Doc. dr. Iva Bilić Čače prošli je tjedan imenovana vršiteljicom dužnosti predstojnice Klinike za pedijatriju. Ova neonatologinja već je prošle godine istaknula svoju kandidaturu za predstojničko mjesto s još troje kandidata, a u našem razgovoru potvrdila nam je da će se prijaviti na natječaj za predstojnicu Klinike za pedijatriju u punom mandatu kad bude objavljen.

– Isticanjem svoje kandidature za predstojnicu Klinike za pedijatriju prije nešto više od godinu dana, jasno sam rekla da želim biti na ovoj poziciji i da se osjećam spremnom biti na ovoj poziciji. Poznajem kolege i dinamiku međusobnih odnosa što, vjerujem, predstavlja izvrstan temelj za unapređenje kvalitete pružanja usluga našim pacijentima.

Svi smo mi, zajedno s našim medicinskim sestrama povezani tim čiji je cilj zajednički – dobrobit naših malih pacijenata. Kad se govori o programu razvoja Klinike, skloni smo uvijek gledati brojke, no ono što ja smatram važnim i ponavljam jest stavljanje čovjeka u središte.

Čovjeka sa svojim osobnim i stručnim integritetom, bilo da govorimo o medicinskom ili nemedicinskom osoblju unutar našeg sustava. Na taj način ojačat ćemo struku, težiti izvrsnosti i postići je. Strategija »pacijent u središtu sustava« nije floskula, već prioritet mog plana, ali i plana naše sadašnje uprave.

Stvaranje tima

Osobitost pedijatrije je u tome što pojam pacijent podrazumijeva cijelu obitelj i stvaranje tima liječnik – obitelj preduvjet je blagostanja malog pacijenta. Kad govorimo o izvrsnosti, ona nije tek dijagnostika i liječenje već je sačinjavaju i komunikacija, izgradnja odnosa povjerenja i otvaranje naše kuće za suradnju sa stručnjacima izvan naše bolnice i države, poticanje naših ljudi da odu negdje drugdje i proberu najbolje iz svijeta i vrate se svojoj kući, oplemenjenog znanja novim iskustvima.

I sama sam bila pola godine u Irskoj, u tamošnjem referentnom centru za neonatologiju u National Maternity Hospital i osobno svjedočim koliko je to iskustvo vrijedno. Poticanje na izvrsnost kroz međusobno podržavanje i poštovanje kolektiva, neprekidno usavršavanje znanja i odgovornost prema struci i pacijentu, ukratko, smjernice su mojeg programa, uz usklađivanje rada Klinike s operativnim planovima preseljenja i postulatima struke, odgovor je doc. dr. Bilić Čače na pitanje koje su temeljne odrednice njezinog programa na čelu Klinike za pedijatriju.

Pred njom, ali i pred svim zaposlenicima Dječje bolnice Kantrida, trenutačno je izazovan zadatak preseljenja u novu bolnicu za majku i dijete do kraja sljedeće godine. Doc. dr. Bilić Čače posebno ističe uključenost struke u planiranje novih pedijatrijskih prostora na Sušaku.

– Nakon dugo godina dobivamo jedno arhitektonsko, građevinsko, ali i u stručnom smislu odlično rješenje. Vrlo važno je da smo kao struka, zahvaljujući našoj upravi, uključeni u sve aspekte razvoja te naše nove bolnice.

Očekuje se naše mišljenje i ono se uvažava, jer u konačnici mi ćemo biti oni koji će raditi u tim prostorima. Klinika za pedijatriju KBC-a Rijeka klinika je s bogatom i dugom tradicijom, a više od sedamdeset godina postojanja nije samo vremenski okvir.

To su sve one generacije izvrsnih liječnika, naših učitelja i medicinskih sestara te fantastičnih rezultata liječenja.

U trenutku kad dobijemo optimalne prostore i najsuvremeniju medicinsku opremu, moći ćemo nastaviti razvijati struku i provoditi jedinu prihvatljivu praksu, medicinu zasnovanu na dokazima, ističe doc. dr. Bilić Čače dodajući kako bolnički lokalitet na Kantridi koji je paviljonskog tipa, nekome možda može djelovati romantično, no u radu s bolesnim djetetom pokazuju se sve nesavršenosti takvog smještaja.

