Za razgovor sa Sinišom Reljićem, suvlasnikom i direktorom poznate riječke projektantske kuće Navis Consult, uvijek će se iznaći neki povod, najčešće je dovoljno samo pitati na kojem projektu trenutno rade, pa da se iznova ažurira slika zbog čega je ova tvrtka koja se bavi izradom projektne i izvedbeno tehničke dokumentacije iz područja strukture, strojarstva i elektrotehnike za gradnju brodova postala poznato i priznato ime na svjetskoj razini.
​Prepoznali su to još prije dvadesetak godina i u Rolls-Royce Marineu, kad su u ovom velikom i zvučnom koncernu odlučili pomorski biznis razvijati i kroz poslovanje u Hrvatskoj. Bila je to vrlo plodonosna poslovna simbioza i suradnja koja je trajala gotovo dva desetljeća. Nakon što su u Rolls-Royceu odlučili fokus držati na svojem core businessu – avio industriji, Navis Consult se ponovo vratio u norveško okrilje u kojem je Reljić prije točno 25 godina i započeo ovu iznimno uspješnu poslovnu priču koja danas u Rijeci zapošljava 150 vrhunskih stručnjaka, inženjera strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike.

Dobra pozicija

​Od 2019. godine Navis Consult posluje u sastavu Kongsberga, grupacije s više od 15.000 zaposlenih i godišnjim prihodom od 2,5 milijarde eura. Većinski vlasnik Kongsberga je norveška država, ali tu ujedno i prestaje svaka sličnost s hrvatskim državnim poduzećima.

– Njihov pristup poslovanju izrazito je fokusiran na poslovni razvoj i profit, i uopće ne osjećamo utjecaj politike.

Koja je razlika biti dio Rolls-Roycea ili danas Kongsberga?

– Razlika je utoliko što je Kongsbergu maritimni dio u poslovanju puno važniji. Avio segment Rolls-Roycea je bio u njihovom glavnom fokusu te je njihov ulazak u maritimnu branšu bio svojevrsni izlet. Međutim, u tom su napravili i dobar biznis najviše zahvaljujući tada vrlo snažnom tržištu off-shore brodova u početku posebno u Brazilu, ali kasnije i drugim dijelovima svijeta. Biti dio Rolls-Royce Marinea bila je »luksuzna« pozicija za nas u Navisu jer smo poslove dobivali preko njihove centralne prodaje koja je ugovarala poslove diljem svijeta. No, 2015. godine došlo je do drastičnog pada cijena nafte, tržište off-shorea praktički nestaje, a na tržištu se pojavio ogroman višak brodova koji je i danas evidentan. Mi smo se stoga prebacili na druge tipove brodova, većim dijelom i kroz samostalnu prodaju i tu smo transformaciju uspješno obavili.

Što to Kongsberg izdvaja od drugih kompanija?

– Kongsberg ima tri segmenta poslovanja – vojni, maritimni i digitalni. Između ostalog, dugoročna strategija usmjerena je na razvoj visokosofisticiranih brodskih sustava, digitalnih tehnologija u maritimnoj industriji, korištenja alternativnih »zelenih« rješenja za brodsku propulziju te posebice autonomnih, robotskih plovila. Prvi takav brod već je izgrađen u Norveškoj prošle godine. Riječ je o teretnom brodu koji zasad još neće ploviti bez posade jer treba još puno toga testirati i prilagoditi legislativu, međutim, opremljen je takvom tehnologijom da je u mogućnosti ploviti potpuno samostalno. To su još, doduše, eksperimentalni počeci, ali sigurno je da dogledna budućnost ide u tom pravcu.

Snimio Sergej Drechsler

Koja je Navisova pozicija unutar Kongsberg grupe?

– Smatram da imamo vrlo dobru poziciju u grupi. Imamo više segmenata poslovanja: projektantske usluge za brodogradnju koje samostalno ugovaramo na slobodnom tržištu, te projektantske usluge koje pružamo Kongsbergovim centrima za projektiranje brodova, za integraciju sistema i za brodsku opremu iz portfelja grupe. To nas čini vrlo otpornim na tržišne oscilacije.

