Rijeka se u ovom trenutku nalazi pred dugoočekivanim otvaranjem nove bolnice za ženu i dijete na Sušaku koja bi trebala početi s radom u prvom kvartalu ove godine. Radi se o kompleksu u koji će biti preseljena kompletna pedijatrijska skrb, Klinika za ginekologiju i porodništvo, kao i popratni bolnički segmenti, što medicinski, što logistički. Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Alen Ružić opisuje s kakvim se izazovima uprava bolnice susretala tijekom gradnje koja se u značajnom dijelu odvijala tijekom pandemije i kako je tekao sam proces jedne od, kako se često kaže, najvećih investicija u zdravstvu od samostalnosti Hrvatske.

Izazovan projekt

– Novi kompleks KBC-a Rijeka poznat kao tzv. bolnica za ženu i dijete od ukupno 70.000 četvornih metara korisne površine zaista jest najveća investicija u zdravstvu Republike Hrvatske koju je u cijelosti osigurala aktualna Vlada premijera Plenkovića. Koristim izraz »kompleks« jer se zapravo radi o dvije građevine. Velika bolnička zgrada ima šest nadzemnih katova i dvije podzemne parkirne etaže, te ukupno 40.000 četvornih metara namijenjenih medicinskim sadržajima. Druga, obližnja manja zgrada je tehnološko-ekonomskog karaktera i u njoj su smješteni termoenergetski sadržaji poput kotlovnice te drugi servisni sadržaji i službe poput centralne kuhinje, praonice rublja i sterilizacije koji će svojim kapacitetima zadovoljavati potrebe cijele ustanove. Ukupna vrijednost investicije je 158 milijuna eura ili 1,19 milijardi kuna.

Izgradnja je započela krajem rujna 2019. godine, neposredno prije rasplamsavanja COVID-pandemije. Usprkos teškim i nepredvidivim okolnostima koje su uslijedile, radovi su u cijelosti tekli prema planiranim terminima. Osim COVID-pandemije i opasnosti od kašnjenja uslijed epidemiološke situacije, sama veličina i vrijednost projekta postavili su visoke zahtjeve i izazove da se izgradnja objekta provede uz maksimalnu razinu zaštite interesa KBC-a Rijeka i naših osnivača kao investitora u pogledu financijske transparentnosti i kvalitete gradnje.

U navedenom smo smislu primijenili FIDIC model kao međunarodni standard ugovaranja u građenju, trajno provodili kontrole usklađenosti izvedbe prema izvornom izvedbenom projektu u svim njegovim detaljima, kao i detaljne kontrole izvedenih stanja prema planiranim fazama. Tijekom cijele gradnje provođen je tako višestruki nadzor radova od više odgovornih tijela: stručnog i projektantskog nadzora, vanjskog voditelja projekta i predstavnika naručitelja. Zahvaljujući takvoj predanoj i preciznoj kontroli, tehnički pregled objekta u ožujku je utvrdio tek minimalne nedostatke koji su potom promptno otklonjeni, pa je primopredaja izvršena već u svibnju 2022. Tijekom gradnje je došlo do promjene zakonske regulative koja se reflektirala na metodologiju financiranja nove bolnice, a što nitko nije mogao pretpostaviti na početku projekta. Stoga je tijekom 2022. godine, u novonastalim okolnostima došlo do promjene u metodologiji financiranja radova, pa su umjesto dotadašnjih plaćanja koja su išla preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) sada ista trebala ići izravno iz sredstava državnog proračuna. Navedeno je zahtijevalo značajne administrativne intervencije, no zahvaljujući visokoj podršci Ministarstva zdravstva i Vlade osiguran je kontinuitet projekta bez značajnih zastoja. U studenom 2022. osigurana su proračunska sredstva za nabavku opreme, a to je bio nužan zakonski preduvjet da krenemo u opremanje.

