Od 320 milijuna eura, kolika je ukupna vrijednost projekta Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, do sad smo realizirali radove u vrijednosti od 41 milijun eura, rekao je Andrej Marochini, direktor KD Vodovod i kanalizacija(ViK), odgovarajući na novinarsko pitanje na okruglom stolu održanom na Građevinskom fakultetu u Rijeci, na temu Izazovi projektiranja i izgradnje aglomeracije Rijeka, u organizaciji ViK-a, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Područnog odbora Rijeka te Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Postavlja se stotine kilometara cijevi

Marochini je dodao kako se do sad realizirana vrijednost radova, može činiti relativno mala, u odnosu na ukupnu vrijednost ovog golemog projekta kojim je predviđena izgradnja više od 200 kilometara kanalizacijske i preko 100 kilometara nove vodoopskrbne mreže, uz sve prateće objekte i novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Delti.

– S obzirom na sve poteškoće s kojima smo se susreli, od trenutka ugovaranja sufinanciranja projekta koji sa 70 posto financira Europska Unija, a s još 21 posto proračun RH i Hrvatske vode, sada se situacija stabilizirala i radovi napokon idu uglavnom predviđenim tempom.

Imali smo od tada pandemiju Covida, rast cijena materijala, energenata, rast cijene rada, tako da smo se i tome morali prilagođavati.

Rast cijena bio je jedan od najvećih izazova u realizaciji ovog projekta, s obzirom da je financiranje bilo ugovoreno 2018. godine, kada nitko nije mogao očekivati sve što je uslijedilo nakon toga, da bi se u zadnje četiri godine sve promijenilo.

Mislim da smo to sad sve prebrodili i dosegli zadovoljavajuću dinamiku. I građevinari su se malo presložili, iako su u prvom redu morali podići cijene rada, da ne ostanu bez svoje operative

. Firmu ne čine strojevi, nego ljudi. Strojeve možete kupiti, unajmiti, ali visina plaće je ono čime se eventualno mogu korigirati poremećaji na tržištu rada, rekao je Marochini.

Problemi su potpisivanjem tek počeli

Značajan izazov, istaknuo je, bilo je i provođenje postupaka javne nabave, s brojnim žalbama, upitima i prigovorima na natječajnu dokumentaciju, uz druge birokratske prepreke.

– Kad smo napokon potpisali ugovore s izvođačima, mislio sam da je najteži dio posla obavljen. A problemi su počeli tek nakon toga, od pandemije na dalje, rekao je Marochini.

Kao još jedan veliki izazov istaknuo je organizaciju rada na brojnim gradilištima u Rijeci i okolici koju treba uskladiti sa zahtjevima za koliko-toliko održivim protokom prometa vozila i pješaka.

– Ne možemo raditi na previše pozicija odjednom, jer promet se mora odvijati. Naši građani su pokazali razumijevanje i prihvatili komunikaciju. Ispočetka je oko toga bilo puno problema, ali svi zajedno sudjelujemo u tome i nalazili prometna rješenja.

Vjerujem da će zapadni dio grada uskoro biti ipak rasterećeniji, preći ćemo više na istok, a fokus je centar grada, da završimo Adamićevu i Krešimirovu, rekao je Marochini, naglasivši kako očekuje da će u konačnici svi radovi biti završeni u roku, odnosno do kraja 2027. godine.

Izazovi za GP Krk

Sanjin Purić, predsjednik uprave GP Krka koji je na okruglom stolu govorio u ime izvođača radova od izazova u realizaciji projekta aglomeracije Rijeka prvo je istaknuo održavanje prometa za vrijeme radova.

– Moramo osigurati odvijanje pješačkog i prometa vozilima za vrijeme izvođenja radova. Drugi veliki izazov je mnoštvo postojećih instalacija.

Uvijek u infrastrukturnim linijskim projektima imamo problem jer su katastri postojećih vodova relativno loši, instalacije su vrlo često ili pogrešno ucrtane ili uopće nisu ucrtane.

Tek kad započnemo s radovima vidimo pravo stanje, što zahtijeva preprojektiranje, a ono pak znači gubitak vremena i povećanje troškova, kako izvođačima, tako i investitoru.

Treći izazov je naš standardni problem koji prati građevinu, a to je nedostatak radne snage i eskalacija cijena. O tome pričamo već godinama, ali se i danas borimo s tim.

Uvoz radne snage je sve veći u odnosu na domaće radnike, no pri tom je kvaliteta radne snage koja dolazi u Hrvatsku iz drugih zemalja sve lošija i bojim se da će to predstavljati sve veći izazov i u narednim godinama, rekao je Purić.

Ključni problemi za projektante i nadzorne inženjere

Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, je upozorila na probleme članova u provođenju projekata vodnog gospodarstva u aglomeracijama na području čitave Hrvatske.

Dva su ključna problema s kojima se susreću naši projektanti i nadzorni inženjeri. Kao prvo, veliku pažnju moramo posvetiti kvaliteti projektne dokumentacije, budući da nam je kao Komori, ključni cilj kvaliteta i sigurnost gradnje.

Naši projekti, rad naših članova, direktno utječu na javni interes, jednako kao i proces nadzora za vrijeme gradnje.

Drugi je svakodnevni izazov proces javne nabave, posebno po pitanju projektiranja i stručnog nadzora, gdje ne postoji posebni odjeljak u Zakonu o javnoj nabavi koji se odnosi na inženjerske usluge.

Zbog kvalitete bi trebao postojati poseban dio zakona koji se na to odnosi, rekla je Dražin Lovrec.