– Naši resursi na Kantridi su ograničeni i neke stvari ne možemo trenutačno optimizirati, no ono što možemo jest da svaki dan dođemo na posao svjesni i sigurni da ćemo napraviti najbolje u okvirima mogućeg.

Sigurno je da postoje uska grla rada Klinike za pedijatriju, na kojima možemo poraditi već sada, dok smo u ovim prostorima i s resursima kojima sada raspolažemo. Na tome ćemo sigurno raditi i prije preseljenja.

Prije svega pod time mislim na mogućnost otvaranja i dorađivanja komunikacijskih kanala prema suradnim strukama unutar naše bolnice, ali i prema drugim kućama u zemlji i izvan njezinih granica.

Primjer je produbljivanje suradnje s Kliničkim institutom za medicinsku genetiku u Ljubljani. Nastavak je to dugogodišnje tradicije prijateljskih i suradničkih odnosa između Klinike za pedijatriju i UKC Ljubljana.

Tu suradnju možemo zasigurno produbiti i poboljšati u realnom vremenu, na obostrano zadovoljstvo, kaže doc. dr. Bilić Čače.

Prema njezinim riječima, u ovom trenutku u polikliničkoj službi Klinike za pedijatriju svako dijete upućeno od strane primarnog liječnika pregledano je i obrađeno unutar dva mjeseca. Izuzetak su pregledi u neurorazvojnoj i ambulanti pedijatrijske kardiologije.

Manjak kadra

– Što se tiče neurorazvojne ambulante, već smo poduzeli korake kojima će se vremensko razdoblje do pregleda skratiti. U ambulanti pedijatrijske kardiologije na pregled se čeka do šest mjeseci. To ne čudi s obzirom na to da su pedijatrijski kardiolozi deficitarna subspecijalnost i trenutačno ih djeluje dvoje na području čak tri županije. Našim pedijatrijskim kardiolozima gravitiraju djeca iz tri županije, a nerijetko i šire.

S druge strane, najčešći razlog dolaska u pedijatrijsku kardiološku ambulantu je šum na srcu koji najčešće ne predstavlja bolest srca, a koji se prema statistikama javlja u tri četvrtine sve djece u jednoj fazi do 14. godine života.

Razvidno je da se radi o vrlo velikom broju djece koji nisu kardiološki bolesnici i ne trebaju liječenje. Ipak, velika je većina upućena u kardiološku ambulantu i svi budu pregledani unutar četiri do šest mjeseci, što je stručno prihvatljivo.

To ne vrijedi za djecu koja pored šuma imaju i druge tegobe koje sugeriraju srčanu bolest i potrebu za ranijim pregledom – svako ugroženo dijete bit će pregledano odmah, i kod kardiologa, kao i kod bilo kojeg drugog subspecijalista na ovoj Klinici.

Tako je bilo dosad i tako će biti i ubuduće, smatra nova predstojnica Klinike za pedijatriju.

I na ovoj klinici nedostaje medicinskog kadra, a doc. dr. Bilić Čače i tu posebno ističe razumijevanje uprave i shvaćanje realnih potreba Klinike za pedijatriju što je rezultiralo time da u ovom trenutku na Kantridi radi deset liječnika na specijalizaciji iz pedijatrije koji su isključivo specijalizanti KBC-a Rijeka.

– Konkretno, kad je riječ o pedijatrijskoj kardiologiji, imamo kolegu koji će do kraja ove godine izaći na specijalistički ispit i krenuti na subspecijalizaciju pedijatrijske kardiologije.

