Putovanje u dubinu Rječine, rijetko istražene i često zanemarene rijeke, započelo je u utorak na prvom znanstveno-stručnom skupu pod nazivom “Jedinstvena bioraznolikost Rječine i kako ju očuvati”, održanom u Hotelu Jadran.

U organizaciji Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ovaj skup stavio je Rječinu i njezinu posebnost u središte pozornosti struke.

– Rječina je jako bogata u bioraznolikosti. Ovo je prvi korak da se na jednom mjestu nađu dionici koji bi mogli pomoći otvoriti dijalog prema njezinoj zaštiti, istaknula je Lucija Onorato, asistentica na Biološkom odsjeku Zoologijskog zavoda PMF-a i jedna od organizatorica skupa.

S obzirom na to da na PMF-u u Zagrebu imaju bogato iskustvo u provođenju sličnih projekata, Onorato vidi logičnim da upravo oni budu pokretači dubljeg istraživanja Rječine.

Dijalog i suradnja

Skup je okupio sudionike iz različitih sektora, od akademske zajednice do lokalnih vlasti i nevladinih organizacija, stvarajući plodno tlo za dijalog i suradnju.

– Prijave za seminar trajale su samo nekoliko dana, a interes je bio velik, tako da je salu hotela ispunilo 50-ak sudionika, što je u ovoj sferi jako velik broj, rekla je Onorato.

Skupu su tako prisustvovali predstavnici Grada Rijeke, Grada Otočca, Sveučilišta u Ljubljani, Građevinskog fakulteta u Rijeci, Hrvatskih voda, HEP-a te predstavnici udruge Spasimo Ričinu i drugih nevladinih organizacija.

Teme koje su se našle na dnevnom redu bile su: kako potaknuti daljnja istraživanja i opisivanja jedinstvene raznolikosti Rječine, obnova staništa i rješavanje negativnih utjecaja pregrada koje na Rječini trenutno postoje, invazivne vrste, onečišćenje i ostale prijetnje te korištenje EU fondova i drugih izvora financiranja za konkretne aktivnosti.

Dunavska pastrva

Rječina, iako duga svega 18 kilometara, impresivna je zbog svojeg geografskog položaja, hidromorfoloških značajki te živog svijeta u rijeci i uz nju.

Jedna od ključnih tema skupa bila je raznolikost živog svijeta koji u njoj obitava. Iako riblja zajednica Rječine nije bogata vrstama, vrlo je zanimljiva.

Ovo je jedina rijeka koja se ulijeva u Jadransko more u kojoj živi dunavska pastrva, čija je genska struktura također jedinstvena i govori o njenoj dugotrajnoj evolucijskoj odvojenosti od svih ostalih populacija ove vrste u Europi, rečeno je na skupu.

Međutim, s invazijom stranih vrsta poput kalifornijske i atlantske pastrve, ekosustav Rječine suočava se s izazovima. I to nisu jedini izazovi za ovu rijeku.

Unatoč izazovima, skup je obilježen optimizmom i spremnošću za djelovanje. Sudionici su se složili da je suradnja svih dionika ključna za očuvanje Rječine.

Zaključci su jasni: svi zajedno možemo promijeniti tok događaja i osigurati svijetlu budućnost za Rječinu, jer je njena bioraznolikost i značaj za okoliš čine neprocjenjivom baštinom koju trebamo sačuvati za buduće generacije.

Hidrotehnički zahvati

Dubok su trag ostavili hidrotehnički zahvati koji su započeli još u 18. stoljeću, a promijenili su stanišne uvjete. Ekološko stanje Rječine u uzvodnim je dijelovima vodotoka još uvijek vrlo dobro, ali je u samoj Rijeci sniženo.

Zato su obnova staništa i rješavanje negativnih efekata fragmentacije staništa, kao i problema stranih vrsta, ključni kako bi se sačuvala njezina jedinstvena bioraznolikost.