Vojni brodovi

​​Gdje u zadnje vrijeme najviše ugovarate nove projekte u brodogradnji?

– Pored matične grupe u Norveškoj, najviše trenutno radimo s klijetima u SAD-u, Norveškoj, Finskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, ali i tu u Hrvatskoj. Mahom se radi o brodogradilištima, ali i projektantskim kućama. Za budućnost nam je posebno interesantno tržište Sjeverne Amerike gdje imamo dobru reputaciju, pa smo tako u Kanadi partner jednom brodogradilištu s kojim smo u fazi pregovora za dva različita projekta trajekata.

Ali, američka brodogradnja velikim je dijelom oslonjena na njihov vojni program.

– Točno, i moguće je da i u tom dijelu participiramo. Imaju oni, međutim, i komercijalne projekte. Mi puno očekujemo od budućeg programa gradnje velikih ribarskih brodova nordijskog tipa u SAD-u. Upravo smo završili izvedbenu dokumentaciju za jedan takav brod, koji se gradi u jednom američkom brodogradilištu, u New Orleansu. Isporučili smo sve nacrte za brod, suradnja koju smo uspostavili iznimno je dobra, brod je još u gradnji i isporuka je planirana za konac ove godine. Taj nam je posao velika referenca za koju vjerujem da će pomoći otvoriti vrata za takve tipove brodova na američkom tržištu.

​Navis Consult potpisuje se ispod kompletne izvedbene dokumentacije i za najnoviju perjanicu britanske flote za istraživanje polarnih krajeva, 125-metarski brod »Sir David Attenborough«.

– Prije svega moram naglasiti da je ovo projekt vrlo značajan Kongsbergu u kojem smo mi sudjelovali u ulozi koju i inače imamo na svim Kongsbergovim projektima. Može se reći da je to najkompleksniji brod na kojem smo radili, a svakako za nas i najizazovniji jer je naša uloga, pored dijela projektne dokumentacije, bila isporučiti i kompletnu izvedbenu dokumentaciju potrebnu za gradnju tog broda u engleskom brodogradilištu Cammell Laird u Birkenheadu. S obzirom na to da je to bila njihova prva takva novogradnja nakon dugog niza godina, trebalo je puno usuglašavanja i prilagođavanja njihovoj razini kompetencija. Projekt je trajao gotovo punih pet godina od početka pregovora do završetka broda i mi smo ga pratili do zadnjeg trenutka, trenutno se testira ugrađena oprema, a na svoju prvu ekspediciju na Antarktik trebao bi krenuti krajem ove godine. Velika nam je to i važna referenca pogotovo jer postoje naznake da bi se engleska brodogradnja, nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a, mogla na neki način pojačati pogotovo u segmentu vojnih brodova. Nama je to tržište interesantno zbog reputacije iz vremena kada smo bili dio Rolls-Roycea pa ćemo ga svakako pratiti.​

Radili ste već na nekom vojnom brodu?

– Mi smo zaista dosta radili na projektima koje mi kategoriziramo kao »poluvojne«, a to su prije svega veliki brodovi za obalnu stražu za zaštitu gospodarskih pojasa na oceanima. Tako smo isporučili izvedbenu dokumentaciju za gradnju takvih brodova za Norvešku, Dansku, Španjolsku, Alžir, Indiju, Island, Francusku a posljednji takav projekt je bio za Njemačku izgrađen u njemačkom brodogradilištu. Najveći naš »poluvojni« projekt je pak bio u Kanadi u brodogradilištu Davie u Quebecu. Riječ je bila o logističkom brodu »Asterix« koji ima više namjena – za opskrbu vojnih brodova zalihama, streljivom i gorivom i to u plovidbi, ali i za humanitarne svrhe tj. zbrinjavanje nastradalih u kriznim situacijama. Nije se radilo o potpuno novoj gradnji već o konverziji kontejnerskog broda. Za taj projekt smo mi izradili i isporučili svu tehničku dokumentaciju – i projektnu i izvedbenu. Brod je već dvije godine operativan kao dio Kanadske vojne flote i u stanju je opskrbljivati u plovidbi bez stajanja dvije fregate istovremeno – svaku na svom boku.​

Turbulentno razdoblje

Koliko ste osjetili ovu koronakrizu koja traje već više od godinu dana?