Nova bolnica nisu samo novi zidovi, radi se i o suvremeno opremljenom kompleksu kad je u pitanju medicinska, ali i nemedicinska oprema. Opremanje bolnice trajalo je gotovo cijelu proteklu godinu, zašto je to tako zahtjevan i dugotrajan proces, o kakvoj opremi zapravo govorimo?

– Uzmemo li u obzir veličinu prostora koji se opremao, vrlo široku paletu potrebne opreme, zakonske rokove koje svaki pojedinačni postupak u javnoj nabavi treba ispoštovati te rokove isporuke, bez dvojbe možemo reći da je opremanje obavljeno iznimno uspješno i u rekordnim rokovima. Zasluga je to predanog rada nadležnih stručnih službi KBC-a koje su odrađivale administrativne dijelove, ali u ogromnoj mjeri i zasluga kolega koji su ispred medicinskih struka po timovima, uz izvrsnu organizaciju, punu autonomiju i nevjerojatan entuzijazam radili na postupcima opremanja. Kada govorimo o tzv. krupnoj opremi ili tehnološkim cjelinama poput primjerice bolničke kuhinje, riječ je o opremi za koju je po potrebama što ih je iskazala struka napravljen projekt opreme od projektantskog tima samog objekta i tu nije bilo izmjena projekta u mom mandatu. Medicinsku opremu su specificirali predstavnici struke prema najmodernijim kriterijima unutar pojedinog područja i dogovorno odabrali opciju integracije, odnosno informatičkog povezivanja navedene opreme. To je doista fascinantno. Samo kao primjer, u našim modernim operacijskim salama sada imate mogućnost da dijete na velikom ekranu gleda crtić dok ga anesteziolog uspavljuje, a potom na istom ekranu kirurg tijekom operacije može pogledati sve nalaze, snimke magnetske rezonancije ili CT-a tog istog pacijenta.

Foto Mateo Levak

Iako smo se zbog inflacije bojali da će godinama ranije planirana sredstva za opremu biti nedostatna, predanim i odgovornim radom uspjeli smo po nepodijeljenom mišljenju struke u svim segmentima dobiti najkvalitetniju opremu i pritom sve nabaviti unutar planiranih financijskih iznosa. Kako bi naše opremanje bilo što transparentnije, ali i učinkovitije i brže, u svim segmentima su se provodila prethodna javna savjetovanja i uvažavali svi relevantni komentari potencijalnih zainteresiranih poslovnih subjekata. O tome da je opremanje nove bolnice provedeno na najbolji mogući način govori i podatak da smo u postupcima javne nabave imali više od 300 grupa, a da smo ukupno imali samo tri žalbe ili iskazano u vrijednosti opreme, imali smo žalbe na samo 0,67 posto postupaka. Nedavno je tim vodećih eksperata imenovanih od Hrvatske liječničke komore izvršio nadzor nad novom bolnicom kako bi službeno potvrdio ispunjavanje uvjeta iz područja prostora, opreme i kadrova, a što je nužno prije početka rada. Tom prilikom kolege nisu krili svoje oduševljenje najvišom razinom kvalitete medicinske opreme u svim segmentima koje naša nova bolnica za ženu i dijete obuhvaća, baš kao što oduševljenje novim uvjetima rada ne kriju naši kolege u samoj ustanovi.

Spremni za preseljenje

Kako će izgledati tijek preseljenja? Naime, riječ je o klinikama koje ne smiju imati prekid u radu, na Kantridi, primjerice, imate hitni prijem, a na Klinici za ginekologiju rodilište, jasno je da u ovim slučajevima ne smije doći do zastoja?

