto od ukupne količine, na oko pedeset posto. Time bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada, što bi ujedno značilo i manje količine koje pristižu na obradu u Centru za gospodarenje otpadom, a najvažnije od svega, građani bi trebali dobiti kontrolu nad vlastitim mjesečnim troškovima odvoza miješanog komunalnog otpada, što sada nije slučaj.

Novi sustav koji će, prema procjeni Čistoće, stajati oko 65 milijuna kuna, bit će baziran na velikim zajedničkim spremnicima kojima će pristup imati isključivo stanari onih zgrada kojima su spremnici dodijeljeni, a mjesečni obračun troškova zbrinjavanja za svakog pojedinog korisnika obračunavat će se na temelju ukupnog volumena miješanog komunalnog otpada koji je svaki pojedini korisnik odložio u spremnik tijekom tog mjeseca, a ne više na temelju broja članova kućanstava, kao dosad.

Broj odlaganja formira cijenu

U Rijeci u 3.644 višestambene zgrade živi nešto više od 89.000 stanovnika grada, što čini golemu većinu korisnika usluga Čistoće koji sada otpad odlažu u spremnike u koje otpad može odlagati bilo tko, a obračun troškova izvodi se na temelju broja pražnjenja spremnika i udjela prema broju članova kućanstva koje koristi određeni spremnik, što korisnicima ne omogućuje gotovo nikakvu kontrolu troškova, niti ih stimulira da u većoj mjeri odvojeno odlažu otpad.

Kako će funkcionirati novi sustav, pitali smo direktoricu Čistoće Jasnu Kukuljan koja kaže da će novi spremnici za sve vrste otpada, miješani komunalni, kao i oni za odvojeno prikupljanje biti metalni, volumena od dva do četiri kubična metra, zaštićeni od vandalizma i paleža, a moći će ih otvoriti jedino korisnici kojima su namijenjeni.

– Spremnici će se otvarati ili pomoću elektronskog ključa ili kartice, koje će dobiti svi korisnici kojima je određeni spremnik dodijeljen. Otpad će odlagati u otpadomjer, volumena između dvadeset i trideset litara, ovisno o tehnologiji spremnika koja bude odabrana na javnom natječaju, a na temelju broja odlaganja obračunavat će se mjesečni troškovi odvoza miješanog komunalnog otpada za svakog korisnika. Znači, onoliko puta koliko je korisnik bacio smeće tijekom mjeseca, toliko će mu biti obračunato. Spremnici će biti opremljeni uređajima koji će bilježiti koliko je puta svaki od korisnika odložio otpad u određenom mjesecu, a praznit će se prema potrebi, tako da se varijabilni troškovi za svakog pojedinačnog korisnika više neće obračunavati prema volumenu zajedničkog spremnika, broju odvoza i njegovog udjela u zajedničkom spremniku, već isključivo prema stvarnom broju odlaganja otpada, odnosno volumenu odloženog otpada tijekom mjeseca, kaže Kukuljan.

Reciklabilni otpad i dalje besplatan

Ovakav način obračuna bi, prema njenim riječima, trebao rezultirati značajno većim količinama odvojeno prikupljenog otpada, budući da će korisnici zajedničkih spremnika prvi put dobiti priliku izravno kontrolirati svoje troškove, smanjenjem broja odlaganja otpada u spremnik za miješani komunalni otpad.

– Kada novi spremnici budu u uporabi, korisnici će imati izravnu motivaciju da odvajaju otpad koji se može reciklirati jer će time smanjivati volumen miješanog komunalnog otpada, a time i broj odlaganja, odnosno volumen odloženog miješanog komunalnog otpada. Odvoz odvojeno prikupljenog otpada i dalje se neće naplaćivati pa očekujemo da će se udio odvojeno prikupljenog otpada udvostručiti, sa sadašnjih 24,7 posto, na području Grada Rijeke, na 50 posto. Time će se i količina miješanog komunalnog otpada koji se odvozi iz Rijeke na obradu u Centar za gospodarenje otpadom Marišćina smanjiti za oko trećinu, što će dijelom smanjiti troškove zbrinjavanja, kao i opterećenje Marišćine, ističe Kukuljan.

Dodatna prednost novog sustava bit će onemogućavanje neovlaštenog odlaganja otpada u spremnike koji su namijenjeni drugim korisnicima, što je sada nerijedak slučaj. Osobito u zapadnim dijelovima grada, gdje u zajedničke spremnike stambenih zgrada otpad često odlažu građani okolnih jedinica lokalne samouprave, a račun za odvoz plaćaju oni kojima su spremnici dodijeljeni.

Nesavršen sustav

Sustav kakav najavljuje Kukuljan, valja naglasiti, nije savršen jer najpravednije bi bilo naplaćivati odvoz otpada prema masi odloženog otpada, a ne volumenu, no ulaganja u spremnike opremljene vagama za mjerenje mase otpada, kao i njihovo održavanje, bilo bi znatno veće pa bi i opravdanost takvog ulaganja bila upitna, odnosno rezultirala bi neminovnim povećanjem cijene za krajnje korisnike.

Photo: Dino Stanin/PIXSELL

Prva prepreka za uvođenje novog sustava je kreditno zaduženje Čistoće koje je neophodno za njegovo uvođenje, budući da komunalno društvo ne raspolaže dovoljnim sredstvima za njegovu implementaciju koja bi se trebala provesti u roku od 18 do 24 mjeseca. Za podizanje kredita Čistoći će biti potrebna suglasnost Gradskog vijeća koje će o tome, kako neslužbeno saznajemo, raspravljati na sjednici u prosincu. Budući da je upravo oporba, u prvom redu vijećnici iz Akcije mladih i Možemo!, uvjetovala prihvaćanje odluke o zbrinjavanju otpada novim načinom obračuna troškova prema stvarnim količinama odloženog otpada, očekuje se da će podržati i odluku o kreditnom zaduženju Čistoće za uvođenje novih spremnika i načina obračuna troškova.

Ukoliko prijedlog za kreditno zaduženje bude prihvaćen u Gradskom vijeću, natječaj za nabavu novih spremnika bit će raspisan u najkraćem mogućem roku, a čitav sustav trebao bi, kaže Kukuljan, zaživjeti u roku od najviše dvije godine.

Kazne za bacanje otpada u pogrešne »baje«

Uvođenje novih spremnika značit će i bolju kontrolu nad otpadom koji se odlaže u spremnike za odvojeno prikupljeni otpad. Barem u teoriji, pa smo Kukuljan pitali što će se događati u slučaju da u spremnike za staklo, papir, metal i ostale reciklabilne materijale, bude odbačen otpad koji tamo ne pripada.

– U prvih nekoliko mjeseci izricat ćemo upozorenja, a nakon toga, korisnici spremnika plaćat će ugovorne kazne, u visini troškova koje će KD Čistoća imati za zbrinjavanje tako onečišćenog odvojeno prikupljenog otpada. Još jedan mogući problem koji očekujemo je odbacivanje otpada na prostoru oko spremnika. U tom slučaju, zbrinjavanje tako odbačenog otpada plaćat će jedinice lokalne samouprave, čime će se i komunalna redarstva potaknuti da češće nadziru problematične lokacije. U svakom slučaju, za punu primjenu novog sustava jako je važna i svijest građana o pravilnom zbrinjavanju otpada, na čemu ćemo također raditi, kroz edukaciju i dijalog s predstavnicima stanara, rekla je Kukuljan.