– Osjetili smo je, naravno kao i svi, ali nam nije značajnije ugrozila rezultate poslovanja. Smanjio se volumen posla i morali smo se prilagoditi, stoga je najviše to osjetila naša kooperacija. Mi u Navis Consultu puno koristimo kooperaciju, velik je broj tvrtki koje posluju i ovisni su o nama tako da je njima ova kriza stvorila velike poteškoće. Nastojimo, gdje i kad god je to moguće, održavati ih s manjim poslovima kako bi preživjeli ovo turbulentno poslovno razdoblje. Pandemija je također u bitnome smanjila i troškove, primjerice za putovanja i reprezentaciju.

foto: Jeremy Citone

Prije korone naši su ljudi strahovito puno putovali i po par stotina tisuća kuna bila su nam mjesečna izdvajanja za putovanja. Ograničenja koja su uvedena diljem svijeta srezala su nam te troškove, ali i učinili nas svjesnijima da sve ono što smo nekad odrađivali na sastancima, licem u lice, podjednako efikasno možemo odrađivati i na daljinu. Da, ova COVID-pandemija je teška i za ljude i za tvrtke, međutim, isto tako naučila nas je i okrenula prema alternativnim rješenjima. Izbacivši nas iz kolotečine, bili smo prinuđeni stvari sagledati iz neke posve drukčije perspektive, što je dobro.

Gdje vas je to koronakriza najviše »udarila« u poslovanju?

– Najjači udarac pretrpjela je kruzing industrija kojoj smo se prošle godine bili najviše okrenuli. Izgubili smo neke ugovore s finskim brodogradilištima, ali i one koje smo tek trebali potpisati. Srećom, ostao je aktivan ugovor koji imamo sa Scenicovom tvrtkom MKM Yachts za repeat »Eclipse II« koji će se, kao što je poznato, graditi u našem »3. maju«. Postoje naznake oporavka upravo tog dijela svjetske kruzing industrije, dakle, manjih luksuznih polarnih kruzera zbog čega vjerujemo da će Scenic ići dalje s najavljenim programom gradnje novih brodova tog tipa u Rijeci.

Ono što u bilancama Navis Consulta odskače, između ostalog, jest i činjenica da godinama nemate ni kune kreditnog zaduženja. Kako ste to uspjeli?

– (Smijeh). Kroz sve ove godine rada u norveškom korporativnom okruženju naučili smo da je za stabilno i pozitivno poslovanje jednako važna likvidnost i dobro upravljanje rizicima kao i profitabilnost. Kada se o tome vodi računa teško se može doći u problem s likvidnošću za razliku od mnogih hrvatskih tvrtki. Navis je imao tu sreću, nazovimo to tako, da je svih ovih godina uspijevao poslovati s dobiti čiji postotni udio je gotovo uvijek bio dvoznamenkast u odnosu na prihode. Kad ste pritom još i konzervativni u isplati dobiti, što mi jesmo, jer zaradu prije svega čuvamo za daljnji razvoj naše tvrtke, onda teško možete doći u poziciju da ste nelikvidni. Profitabilno poslovanje i odgovorno upravljanje svim aspektima poslovanja glavni je ključ dobrobiti i opstojnosti svake kompanije, a time i svih njezinih zaposlenika.

Postoji li fluktuacija kadra?

– Da, imamo fluktuaciju kadrova, ne veliku, ali postoji. U Rijeci i ovom bazenu postoji puno tvrtki našeg profila, u kojima su više-manje iste plaće, tako da ljudi ponekad prelaze iz tvrtke u tvrtku. Koliko god da mi je drago što ljudi imaju takve prilike, toliko mi je ponekad i teško, ali činjenica je da u našoj firmi nema kvalitetnog stručnjaka koji u ovom trenutku ne može dobiti drugi posao ako to želi.