– Preseljenje je poseban projekt kojem smo pristupili vrlo ozbiljno. S takvim se izazovima nijedna bolnica ne susreće često. Uz našu sreću što u kolektivu imamo kolegicu s međunarodnim iskustvom ekspertnog rada u ovom javnozdravstvenom području, formirali smo poseban tim koji je nakon detaljne pripreme, proučavanja stručne literature i iskustava sličnih slučajeva u svijetu izradio poseban dokument o planu preseljenja. Riječ je o ozbiljnoj i detaljnoj studiji na više od 200 stranica. Kako se u novoj bolnici uvjeti rada bitno razlikuju, nešto su drukčiji radni procesi, prostorna organizacija, oprema i drugi uvjeti, sustavno educiramo i treniramo medicinsko i nemedicinsko osoblje prije samog preseljenja. To je nužan preduvjet za sam akt preseljenja koji onda ima svoj poseban, razrađen scenarij. On uključuje pripremne radnje nekoliko dana prije preseljenja, samo preseljenje, te potom razdoblje »dvostrukog rada«, tj. rada nekih djelatnosti na oba lokaliteta. U sam plan preseljenja ulazi i snažna i ciljana planska komunikacija unutar i izvan ustanove kako bi se preseljenje provelo na najbolji način, a svim bolesnicima osigurala trajno dostupna zdravstvena zaštita u punom kontinuitetu.

Možete li u ovom trenutku reći kada će nova bolnica početi s radom?

– Nova bolnica je u potpunosti opremljena i spremna za početak rada prema inicijalnom planu koji definira preseljenje kliničkih djelatnosti u prvom kvartalu ove, 2024. godine. Kako je ranije istaknuto, u tijeku su pripreme za preseljenje, edukacije, treninzi, kalibracija nekih uređaja i provedba drugih postupaka koji su nužni kako bi sam postupak protekao na siguran i učinkovit način, uz istodobno osiguravanje kontinuiteta dostupnosti zdravstvene zaštite u svim segmentima.

Neprestano se govori o odljevu kadrova iz javnog zdravstva, pogotovo u ovom trenutku kad se odvijaju pregovori o plaćama. Kako stojite s ljudskim resursima bez kojih cijeli projekt bolnice za ženu i dijete zapravo nije održiv?

– U potpunosti se slažem i kao ravnatelj smatram svojom obavezom u objektivnim okolnostima u kojima djelujemo činiti maksimalno na području ljudskih resursa za cijelu bolnicu. Nova bolnica kao investicija predstavljala mi je osobno dodatni poticaj da osim izgradnje i opremanja učinimo maksimalno i na području kadrovske ekipiranosti i njihove ekspertize. Od početka mog ravnateljskog mandata 2020. godine u KBC-u Rijeka ukupno su novozaposlena 222 doktora medicine, od čega 141 na neodređeno. U navedenom su periodu iz drugih ustanova k nama prešla 23 iskusna specijalista. Broj liječnika na Klinici za dječju kirurgiju povećao se tako s 12 na 14, a na Klinici za pedijatriju s 36 na 40. Kako bismo pratili najsuvremenije tokove i osigurali potrebne kadrove, tako smo u travnju prošle godine na Klinici za pedijatriju u dijelu radnog vremena zaposlili specijalisticu medicinske genetike dr. Ivanu Babić Božović iz Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana, s obzirom na to da je ova specijalizacija u Republici Hrvatskoj zahvaljujući ponajviše prof. dr. Draganu Primorcu s kojim izvrsno surađujemo tek nedavno pokrenuta. Upravo smo dobili odobrenje za raspisivanje dvije specijalizacije iz medicinske genetike i uskoro ćemo otvoriti navedeni natječaj, te smo u trajnu suradnju s našim Medicinskim fakultetom za osnivanje Centra za medicinsku genetiku angažirali i prof. dr. Boruta Peterlina, predsjednika Europskog društva za medicinsku genetiku. Također, s obzirom na promjene u sustavu specijalističkog usavršavanja iz infektologije, unutar koje se više ne nalazi područje pedijatrijske infektologije, već je izdvojeno kao posebna specijalizacija, zaposlili smo dr. Lauru Prtorić, specijalisticu pedijatrijske infektologije pa je pedijatrijska klinika KBC-a Rijeka sada jedina u zemlji s ovakvim profilom stručnjaka. Kontinuirano potičemo stručne edukacije i znanstvena napredovanja naših djelatnika, subspecijalistička i specijalistička usavršavanja uz uvažavanje osobnih preferencija i karijernih izazova. Naravno, postoje razlike od jedne do druge organizacijske jedinice, no generalno mislim da smo kao ustanova postigli status poželjnog poslodavca. S obzirom na posebno istaknut deficit medicinskih sestara na nacionalnoj, ali i široj razini, nedavno smo završili prvi natječaj za njihovo stipendiranje i dodijelili 21 stipendiju. Iako su sredstva sa zaostacima od početka školske i akademske godine isplaćena prije blagdana, ovaj za našu ustanovu značajan događaj zbog kalendara nastave nismo svečano obilježili.