Kolega već sada vrlo suvereno obrađuje pacijente u kardiološkoj ambulanti, a ja osobno priželjkujem da će, kad stvorimo Kliniku za pedijatriju kakvu želimo i preselimo se u novu bolnicu, k nama poželjeti prijeći i kolege iz nekih drugih ustanova, objašnjava doc. dr. Bilić Čače, koja planira ojačati suradnju i s pedijatrima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

COVID-centar

Naime, činjenica je da roditelji s bolesnim djetetom često odmah idu na Kantridu iako je realno djetetov zdravstveni problem u domeni pedijatra primarne zdravstvene zaštite.

– Svi igramo u istom timu, tu nema suprotstavljenih strana i svi smo u službi najmlađih ljudi u našoj populaciji. Svi imamo svoja ograničenja, a tako su i pedijatri u primarnoj prekrcani, imaju izazove i prepreke koje moraju nadvladati.

Sigurno je da povremeno dođe do neravnoteže uzajamnosti, no ono što je bitno je da svako dijete koje treba skrb, skrb i dobije. Sigurno ćemo otvarati komunikacijske kanale prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti i imam nekoliko ideja na koji način unaprijediti našu međusobnu i izravniju komunikaciju.

Uskoro ćemo je probati i formalizirati da bi na taj način pokušali kanalizirati naše pacijente u njihovom najboljem interesu, da skrb dobiju na mjestu koje im pripada.

Sigurno je da dijete koje po svojoj trenutnoj patologiji nije za bolnicu, ne treba doći u bolnicu, naglašava doc. dr. Bilić Čače koja vođenje Klinike za pedijatriju preuzima u trenutku sve jačeg četvrtog epidemijskog vala COVID-19 koji zahvaća cijelu zemlju. Na Kantridi se pregledavaju i COVID-pozitivna djeca te ih se po potrebi hospitalizira.

– Imamo COVID-centar na našem lokalitetu koji je organiziran kao izolacija, imamo i zasebnu ambulantu za takvu djecu te nastojimo da skrb o njima ne interferira s preostalim radom klinike i pacijentima.

U koordinaciji smo i unutar KBC-a Rijeka i Kriznog stožera KBC-a. Činimo sve kako bismo djetetu umanjili negativne osjećaje hospitalizacije te kad god smo u mogućnosti, roditelj ostaje uz djecu i to i u ovim COVID vremenima.

Testiramo roditelje koji su uz dijete na bolničkom liječenju. Boravak roditelja uz dijete dobro je za dijete, ali i za nas. Svi mi smo dio istog tima, zaključuje doc. dr. Bilić Čače.

Alen Ružić: Reorganizacija u KBC-u Rijeka nije se reflektirala na kvalitetu liječenja

Doc. dr. Bilić Čače na vodećem mjestu Klinike za pedijatriju odlukom bolničke uprave zamijenila je prof. dr. Jelenu Roganović koja je dječju bolnicu vodila dvije godine, najprije kao vršiteljica dužnosti, a potom od rujna prošle godine i u punom četverogodišnjem mandatu.

Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić kaže kako se ova promjena neće odraziti na kvalitetu liječenja pacijenata na Kantridi.

– Reorganizacijski procesi unutar KBC-a Rijeka nisu se reflektirali na prava i kvalitetu liječenja naših pacijenata, upravo suprotno, usmjereni su na njihovo unapređenje.

Donedavna predstojnica Klinike za pedijatriju prof. dr. Jelena Roganović neosporan je autoritet pedijatrijske hematologije i onkologije, izuzetno je predana poslu i svojim pacijentima te nastavlja liječnički rad kroz vođenje Zavoda za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku, kojem je i do sada bila na čelu.

U ovom slučaju, radilo se o internoj odluci donesenoj sukladno Statutu KBC-a Rijeka, kojoj je prethodio niz različitih neovisnih postupaka i analiza, a o kojima KBC Rijeka nije u mogućnosti iznositi detalje.

Činjenica je da funkcija predstojnika klinike pred liječnike stavlja i neke druge, možda manje srodne izazove, tako da neosporna stručnost i rezultati u određenom području ne moraju nužno značiti da ćemo se kao liječnici jednako uspješno snaći i u upravljačkim pozicijama, koje u pravilu zahtijevaju dodatne vještine i znanja, poručio je Ružić.