Borba za kadar

Koliko su plaće naših projektanata niže u odnosu na norveške kolege?

– Naše plaće u Navisu su znatno veće od hrvatskog prosjeka i s takvim plaćama mislim da je taj omjer sada približno jedan prema dva, ali nismo se baš susretali s time da su nam ljudi odlazili raditi u skandinavske zemlje. Dapače, čak i kad je posao to zahtijevao, nerado su to činili. Troškovi života u Norveškoj neusporedivo su skuplji u odnosu na Hrvatsku u kojoj je, unatoč svemu, puno bolja kvaliteta života pogotovo ako ostvarujete, za ovdašnje prilike, natprosječna primanja.

Bojite li se da bi vas mogla ugroziti jeftinija konkurencija iz, primjerice, Indije ili Kine?

– Ne. Mi smo imali kooperaciju u Indiji, u Mumbaiju, ali smo to postupno ugasili jer se nije pokazalo kao dovoljno kvalitetno rješenje. Osim toga, plaće u Indiji i Kini rastu, to više nije ono što je nekad bilo. Omjer kvalitete i cijene koju dajemo mi iz Hrvatske, čini se da se pokazao najboljim rješenjem za naše norveške partnere, ali i druge strane tvrtke koje imaju slične partnere u Hrvatskoj.

Je li vam problem doći do kvalitetnog kadra?

– Borimo se za njih, kao i svi. Volio bih da možemo stalno zapošljavati mladi kadar, ali često puta i mi tražimo već iskušane i dokazane stručnjake do kojih nije uvijek lako doći. Moja nastojanja usmjerena su na to da s fakulteta dobijemo što, uvjetno rečeno, »gotovije« kadrove, no sustav obrazovanja ima prilično tvrde okvire i u tome zasad nismo značajnije uspjeli. Naše je obrazovanje vrlo kvalitetno u svom temeljnom, teoretskom dijelu, ali treba ga prilagoditi i upotpuniti praksom. Moram naglasiti da u Navisu imamo izuzetno kvalitetan i iskusan tim projektanata i nadasve motivirani upravljački tim koji su svi zajedno temelj našeg uspjeha i naša budućnost. Od nas su nastale i neke druge tvrtke u Rijeci kao »spin-off« pa je i to pokazatelj naše kvalitete.

Riječki fenomen

Rijeku često ističete kao pomorski hub Hrvatske, ali i ovog dijela Mediterana.

– Rijeka je po pitanju naše djelatnosti svojevrsni fenomen. Činjenicu da smo u ovom bazenu uspjeli stvoriti tako jaku inženjersku industriju za koju znaju u cijelom svijetu, trebalo bi sve nas činiti ponosnim. Kada prezentiram potencijal našeg riječkog okruženja, uvijek ističem da se nalazimo u maritimnom centru Hrvatske i vidim da je to bitno za naše norveške partnere koji su vodeća sila u maritimnoj industriji. Na riječkom području imamo čitav raspon tvrtki koje sudjeluju praktički u svim segmentima maritimne industrije od projektiranja, brodogradnje, servisa brodova, lučkih djelatnosti, svih vrsta usluga za brodarstvo itd. Jedino što ovom riječkom maritimnom hubu nedostaje su jake brodarske tvrtke.

Što očekujete od ove poslovne godine u Navis Consultu?

– Još jednu dobru godinu. Imamo, doduše, konzervativni plan, ali se nadamo dodatnom, pozitivnom iznenađenju do konca godine. Riječ je o ugovorima koje očekujemo i trebali bi se finiširati tijekom svibnja ili lipnja ove godine. Bude li tako, vjerojatno ćemo morati rebalansirati naš plan, naravno, u uzlaznom smjeru. Planiramo i nova zapošljavanja ako nam se poslovne najave i šanse koje danas vidimo obistine. Nije isključeno da se kroz nekoliko godina proširimo na još neku dodatnu djelatnost, upravo ovdje u Rijeci.