Pozitivno poslovanje

Sustav zdravstva u reformskom je razdoblju. Pored velike investicije na Sušaku, kakvo je u ovom trenutku poslovanje riječke bolnice, kakva je situacija s eventualnim dugovima i plaćanjima prema dobavljačima?

– Otkad sam preuzeo funkciju ravnatelja KBC-a Rijeka, sve smo godine poslovali pozitivno i tako uspješno smanjivali ranijih godina kumulirane gubitke. S obzirom na to da knjiženja za prošlu, 2023. još traju, preliminarno izvješće nedvojbeno govori da smo i 2023. godinu poslovali pozitivno, samo moramo još koji dan sačekati da saznamo koji smo točno iznos u plusu. Dobavljačima plaćamo redovito, uz kašnjenje prema veledrogerijama koje je nešto iznad 90 dana. Uveli smo integrirani informatički poslovni sustav kao značajan iskorak u radu koji se nastavlja nadograđivati modulima s ciljem daljnjeg unapređenja poslovanja u svim dostupnim segmentima. Do skorog cjelovitog uvođenja programa e-ljekarna intenziviranjem inventura i učinkovitim kontrolama, smanjili smo odjelne zalihe lijekova i potrošnog materijala tijekom protekle tri godine za više od 30 posto. U prihodovnoj strani redovito ostvarujemo i prebacujemo razinu ostvarenih usluga ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u okviru osnovnog limita KBC-a, a po uslugama koje smo ugovorili izvan osnovnog limita redovito ostvarujemo gotovo maksimalne moguće rezultate.

Foto Mateo Levak

Ministar je više puta protekle godine isticao KBC Rijeka kao primjer skraćivanja listi čekanja. Prema vašem mišljenju, je li takav cilj dugoročno održiv, kakve su povratne reakcije pacijenata?

– Ono što se najčešće podrazumijeva pod pojmom »skraćivanja listi čekanja« zapravo je puno širi dio reforme koji se odnosi na dijagnostičke postupke. Liste čekanja su se skratile jer se unutar ukupnog sustava na različitim razinama i brojnim segmentima uveo red. Ukinute su višestruke narudžbe i otklonjene već odrađene narudžbe, razgraničene su prve pretrage od kontrolnih, te se poboljšao ustroj rada od samog naručivanja do organizacije radnog vremena. Upravo stoga smatram da je postignuto dugoročno održivo uz kontinuirane napore i trajno praćenje rezultata. Za potpuno razumijevanje problema važno je napomenuti kako se radi o narudžbama na dijagnostičke pretrage koje nisu hitne i nisu iz kategorije onkoloških ili onkološko suspektnih. Imamo izvrsne stručnjake u području specijalista obiteljske medicine i izvanbolničke hitne medicine koji procijene je li neko hitno stanje za upućivanje na Objedinjeni hitni bolnički prijem gdje se sve potrebne dijagnostičko-terapijske usluge pružaju odmah i bez odgode. Tu je i kategorija tzv. C2 uputnice temeljem koje pacijent dobije specijalistički pregled istog dana, a svu hitnu obradu unutar sedam dana. Onkološki pacijenti se kod nas opskrbljuju inicijalnom obradom s prosjekom ispod četiri dana. Sve su to kategorije koje ne idu na liste čekanja i čine zdravstvenu zaštitu zaista dostupnom u punom smislu te riječi. Povratne reakcije pacijenata su uglavnom pozitivne. Naravno da svaka osoba svoje zdravstveno stanje ima pravo doživljavati na subjektivan način, ali zato su tu zdravstveni djelatnici od primarne do tercijarne razine spremni za konzultaciju i po potrebi reviziju klasifikacije prioriteta konkretnog slučaja.

Prepoznati u Europi

Kako se KBC Rijeka pozicionira na karti Europe kad su u pitanju dostupnost, liječenje i nove metode te kako uostalom drži do svoje tradicije, ako uzmemo u obzir činjenicu da je prije više od pedeset godina upravo u Rijeci učinjena prva transplantacija na ovim prostorima?

– Kao tercijarna zdravstvena ustanova koja po svojoj statutarnoj definiciji provodi zdravstvenu zaštitu, nastavnu i znanstvenu aktivnost, KBC Rijeka kontinuirano ulaže u kadrove, opremu i znanje. Trajno uvodimo nove metode, a dijagnostika i liječenje kod nas se u svim strukama provode sukladno aktualnim smjernicama europskih stručnih društava. U navedenom smislu možemo reći da smo kao ustanova prepoznati po visokoj razini stručnosti i kvaliteti pružanja zdravstvenih usluga. O tome govore brojni kontakti s kolegama iz drugih zdravstvenih ustanova, posebno tijekom turističke sezone, kada intenzivno surađujemo pri premještaju stranih državljana u njihove matične zemlje. Svjedočimo pozitivnom fenomenu produljenja turističke sezone, uz specifičnost da je u razdobljima izvan njene »špice« populacija turista u prosjeku starije životne dobi i nerijetko s višestrukim kroničnim bolestima. U skladu s tim, posljednjih godina sve češće dobivamo upite stranih konzularnih tijela, turističkih institucija ili pojedinaca vezane uz razinu kvalitete i dostupnost zdravstvenih usluga u KBC-u Rijeka, kao tercijarnog centra za tri gravitirajuće županije. Podatke koje dostavljamo na upite o područjima našeg rada i ustroju, kadrovima, procedurama rada i kontroli kvalitete, opremljenosti i organizaciji, dostupnosti uređaja, potrošnog materijala i lijekova, rezultatima hitnih intervencija, posebno u akutnom infarktu i akutnom moždanom udaru, bez iznimke nam donose izvrsne povratne informacije i visoke ocjene.

Što se tiče transplantacijske tradicije i našeg sadašnjeg djelovanja u tom području, kao ravnatelj sam, pored nacionalnom regulativom propisanih obaveznih tijela koja svaki transplantacijski centar mora imati, uveo nadstandarde u organizacijskom i kadrovskom pogledu. Sa zadovoljstvom mogu utvrditi da smo u kratkom roku nakon tih promjena povećali broj transplantacija bubrega za više od 50 posto i oživili tradiciju KBC-a Rijeka, ali i dali novi zamah brojnim s transplantacijom povezanim strukama.

Treća faza za medicinu budućnosti

Nakon preseljenja dijela klinika na Sušak, uvijek se nameće pitanje što je s kompletnim preseljenjem riječkog KBC-a u nove prostore. Što se događa s trećom i zapravo ključnom fazom nove bolnice koja bi trebala sve struke objediniti na jednom mjestu?

– Dugoročni cilj objedinjavanja KBC-a Rijeka na jednom lokalitetu podijeljen je u tri faze. Ako se prisjetimo, 2016. godine je bila završena prva faza stavljanjem u funkciju zgrada dijalize i barokomore, te stanice za medicinske plinove na Sušaku. Kompleks za ženu i dijete koji je pred useljenjem predstavlja drugu fazu, dok je iduća, treća faza, znak ili ime za kompletno preseljenje na lokalitet Sušak. Valja pojasniti da je Europska investicijska banka (EIB) financirala i odabrala na natječaju međunarodni konzorcij Management4Health (M4H) sa zadatkom da izradi studiju isplativosti, studiju izvodljivosti i idejno rješenje zgrade koja bi se nalazila južno od kompleksa druge faze i u koju bi se uselili svi medicinski sadržaji koji za sada ostaju na lokalitetu Rijeka, ali i oni koji su sada na lokalitetu Sušak, a izvan zgrade faze 2. Sadašnja glavna zgrada lokaliteta Sušak predviđena je kao zaštićeni spomenik kulture za adaptaciju i smještaj administrativnih službi. Navedeni međunarodni konzorcij odradio je dvogodišnji ogroman i sveobuhvatan posao na predmetnoj studiji. Osim nužnih velikih intervencija u širu prometnu infrastrukturu, studija se temelji na potrebi izgradnje objekta treće faze prema načelima medicine budućnosti, iznimno velikih gabarita i tehnoloških naprednih rješenja procijenjene vrijednosti usporedive s vrijednošću dva Pelješka mosta. Opsežni materijali isporučeni od konzultantskog konzorcija prilagođeni su i nakon preseljenja u novu bolnicu tj. stavljanja u funkciju faze 2 spremni za daljnje postupanje prema planu, provedbu analize modaliteta financiranja i izrade s njom povezane vremenske predikcije samih mogućnosti realizacije.

Navedeno, upravo zbog ovisnosti o velikim infrastrukturnim investicijama koje nisu izravno vezane uz KBC Rijeka, podrazumijeva uključivanje širokog kruga dionika.

Veza sa sveučilištem put prema vrhunskoj medicini

Riječka bolnica sastavnica je i riječkog sveučilišta koje ima značajnu ulogu u razvoju regije. Kakva je u tom slučaju pozicija i aktivnosti riječkog KBC-a?

– Europske politike razvoja definiraju sveučilišta kao integratore razvoja pojedinih regija. Osobno, prije nego što sam postao ravnatelj KBC-a, bio sam prorektor za znanost i umjetnost u timu rektorice Snježane Prijić Samaržija i imao prilike dobro upoznati navedena EU-načela, te sudjelovati u njihovoj implementaciji. Sada na Sveučilištu obnašam funkciju posebnog pomoćnika rektorice za biomedicinu i javno zdravstvo, te predsjednika Savjeta za znanost Sveučilišta u Rijeci. Kroz ovu personalnu, ali i funkcionalnu integraciju KBC Rijeka i Sveučilište intenzivno surađuju na zajedničkoj implementaciji propulzivnih programa i projekata. Sveučilište je naš najizravniji put, naša najizravnija poveznica s međunarodnim partnerima, ono nam osigurava privlačenje najboljih kadrova jer im na institucijskoj i osobnoj razini osigurava ostvarivanje osobnih karijernih ciljeva. Vrhunske medicine ne može biti bez nastave i znanosti, pa iako hrvatska klasifikacija zdravstvenih ustanova službeno ne prepoznaje kategoriju »sveučilišnih bolnica«, mi to odista jesmo i živimo taj princip. Naši najbolji kadrovi kroz akademsku zajednicu dobivaju mogućnost napredovanja i učenja, otvaraju im se financijski i drugi resursi za edukacije na najprestižnijim međunarodnim institucijama, povezivanje s kolegama iz svijeta i uključivanje u danas neizostavan svijet kruženja mozgova, osiguravaju im se sredstva za provedbu znanstvenih istraživanja, dobivaju stručnu potporu kod prijave kompetitivnih projekata, te dostupnost literaturi neophodnoj za učenje i rad. Sveučilište kroz programske aktivnosti integrira ne samo ustanove iz područja znanosti i visokog obrazovanja, već u modelu razvoja naše regije kao specifičnog razvojnog ekosustava donosi povezanost s drugim dionicima iz poslovnog i civilnog sektora, te omogućava širenje suradnje na područja u koja bi si bilo koja zdravstvena institucija samostalno vrlo teško osigurala pristup.